Direktiva 89/391/EEC o povjerenicima radnika za zaštitu na radu, koja je ugrađena i u odredbe Zakona o zaštiti na radu RH, daje mogućnost radnicima da preko svojih predstavnika imaju veći utjecaj na područje zaštite na radu.
Zakon o zaštiti na radu (NN 59/96., 94/96., 114/03. i 86/08.) dao je povjereniku radnika znatne ovlasti, tako da on zajedno sa sindikatom može značajno utjecati na poslodavca, njegove ovlaštenike i stručne službe koje se bave zaštitom na radu.
Prava i dužnosti povjerenika radnika za zaštitu na radu dani su odredbama ovog zakona u člancima: 23, 30, 33, 42a, 66, 67, 68, 69, 70, 78, 79, 83, 108 i 111.
Uloga sindikata
Sindikalno udruživanje radnika počelo je borbom i još uvijek se bori za osnovno načelo »poboljšanja uvjeta rada« u koje, dakako, spada siguran rad bez ugrožavanja zdravlja i života radnika.
Iako su se uvjeti rada zadnjih desetljeća znatno popravili (ne svugdje u svijetu!), ipak je zabrinjavajući podatak Međunarodne organizacije rada (ILO) da godišnje u svijetu na radnom mjestu umire 2,2 milijuna ljudi od posljedica nesreće ili profesionalne bolesti. Prema izvješću Državnog inspektorata, u Hrvatskoj se godišnje bilježi od 22.000 do 25.000 ozljeda na radu, a od toga 800 ih se smatra teškima. Broj smrtno stradalih kreće se oko brojke 40. Polovina nesreća sa smrtnim ishodom događa se u graditeljstvu. Uzroci teških ozljeda u 50% slučajeva su »neispravno izvođenje radnog postupka« ili pojednostavljeno rečeno neispravan rad.
I evo motiva za sindikalni pokret da neprestano radi na poboljšanju radnih uvjeta, gdje je važan čimbenik u sustavu zaštite i povjerenik radnika za zaštitu na radu. Tako na primjer, prema podacima iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske u njihovom regionalnom organiziranju osposobljeno je 45 trenera za povjerenike radnika, koji su zaduženi za stanje zaštite u svojim regijama i županijama. Planom godišnjih aktivnosti predviđa se osposobiti oko 3.000 povjerenika radnika u cijeloj Hrvatskoj. Ovakav sindikalni sustav organizirane mreže trebao bi osigurati kvalitetnu provedbu mjera zaštite na radu.
Široke ovlasti povjerenika
Zakon o zaštiti na radu daje povjereniku radnika sljedeća prava i dužnosti:
1. Sudjelovati u planiranju unapređivanja uvjeta rada, uvođenju novih tehnologija, uvođenja novih tvari u radni proces te poticati ovlaštenike poslodavca na provedbu zaštite na radu. Povjerenik radnika je po funkciji član Odbora za zaštitu na radu, u kojem treba aktivno djelovati.
2. Biti obaviješten o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje radnika. Prema čl. 33. Zakona poslodavac je dužan najmanje svaka 3 mjeseca izvijestiti povjerenika radnika o opasnostima i štetnostima po sigurnost i zdravlje te mjerama koje je poduzeo ili će poduzeti u vezi s tim.
3. Ima pravo uvida u korištenje dokumentacije vezane za sigurnost i zdravlje radnika.
4. Primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provedbu mjera zaštite na radu.
5. Izvijestiti inspektora o svojim zapažanjima i zapažanjima radnika čiji je povjerenik, prisustvovati inspekcijskim pregledima i očitovati se na činjenično stanje koje utvrdi inspektor.
6. Pozvati inspektora rada kada ocijeni da su ugroženi životi i zdravlje radnika, a poslodavac to propusti ili odbije učiniti.
7. U slučaju smrtne ili kolektivne ozljede na radu, ima pravo sazvati sjednicu Odbora za zaštitu na radu ako to propusti predsjednik Odbora (na osnovi čl. 68. stavci 4 i 5).
8. Obrazovati se za obavljanje ovih poslova. Prema čl. 30. Zakona poslodavac je dužan omogućiti osposobljavanje povjerenika radnika za vrijeme radnog vremena i na trošak poslodavca.
9. Svojim djelovanjem poticati ostale radnike na rad na siguran način. To znači da on sam poslove obavlja u skladu s pravilima zaštite na radu, upotrebljava propisana osobna zaštitna sredstva, pa čak da upozorava one radnike koji se ponašaju suprotno pravilima zaštite na radu, dakle treba »biti primjer« ostalim radnicima.
10. Obavještavati radnike o mjerama koje poslodavac poduzima da im osigura zaštitu na radu i zdravstvenu zaštitu.
11. O svom radu je dužan najmanje svaka 3 mjeseca izvještavati Radničko vijeće.
Dilema koja to nije
Stručnjak zaštite na radu ne može istovremeno biti i povjerenik radnika za zaštitu na radu! Iako ova tvrdnja mnogima neće biti potpuno jasna, ona proizlazi iz mišljenja nekih da bi stručnjak za zaštitu na radu istovremeno obnašao i dužnost povjerenika radnika. Dakle, kod manjeg poslodavca na primjer, a kod kojeg ne djeluje sindikalna organizacija, neki predlažu da bi u jednoj osobi bile dvije funkcije – stručnjak zaštite na radu i povjerenik radnika za to područje.
To je, dakako, nemoguće, a protivno je i odredbama Zakona o zaštiti na radu, jer je stručnjak za zaštitu na radu neovisan u odnosu na poslodavca, njegove ovlaštenike, radnike i njihove povjerenike. Praktično to znači da stručnjak za zaštitu na radu po jednoj strani na zahtjev poslodavca djeluje na način da se provode odredbe Zakona kako poslodavac ne bi bio odgovoran za neprovođenje, a istovremeno stručnjak mora surađivati i s povjerenikom radnika za zaštitu na radu, ali samo u domeni za koju je ovlašten. S druge strane, povjerenik radnika za zaštitu na radu isključivo odgovara radnicima koji su ga birali, radničkom vijeću ili sindikatu koji ga je imenovao, pa ova osoba nikako ne može imati funkcije koje su nespojive sa zastupanjem radnika pred poslodavcem. Slijedi, da to ni u kojem slučaju ne može biti stručnjak za zaštitu na radu.
Preporuke HITROREZA upitne!
Na osnovi odluke Vlade Republike Hrvatske da se preispita svrsishodnost »šume« propisa, nakon češljanja Zakona o zaštiti na radu preporuka je bila: pojednostaviti!
Ovdje ćemo se osvrnuti na preporuke glede djelovanja povjerenika radnika za zaštitu na radu u sustavu zaštite koje su dane uz obrazloženje na članke 66, 67, 68 i 69. Citiramo obrazloženje Hitroreza za čl. 66, 67 i 68: »Članke je potrebno brisati s obzirom na činjenicu da članak 66. obvezuje poslodavca koji zapošljava 50 ili više radnika da osnuje odbor za zaštitu na radu kao savjetodavno tijelo poslodavca odnosno ako zapošljava više od 250 radnika središnji odbor za zaštitu na radu. Gore navedeni odbori osim savjetodavne uloge nemaju bitnu drugu funkciju, koja već nije propisana kao obveza poslodavca, njegovog ovlaštenika ili stručnjaka na radu. Osim toga, savjet ovih odbora nije obvezujući za poslodavca, stoga ni ne može utjecati na poslodavca da prihvati prijedlog. Odbor za zaštitu na radu nepotreban je još iz razloga što je poslodavac sukladno člancima 20. i 21. dužan odrediti jednu ili više osoba za obavljanje poslova stručnjaka zaštite na radu koji su dužni obavljati poslove zaštite na radu« – završen citat.
Predlaže se dakle ukidanje Odbora za zaštitu na radu. Tvrdnja da zbog svoje samo savjetodavne funkcije odbor ne može utjecati na poslodavca – svakako je proizvoljna. U odboru sjede dva stručnjaka svaki za svoje područje: specijalist medicine rada i stručnjak za zaštitu na radu i vrlo bitni zastupatelj interesa radnika: povjerenik radnika za zaštitu na radu – pa se ne može reći da njihove preporuke poslodavcu nemaju težinu, naročito ako se radi o obvezama poslodavca koje direktno utječu na sigurnost i zdravlje radnika na radu. Druga tvrdnja da je odbor nepotreban iz razloga jer poslove zaštite na radu obavlja postavljeni stručnjak, u najmanju ruku je besmislica. Znači da je stručnjak zaštite na radu »jamac« besprijekorne provedbe zaštite na radu, što dakako nije točno.
Predloženo ukidanje Odbora za zaštitu na radu je kontraproduktivno, jer se pored navedenog smanjuje područje djelovanja povjerenika radnika za zaštitu na radu.
Obrazloženje uz čl. 69. još je bizarnije. Citiramo: »Kod poslodavca koji zapošljava 20 ili više radnika nije potreban povjerenik zaštite na radu. Sukladno ovom Zakonu, dužnost je radnika surađivati s poslodavcem ili njegovim ovlaštenikom i izvijestiti o svakoj činjenici za koju opravdano smatra da predstavlja neposrednu opasnost po sigurnost zdravlja. Kod malih poslodavaca i kod poslodavaca koji zapošljavaju 20 ili više radnika, radnici imaju mogućnost direktne komunikacije s poslodavcem ili njegovim ovlaštenikom i povjerenik radnika zaštite na radu je suvišan. Međutim, potreban je ukoliko poslodavac zapošljava 50 ili više radnika. Također, potrebno je preciznije definirati izbor povjerenika za zaštitu na radu« – završen citat.
Ukidanje povjerenika za zaštitu na radu kod poslodavca koji zapošljava od 20 do 50 radnika, jer svaki radnik može direktno komunicirati s poslodavcem(?!), praktički nije uvijek izvedivo, jer poslodavac ne mora uvijek biti dostupan radnicima. Potom, pretjerano komuniciranje može opterećivati poslodavca, pa će mu svakako biti zgodnije da umjesto razgovora s dvadesetak ili tridesetak radnika razgovara samo s njihovim predstavnikom – povjerenikom za zaštitu na radu.
Negiranje postojanja povjerenika za zaštitu na radu kod malih poslodavaca suprotno je ustavnom načelu o pravu radnika na siguran i po zdravlje i život neopasan rad.
Na kraju – zaključimo
Preporuka Hitroreza provedena je donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu (NN 86/08), kojima međutim nisu prihvaćene nelogične preporuke u vezi ukidanja Odbora za zaštitu na radu i povjerenika radnika za zaštitu na radu u navedenim slučajevima.
Povjerenik radnika za zaštitu na radu ima jednu od središnjih uloga u sustavu zaštite i sigurnosti na radu – to je značajna ali i odgovorna funkcija.
Važna je odredba kojom se poslodavac obvezuje da će povjereniku osigurati uvjete za nesmetano obnašanje te dužnosti. Odredbom čl. 108 Zakona poslodavac može biti kažnjen novčanom kaznom od 10.000 do 40.000 kuna za prekršaj ako ne osigura osposobljavanje povjerenika, odnosno novčanom kaznom od 10.000 do 20.000 kuna (prema čl. 111) ako povjerenika radnika dovodi u nepovoljniji položaj zbog obavljanja njegove dužnosti.
Također povjerenici i njihovi koordinatori imaju pravo na naknadu plaće za najmanje 4 sata tjedno, a u vezi uvjeta za nesmetano obnašanje dužnosti povjerenika radnika za zaštitu na radu.
Nekoliko preporuka za rad u »bazi«: Povjerenik mora stalno komunicirati s radnicima, ovlaštenicima poslodavca (rukovoditeljima), stručnim službama koje u pojedinim segmentima zadiru u domenu zaštite na radu te službom za zaštitu na radu (stručnjakom zaštite na radu). Kada se povjerenik radnika argumentima »suprotstavi« svojim sugovornicima, biti će cijenjen partner u pregovorima. Kao i u svakom drugom poslu mora se stalno osposobljavati i pridobivati nova saznanja iz zaštite na radu i tehnologije u sredini u kojoj je izabran i koju predstavlja.
