A.G. Matoš, Samobor – Otvoren stečaj

A.G. Matoš, Samobor – Otvoren stečaj


Dvije godine i duže naši članovi zaposleni u A. G. Matoš d.d. iz Samobora hrabro su se industrijskim akcijama borili za isplatu svojih plaća. U posljednjoj akciji u svibnju 2013. godine postalo je izvjesno da će poslodavac još više kasniti s isplatom plaća, te da vlasnik i direktor Mladen Boban nema čvrstu namjeru nastaviti s poslovanjem, barem ne putem A. G. Matoša d.d. Sam je spominjao predstečajnu nagodbu i stečaj. Svako daljnje čekanje značilo je samo daljnji gubitak za radnike, koji bi tako ostali zarobljeni u radnom odnosu bez redovitih primanja.

A. G. Matoš d.d. je tiskara s više desetljeća tradicije, a koja je još devedesetih godina zapošljavala stotinjak radnika. Dolaskom novih vlasnika, poslovanje je počelo stagnirati, broj radnika se počeo smanjivati, a ulaganja u proizvodnju i poslovanje nisu bila na potrebnoj razini. Tako je ova tvrtka do danas spala na samo dvadesetak radnika. Već godinama su interesi vlasnika bili pod upitnikom uz bojazan da je tvrtka ustvari preuzeta zbog svojeg zemljišta u centru Samobora te građevinskih planova vlasnika i njegovih suradnika, od kojih je i važan klijent Inženjerski biro d.d. upisan kao fiducijarni vlasnik na tim nekretninama već nekoliko godina, na temelju navodnih milijunskih pozajmica poduzeću. Samo po sebi čini se čudno da klijent tiskarskih usluga posuđuje novac tiskari. Poduzeće s godinama nije jačalo, već je i tehnološki i kadrovski slabljeno, pa razlozi sadašnje situacije ustvari nisu u “krizi”, kao što poslodavci često vole skretati pažnju. Bojimo se da se ovdje prije radi o još jednom primjeru “hrvatskog modela poduzetništva”, u kojem je nekretnina jednako važna često i važnija od proizvodnje. 

Situacija je došla do te točke, kada ni dugotrajni štrajkovi više nisu imali smisla, pa je jedino preostalo ponuditi radnicima što brži kraj njihove agonije. Proveden je referendum o mogućnosti otvaranja stečaja, pri čemu su se radnici izjasnili za tu opciju.

U ime radnika je na Trgovačkom sudu u Zagrebu, 24. svibnja 2013. godine, podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad poslodavcem, uz prijedlog za donošenje privremenih mjera osiguranja. Privremene mjere osiguranja donesene su 5. lipnja 2013. godine, postavljanjem privremenoga stečajnog upravitelja, zabranom raspolaganja imovinom dužnika, zabranom određivanja i provedbe ovrhe i osiguranja protiv dužnika, te zabranom isplata s računa dužnika. Dana 18. srpnja 2013. godine održano je ročište za izjašnjenje o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka, te je tada i otvoren stečajni postupak nad poslodavcem. Imenovan je stečajni upravitelj Marinko Paić iz Zagreba, koji nam je poznat jer je prije nekoliko godina vodio stečaj nad Zagrebkartom iz Zagreba.

Nakon otvaranja stečajnog postupka, krajem ovog srpnja radnici su primili otkaze, uz otkazni rok koji u stečaju iznosi mjesec dana, pa im je radni odnos prestao krajem ovog kolovoza. Koliko god to izgledalo loše, radnici su barem mogli početi ostvarivati pravo na naknadu pri Zavodu za zapošljavanje, tražiti posao ili čekati mirovinu.

Ispitno ročište na kojem bi se trebale utvrditi i priznati tražbine vjerovnika, pa i radnika, održati će se 26. rujna 2013. godine u 10,00 sati. S obzirom da je tabela potraživanja radnika već sačinjena od stečajnog upravitelja, očekuje se da će i tražbine biti utvrđene. S obzirom na stanje preostale imovine, jedina sredstva koja bi radnici sa sigurnošću mogli očekivati su ona iz Agencije za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca, za posljednje tri plaće prije otvaranja stečaja do visine minimalne plaće te za pola zakonske otpremnine koja im pripada.

Radnici su svojim akcijama proteklih godina postigli mnogo i znatno su umanjili zaostatke plaća, koje bi imali da nisu poduzeli ništa. No, u današnjem sustavu radnici teško mogu spriječiti propast njihovog poslodavca, jer ne može se spasiti ono što se više ne da spasiti. Rad bez plaće nije radni odnos i ne dopuštamo ga dugoročno, pa u takvim situacijama kao opcija ostaje stečaj koji, ako ništa drugo, nudi kraj.