I ove godine je Državni inspektorat RH objavio Izvješće o svom radu u 2005. godini, koje, kao i prethodno izvješće za 2004. godinu, upozorava na određene nedostatke u pojedinim zakonskim odredbama, u funkcioniranju samog sustava prevencije i sankcioniranja pojave prekršajnih i kaznenih djela, te u raspoloživim kapacitetima i osoblju Državnog inspektorata.
Državni inspektorat u svom izvješću navodi da je tijekom 2005. godine obavljeno ukupno 763.046 inspekcijskih nadzora – primjene propisa, od čega je podnijeto ukupno 44.409 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, te 117 prijava za kazneno djelo, dok je naplaćeno 6.271 kazni na licu mjesta.
Iznimno veliki broj nezakonitosti u području radnih odnosa
Međutim, valja naglasiti da su tijekom 2005. godine inspektori rada za radne odnose obavili ukupno 12.934 nadzora. Prema ocjeni Državnog inspektorata broj otkrivenih nezakonitosti u području radnih odnosa je iznimno veliki i zabrinjavajući (primjerice: otkriveno je i procesuirano 19.672 prekršaja, usporedbe radi u 2004. godini otkriveno je i procesuirano 19.277 prekršaja).
Nadalje, valja napomenuti da je u prvih mjesec i pol dana, od kad postoji mogućnosti izricanja privremene zabrane obavljanja djelatnosti poslodavcima u trajanju od 30 dana, takva zabrana izrečena 57-orici poslodavaca kod kojih je zatečeno 120 radnika koji su nezakonito radili. Prema ocjeni Državnog inspektorata ova mjera je u kratkom vremenu dala očekivane pozitivne rezultate.
36% prekršajnih prijava u zastari!
Zabrinjava podatak da je u 2005. godini podneseno 7.200 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a da su od nadležnih prekršajnih sudova tijekom godine zaprimljene 5.503 odluke (od kojih se većina odnosi na zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka koji su podneseni tijekom 2004. godine ili ranije). Neefikasnost i nedosljednost u pogledu sankcija prekršajnih sudova, otežava rad i uvelike obezvređuje rezultate rada inspektora. Neefikasnost sudstva ima za posljedicu činjenicu da se od ukupno 5.503 odluka – rješenja prekršajnih sudova zaprimljenih u 2005. godini po ranije pokrenutim postupcima inspektora rada za radne odnose, čak 1.965 (ili 36 %) odnosilo na obustavljanje postupka zbog zastare.
Mjere inspektorata usmjerene na “sivu ekonomiju”
Inspektori rada za radne odnose su tijekom 2005. godine, posebno pojačane aktivnosti usmjerili na nadzor provedbe propisa o radnim odnosima kojima se uređuju: obveze poslodavaca da radnike u propisanim rokovima prijave nadležnim tijelima mirovinskoga i zdravstvenoga osiguranja; zapošljavanje i rad malodobnika, žena, trudnica i invalida (uključivo i prekovremeni i noćni rad); korištenje prava na dnevni, tjedni i godišnji odmor; obveze poslodavaca o uručenju radnicima obračuna iz kojih je vidljivo kako su utvrđeni iznosi plaća, naknada i otpremnina, odnosno ako ih na dan dospjelosti ne isplati ili ne isplati u cijelosti o uručenju obračuna tih iznosa koje je bio dužan isplatiti; evidencije o radnicima i o plaćama; zapošljavanje i rad stranaca; davanje prednosti pri zapošljavanju nezaposlenim razvojačenim hrvatskim braniteljima i drugim osobama temeljem Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. U tom cilju pojačana je suradnja i sa udrugama radnika i udrugama poslodavaca.
Od 19.672 otkrivenih i procesuiranih prekršaja većina ih se odnosila na: ilegalno zapošljavanje, uključivo i nezakonito zapošljavanje i rad stranaca; nezakonit prekovremeni rad, rad u preraspodijeljenom punom radnom vremenu i rad noću; uskratu pripadajućih prava na dnevni, tjedni i godišnji odmor; neuručivanje radnicima odgovarajućih obračuna plaća, naknada plaća ili otpremnine odnosno obračuna tih dugovanja kada ista do dana dospijeća nisu isplaćena ili nisu isplaćena u cijelosti; nevođenje propisanih evidencija s područja rada i sl.
Zaštita na radu nezadovoljavajuća
Inspektori rada za zaštitu na radu su tijekom 2005. g, težište aktivnosti usmjerili na nadzore nad provedbom propisa o sigurnosti i zaštiti zdravlja radnika kod poslodavaca kod kojih su se događale smrtne, teške i skupne ozljede na radu i profesionalne bolesti, nadalje kod poslodavca koji su učestalo imali štetne događaje s lakšim posljedicama, kod poslodavaca na privremenim radilištima u djelatnosti graditeljstva, šumarstva i brodogradnje te kod poslodavaca u rizičnim djelatnostima (graditeljstvo, šumarstvo, industrija, poljoprivreda, distribucija električne energije i sl.)
Inspektori rada za zaštitu na radu su tijekom 2005. godine obavili ukupno 1124 inspekcijskih nadzora povodom smrtnih, teških i skupnih ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i rizičnih poremećaja u procesu rada, i 759 inspekcijskih nadzora povodom lakših ozljeda na radu koje su za posljedicu imale više od tri dana izostanka radnika sa rada, dok je tijekom 2004. g. bilo 1026 slučaja smrtnih, teških i skupnih ozljeda na radu. U svim obrađenim slučajevima evidentirano je 45 smrtno stradalih radnika (37 smrtno stradalih radnika u 2004. g. -21,6 % povećanje) i 1101 teško ozlijeđeni (1031 teško ozlijeđenih radnika u 2004. g. – 6,7 % povećanje).
Poslodavci ne ulažu dovoljno u zaštitu svojih radnika
Osim toga, Državni inspektorat ocjenjuje da poslodavci još uvijek nisu zainteresirani za osiguranje zadovoljavajuće razine sigurnosti radnika na radu, pa zaposlenike ne osposobljavaju za rad na siguran način, a one koji obavljaju poslove s posebnim uvjetima rada (rad na visini, rad u povišenoj buci, rad u okolišu u kojem su povećane koncentracije po zdravlje štetnih tvari, itd.) ne šalju na prethodne i periodične zdravstvene preglede kod specijalista medicine rada. Također se strojevi i uređaji s povećanim opasnostima redovito ne pregledavaju i ne ispituju, s izgovorom poslodavaca da im to poskupljuje proizvode i usluge.
Državni inspektorat zaključno u svom izvješću predlaže i odgovarajuće mjere i aktivnosti koje je potrebno poduzeti u cilju boljeg sankcioniranja kršenja zakonskih odredbi u području radnih odnosa i kvalitetnije i učinkovitije prevencije. U cilju provedbe istih, socijalni partneri morat će se maksimalno angažirati u predstojećem razdoblju. Vrijeme će pokazati hoće li imati dovoljno volje, motivacije i predanosti u postizanju toga cilja.
O predmetnom izvješću raspravljat će se i na sljedećoj sjednici GSV-a, koja je zakazana za srijedu, 5. srpnja 2006. godine.
