Konzumacija alkohola prihvaćena je u našem društvu, a nažalost česti su i primjeri alkoholizma. Oprez! Voljeli ponekad popiti samo “popiti čašicu dvije”, ili imali ozbiljnijih problema s alkoholom, konzumacija alkohola i prisustvovanje pod utjecajem alkohola na radnom mjestu, ne samo da ugrožava vaše zdravlje i sigurnost, već vas i lako može koštati posla bez ikakvih pratećih prava!
Petogodišnja “kriza” i apatija uvukla se u sve pore našeg društva, što moguće i dodatno potencira konzumiranje alkohola. Mnogi poslodavci režu prava radnika ili ih ne povećavaju, dijele otkaze, pritišću radnim vremenom i dodatnim opsegom posla, pa je nezadovoljstvo kod mnogih radnika opravdano u porastu. S pravom nezadovoljni situacijom, radnici ponekad tumače da si u takvim uvjetima i oni mogu dozvoliti opušteniji pristup radnim obvezama. No u slučaju alkoholiziranosti, to jednostavno nije tako. Na obradu ove teme potanula nas je i činjenica da se u posljednjih mjesec dana dogodilo čak tri situacije za koje znamo u kojima su radnici dobili izvanredne otkaze ili su bili na granici otkaza zbog alkoholiziranosti na radnom mjestu.
Zabrana s osnove zaštite na radu
Zakonom o zaštiti na radu , u članku 64., stavak 1. izrijekom stoji: Zabranjeno je uzimanje alkoholnih pića i drugih sredstava ovisnosti prije i tijekom rada i njihovo unošenje u radne prostorije i prostore. Stoga kad se u ovom tekstu govori o alkoholiziranosti misli se i na utjecaj opojnih droga i sličnih sredstava ovisnosti.
Ne samo to već je prema stavku 2. istog članka: Poslodavac je dužan prikladnim mjerama provoditi zabranu uzimanja alkoholnih pića i sprječavati zlouporabu sredstava ovisnosti na radnom mjestu. Dakle, ne samo da stoji da je zabranjeno radnicima konzumirati alkohol na radu i prije rada, već je poslodavac dužan sprječavati takva postupanja. Nadalje, prema članku 65., stavak 1. istog Zakona, poslodavac je dužan privremeno udaljiti s mjesta rada radnika koji je na radu pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti.
Svrha zabrane konzumacije alkohola i drugih sredstava ovisnosti je jasna. Zaštita života i zdravlja odnosno sigurnosti samog radnika, njegovih kolega i trećih osoba. Naime radnik u alkoholiziranom stanju ili opijenosti drogama ima smanjenu koncentraciju i psihofizičke sposobnosti, te takav može ugroziti sebe i druge osobe u njegovoj blizini. Pored toga u takvom stanju pada radni učinak radnika i kvaliteta njegovog rada te izvršavanja obveza, a mogu i nastati štete, što je pak u sferi interesa samog poslodavca. Iz rečenog proizlazi da radnik ne smije unositi, konzumirati niti biti pod utjecajem alkohola i opojnih sredstava. Ova zabrana je apsolutne naravi, dakle čak i kada to nije negativno utjecalo na sigurnost radnika ili produktivnost. Naravno, ako se pritom konkretno ugrozi sigurnost radnika, dođe do ozljede, ekscesa ili štete, situacija se za počinitelja samo pogoršava.
Svima je poznato da rad u grafičko-nakladničkoj djelatnosti nosi mnoge rizike i velik broj opasnosti od ozljeda. Strojevi nisu u potpunosti zatvoreni, postoji niz rizika od zahvaćanja dijelova tijela i odjeće, radi se s otrovnim i zapaljivim tvarima, radi se na visini, opasnosti su od tereta velikih težina, prisutan je rizik od udara transportnih sredstava… Dakle, ne treba naglašavati koliko je ovo pitanje aktualno i za našu djelatnost.
Razlog za otkaz zbog skrivljenog ponašanja
Pored važnosti rada u trijeznom stanju s aspekta zaštite na radu, alkoholiziranost i rad pod utjecajem opojnih droga, afirmirali su se kao snažan i teško pobitan razlog za izvanredan ili redovan otkaz zbog skrivljenog ponašanja radnika. Treba napomenuti da kod izvanrednog otkaza radnik nema nikakva prateća prava, jer radni odnos prestaje dostavom takve odluke. Kod redovnog otkaza skrivljenim ponašanjem radnika radnik ima samo pravo na polovicu otkaznog roka. U oba slučaja radnik nema pravo na otpremninu, niti pravo na novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti. Dakle ostaje bez ikakve socijalne sigurnosti.
Zakon o radu u članku 108. stavak 1. određuje: Poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznoga roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć. S obzirom na navedenu zabranu alkoholiziranosti s aspekta zaštite i sigurnosti na radu, pa čak i obveze poslodavca da ju suzbija, alkoholiziranost se vrlo lako može okarakterizirati kao osobito teška povreda obveze iz radnog odnosa, zbog koje poslodavac tvrdi da je izgubio povjerenje u radnika te ne želi nastavk radnog odnosa.
Sudska praksa vrlo često dozvoljava i potvrđuje otkaze zbog skrivljenog ponašanja radnika u slučaju njegove alkoholiziranosti. Ukoliko radnik prethodno već ima i upozorenja na ovu povredu, vrlo teško će se takav otkaz osporiti. Pritom se pokazuje nevažno ima li poslodavac još kakav drugi skriveni razlog, ili je direktor, rukovoditelj i neki drugi radnik poznat kao još veći pijanac. Promatra se predmetna situacija, a ova povreda teško se osporava. Razlozi zašto se netko napio često se smatraju irelevantnima, posebice ako alkoholiziranost nema veze s događajem kod poslodavca. Da je kod poslodavca bio domjenak za Božić ili organizirana proslava godišnjice tvrtke na kojoj se organizirano točio alkohol i radnik je pozvan da prisustvuje, možda bi se i mogao opravdati tumačenjem da je pretpostavio kako tog dana smije konzumirati alkohol, ili da je izgubio kontrolu nad pićem, a ni to nije baš sigurno. No, opravdanja da je netko imao rođendan ili mu se rodilo dijete pa se slavilo, iako su životna i iskrena, ostavljaju na dobru volju poslodavcu da ih uvaži. Ovo ističemo, jer je u nekim sredinama i danas konzumacija alkohola prešutno prihvaćena stvar, pa radnici često ne shvaćaju ozbiljnost i posljedice koje može donijeti alkoholiziranost na poslu. Bolje se u takvu situaciju ne dovoditi.
Alkoholiziranost se treba utvrditi
Utvrđivanje da li je radnik pod utjecajem alkohola obavlja se alkometrom ili drugim pogodnim aparatom ili postupkom (čl.65., st.2. Zakona o zaštiti na radu). Bilo da se radi o rutinskoj kontroli alkoholiziranosti tijekom radnog dana uslijed osnovane sumnje da je radnik u alkoholiziranom stanju ili nakon nezgode koja se dogodila na radnom mjestu, rezultat postupka provjere alkoholiziranosti bit će valjan pod uvjetom da ga je provela za to osposobljena i ovlaštena osoba. Dakle, poslodavac može utvrditi alkoholiziranost radnika samo putem ranije utvrđenih procedura, od strane osposobljenih i ovlaštenih osoba te uz pomoć predviđenih i ispravnih pomagala. Štoviše, poslodavac koji zapošljava 20 i više radnika dužan je prethodno aktima kojima uređuje pitanja zaštite na radu urediti i ova pitanja i procedure.
Ako radnik odbije pristupiti provjeri smatra se, da je pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti (čl.65., st.3. Zakona o zaštiti na radu). Ukoliko radnik ima sumnje u ispravnost alkotesta i točnost rezultata, može pokušati zahtijevati testiranje koncentracije alkohola u krvi, što je i najpouzdanije. Ovo nije propisano, no ako radnik nije kriv ne vidimo drugi način da pokuša dokazati svoju nevinost.
S obzirom da je ovisnost o alkoholu i opojnim drogama ustvari bolest, članak 64. stavak 4.,-6. određuje svojevrsnu zaštitu radnika koji imaju potvrdu da se nalaze u programu liječenja, odvikavanja ili rehabilitacije od ovisnosti te u izvanbolničkom tretmanu liječenja od ovisnosti i/ili na supstitucijskoj terapiji, jer nad njima poslodavac ne može provesti postupak provjere radi utvrđivanja je li radnik pod utjecajem sredstava ovisnosti, ali može od strane ustanove kod koje se radnik nalazi u programu zatražiti ocjenu zdravstvene i psihofizičke sposobnosti radnika za obavljanje poslova za koje je zaključen ugovor o radu. Dakle takvog radnika poslodavac ustvari ne može teretiti za alkoholiziranost niti mu otkazivati zbog skrivljenog ponašanja, ali pak može tražiti da se utvrdi je li takav radnik sposoban raditi svoj posao pa bi u slučaju negativnog utvrđenja bilo mjesta osobno uvjetovanom otkazu. Potvrdu da se radnik nalazi u programu liječenja, odvikavanja ili rehabilitacije od ovisnosti izdaje zavod nadležan za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu.
Neki poslodavci uzimaju si za pravo da oni ili njihovi rukovoditelji “od oka” utvrde da je netko alkoholiziran. Takva metoda, bez propisane procedure, ovlaštene osobe i uređaja svakako se može osporavati, jer se alkoholiziranost tako ne bi smjela utvrđivati. Sankcije temeljene na takvim subjektivnim procjenama, pa i otkazi, mogle bi se daleko lakše osporiti.
Ako si pio ostani kući
Pored toga što je zabranjeno konzumirati alkohol i opojna sredstva na poslu, zabranjeno je to i činiti prije posla. Zabranjeno je doći na posao pod njihovim utjecajem alkohola iako je konzumiran ranije, pa čak i nekoliko sati. Ovo je vjerojatno i češća situacija. Na primjer, radnik u subotu navečer “zaruži s društvom” pa nakon toga direktno ode na posao, u noćnu ili jutarnju smjenu. Iako namjere radniku nisu bile loše, misli čak i da se dokazuje, ako takav dođe na posao on griješi. Treba izbjegavati takve situacije, ali ako se već dogodilo da se radnik povodom neke situacije napio, bolje je ostati kod kuće i javiti spriječenost, nego doći pijan (ili drogiran) na posao. Ne savjetuje se da to postane svakodnevna praksa, ali budimo realni, nedolazak na posao vjerojatno će se moći opravdati i kraćim bolovanjem, daleko lakše nego veća alkoholiziranost na poslu.
Poslodavac čak i može zlorabiti situaciju, pa iz nekih drugih razloga, znajući da je netko nešto slavio staviti mu pod nos alkotest i eto situacije u kojoj preko noći možete ostati bez posla. Naravno, poslodavac će sankcionirati radnika zbog alkoholiziranosti, a pravi motivi ostanu skriveni. Zna se da je radniku na neki način smješteno, ali to ne mijenja ništa. Radnik koji se doveo u takvu situaciju ne može napraviti, gotovo ništa. Može li negirati alkoholiziranost? Ne može. Može li dokazati i hoće li sud uopće zanimati da postoje neki drugi motivi otkazu. Najvjerojatnije neće.
Na poslu 0,0 promila!
Naprijed navedeno ne smije se shvatiti kao poruka da je alkoholiziranost dobra na poslu, jer s aspekta zaštite na radu postoje opravdani razlozi za njezinu zabranu, ali se dodatno upozorava kako uz to radnik može olako ugroziti egzistenciju sebe i svoje obitelji. Kod otkaza zbog alkoholiziranosti poslodavac ne mora voditi računa o tome koliko djece imate i je li vam supružnik zaposlen.
Ovaj tekst namjerno obrađuje tematiku alkoholiziranosti crno-bijelom tehnikom. Istina je da se u mnogim tvrtkama i situacijama svakodnevno tolerira blaža konzumacija alkohola, te da život ima bezbroj nijansi sive boje. No, sve to ide dok ide. Kada dođe do ozljeda ili se poslodavac iznenada pojavi s alkotestom, stvari se gledaju crno-bijelo i može se ostati i bez posla.
Stoga je najbolja zaštita koju vam možemo pružiti prevencija. Jednostavno se ne dovodite se u takvu situaciju! Na kraju na Ako piješ ne vozi, možemo dodati: Kad radiš nemoj piti!
