Potpuna neovisnost, nepristranost i efikasnost pravosuđa jedan su od temelja na kojima počiva demokracija suvremenih društava. Iako nam zakoni jamče zaštitu određenih prava, sva ta prava ostaju mrtvo slovo na papiru, ukoliko ne postoji učinkovito i neovisno pravosuđe.
Svima nam je poznato da, posebice kada je riječ o radnim sporovima, radnici ne mogu biti zadovoljni, jer neovisnost pravosuđa je često upitna, sporovi predugo traju, a provedivost sudskih presuda je nezadovoljavajuća.
U cilju poboljšanja stanja u hrvatskom pravosuđu, dana 22. veljače 2010. godine Gospodarsko-socijalno vijeće je održalo tematsku sjednicu o reformi pravosuđa, na koju se nije odazvao ministar pravosuđa dr.sc. Ivan Šimonović, kao ključna osoba u provedbi navedene reforme.
Brojne aktivnosti, a učinci nevidljivi
Predstavnici Ministarstva pravosuđa izvijestili su socijalne partnere o poduzetim aktivnostima u cilju poboljšanja stanja u pravosuđu. U tome smislu su istaknuli da su od 2005. godine poduzete brojne aktivnosti u cilju osiguranja neovisnosti hrvatskog pravosuđa, a ponajprije neovisnosti sudske vlasti, ulaganja u znanje i kontinuirano usavršavanje pravosudnih djelatnika, podizanja učinkovitosti pravosuđa, smanjenja broja neriješenih predmeta, skraćivanju trajanja sudskih postupaka itd. U cilju osiguranja neovisnosti hrvatskog pravosuđa, a ponajprije neovisnosti sudske vlasti, mjere su usmjerene na uspostavu sustava koji će osigurati da za suce i državne odvjetnike budu izabrane samo kompetentne i stručne osobe. Upravo se u tom cilju provode mjere kojima se nastoji uspostaviti transparentan i objektivan postupak za izbor i napredovanje sudaca i državnih odvjetnika, pa je uspostavljen je novi zakonodavni okvir za selekciju, izobrazbu, imenovanje i napredovanje pravosudnih dužnosnika, za jačanje stručnosti, profesionalizma i neovisnosti hrvatskog pravosuđa.
U cilju podizanja učinkovitosti pravosuđa poduzete su mjere usmjerene na smanjenje broja neriješenih predmeta i dugotrajnosti sudskih postupaka, na racionalizaciju mreže sudova i državnih odvjetništava, unapređenje organizacije pravosudnog sustava, osiguranje potrebne infrastrukture i opreme sudova, ujednačavanje sudske prakse, širenje alternativnog načina rješavanja sporova te jačanje pravosudne inspekcije.
Broj predmeta smanjen za 51,5%
U cilju smanjenja broja neriješenih predmeta u praćenje rješavanja neriješenih predmeta uključene su sve sudske instance od Ministarstva pravosuđa do Vrhovnog suda RH, koji usmjerava i statistički prati rješavanje neriješenih predmeta. Vrhovni sud osim toga redovito redistribuira predmete s opterećenih sudova na manje opterećene u cilju bržeg rješavanja neriješenih predmeta. Od 2005. godine ukupan broj neriješenih predmeta, kao i tzv. starih predmeta je u stalnom opadanju i do sada je, po tvrdnjama Ministarstva pravosuđa, prepolovljen. Na dan 31. prosinca 2004. na svim sudovima u Hrvatskoj bilo je ukupno 1.640.365 neriješenih predmeta, dok su na dan 31. prosinca 2009. na svim sudovima bila ukupno 795,722 neriješena predmeta, što predstavlja smanjenje za 51,5% u odnosu na 2004, te smanjenje od 10% u odnosu na 2008. (kada je 886.872 predmeta bilo neriješeno).
Nadalje, istaknuto je da su primjenom novog Prekršajnog zakona, koji je stupio na snagu u siječnju 2008.g., postignuti značajni rezultati u smanjenju broja neriješenih predmeta na prekršajnim sudovima koji su predstavljali vrlo velik udio u ukupnom broju neriješenih predmeta. Izmjenama gotovo svih procesnih zakona predstavnici Ministarstva pravosuđa su mišljenja da je postignut korak naprijed u skraćivanju trajanja sudskih postupaka. Donesen je novi Zakon o kaznenom postupku, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, Zakon o upravnim sporovima.
Smanjena mreža sudova i državnih odvjetništava
U racionalizaciji mreže sudova učinjene su zakonodavne izmjene kojima je sudačka mreža u 2009. smanjena za 35%. Paralelno s racionalizacijom mreže sudova racionalizirana je i mreža državnih odvjetništava, koja je smanjena za 23%.
Značajan mehanizam za ubrzanje sudskog postupka je i sustav zaštite prava na suđenje u razumnom roku. Određen je tromjesečni rok u kojem viši sud mora odlučiti o zahtjevu, a predviđeni su i jasni mehanizmi sankcioniranja sudaca koji ne postupe po nalogu višeg suda, stegovno i materijalno.
U cilju modernizacije sudske uprave provode se mjere uvođenja modernih informatičkih tehnologija u pravosuđe. Svi općinski sudovi su u sustavu e-statistike (elektronsko praćenje statistike). Pomoću e-statistike može se vidjeti kako i koliko suci ispunjavaju sudačku normu i ažurnost rada sudova. U 2010. se planira daljnje širenje e-statistike na sve županijske i trgovačke sudove.
Registracija tvrtke putem Interneta
Uvodi se program „e-tvrtka“ na sve trgovačke sudove u RH. Time je značajno unaprijeđen rad trgovačkih sudova jer je postupak upisa u sudski registar postao učinkovitiji i jeftiniji. U tijeku je i projekt sređivanja zemljišnih knjiga i katastra „Uređena zemlja“ Provedbom projekta značajno je smanjen potreban broj dana za upis prava vlasništva u zemljišne knjige (u prosjeku 67 dana). Izvršen je prijepis zemljišnih knjiga u digitalni oblik, te su svi z.k. ulošci u Republici Hrvatskoj verificirani.
Sindikati nezadovoljni učinjenim
Iako se na prvi pogled može činiti da je puno toga učinjeno, međutim, kada je riječ o radnim sporovima, činjenica jest da pozitivni pomaci nisu vidljivi. Radni sporovi i dalje traju dugo, zbog čega se radnici ne odlučuju na zaštitu prava pred sudom, usluge odvjetnika su i dalje preskupe, oko 2/3 prekršajnih postupaka pokrenutih na inicijativu Državnog inspektora odlazi u zastaru i poslodavci ne bivaju kažnjeni za kršenje Zakona o radu, i drugih propisa iz područja radno-socijalnog zakonodavstva, sustav besplatne pravne pomoći ne funkcionira u praksi na zadovoljavajući način, parnični i ovršni postupak predugo traju zbog čega čak oko 30% radnika ne može provesti odluku suda u djelo, jer je u međuvremenu poslodavac prestao postojati.
Osim toga, Ministarstvo pravosuđa ne raspolaže podatkom o broju radnih sporova, već se o njihovoj brojci samo nagađa. Pretpostavlja se da danas u Republici Hrvatskoj ima oko 40.000 radnih sporova. Jednako tako ne postoje posebni specijalizirani sudovi ili suci koji bi rješavali samo radne sporove. Stoga sindikati drže, da ne postoji dovoljna politička volja da se poduzmu određene mjere u cilju poboljšanja položaja radnika u RH u zaštiti prava iz radnog odnosa.
