Banke više neće moći plijeniti cijelu plaću

Od 17. lipnja od ovrhe je izuzet iznos od dvije trećine prosječne neto plaće Republici Hrvatskoj. Kako je lani prosječna neto plaća iznosila 4841 kunu, znači da će od ovrhe biti izuzeto najmanje oko 3200 kuna.

Izmjenu Ovršnog zakona uspjeli su izboriti sindikati – nakon uobičajene prakse ovrha cijelih plaća, koje su bile legalne, ako je za takvu zapljenu bila ovjerena suglasnost dužnika kod javnog bilježnika. Dužnici su time, posebice kod dizanja kredita, i sebe i svoje obitelji dovodili na rub egzistencije, odnosno siromaštva. Novim izmjenama neće se priznavati ni ovjerena suglasnost za zapljenu cijele plaće, kako je to do sada bio slučaj.

Nova pravila neće vrijediti za posebne ovrhe. Iznimka je zapljena polovice plaće u slučaju naplate tražbina kod zakonskog uzdržavanja, primjerice, bračnog druga. Prema Obiteljskom zakonu, za uzdržavanje djeteta, od ovrhe može biti izuzeta samo četvrtina plaće, a ona je po lanjskom prosjeku iznosila 1.212,20 kuna.

Ostala pravila o ovrsi nisu se mijenjala. To znači da suglasnost o zapljeni ima učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi. Poslodavac takvu suglasnost mora provoditi, kao i sudsko rješenje o ovrsi. Ako nije riječ o zaštićenim ovrhama, više ovrha provodi se redoslijedom kojim su ovjerene, odnosno podnesene. To znači, ako dužnik ima ovrhu za uzdržavanje, samo ako njegova plaća pokriva i drugu ovrhu, primjerice, podmirenje režija, tada će se i ona naplatiti. HZMO, MUP i Fina otprije su dužni na zahtjev pokretača ovrhe dati podatke o imovini ili statusu dužnika. Sada je tome popisu dodan i katastar, koji je dužan dati popis imovine u vlasništvu.