Donošenje ili izmjene i dopune zakona neće riješiti određenu problematiku ukoliko se ne uspostave i drugi potrebni mehanizmi i preduvjeti, a među njima je izuzetno važno osigurati provođenje inspekcijskog nadzora. Nije dovoljno propisati sankcije pa makar one bile i značajne, ukoliko će to ostati „mrtvo slovo na papiru“. Područje rada, sigurnosti i zdravlja na radu posebno je osjetljivo jer se radi o temeljnim radnim i ljudskim pravima.
Tko će osigurati provedbu zakona?
Postavlja se opravdano i logično pitanje da li je zakon sam sebi svrha? U pratećim obrazloženjima i opisima stanja vezanima uz prijedlog zakona ili njegove izmjene, to se neopravdano zaobilazi, kao i osiguranje potrebnih sredstva za provođenje zakona.
Krajem 2018. na sjednici Vlade prihvaćen je Konačni prijedlog zakona o Državnom inspektoratu te odluka o osnivanju Radne skupine za pripremu rada Državnog inspektorata. Prijedlog o osnivanju radne skupine predsjednik Vlade Andrej Plenković je ocijenio razumnim, jer će omogućiti dovoljno vremena da se na operativan način pripremi funkcioniranje Državnog inspektorata. “Na taj način će ova radna skupina učiniti sve da svi resori budu zaista i funkcionalno, a ne samo u smislu zakonskog okvira, spremni za početak rada nove institucije”, naglasio je predsjednik Vlade.
Zakon je stupio na snagu 1. travnja 2019. godine. Zbog donošenja zakona kojim se osniva Državni inspektorat Sabor je izmijenio 30-ak zakona. Vezano za Uredbu o unutrašnjem ustrojstvu Državnog inspektorata bilo je primjedbi na broj zaposlenih u administrativnim službama, kao i planirani veći broj zaposlenih na inspekcijskim poslovima u odnosu na broj zatečenih i preuzetih službenika iz državnih tijela koja su do tada obavljala inspekcijske poslove, kao i u odnosu na broj zaposlenih 2014.g. u nekadašnjem Državnom inspektoratu.
Velike najave, stanje još gore
Kakva je trenutno nakon više od 3 godine od početka rada Državnog inspektorata kadrovska situacija vezana za inspekciju u području radnih odnosa i zaštite na radu?
U Državnom inspektoratu RH u Sektoru inspekcije rada, Sektoru za praćenje i unapređivanje rada, područnim uredima i ispostavama sistematizirano je ukupno 148 radnih mjesta u području radnih odnosa. Na dan 1.7.2022.g. bilo je popunjeno ukupno 111 radnih mjesta ili 75 %.
U području zaštite na radu sistematizirano je ukupno na području RH (sjedište, područni uredi i ispostave) 120 radnih mjesta. Na dan 1.7.2022.g. bila su popunjena 82 radna mjesta ili 68 %.
Broj osiguranika indikator je razine zaposlenosti, a prema HZMO-ovim podacima krajem srpnja 2022. je u evidenciji imao 1.645.750 osiguranika. Kako je prema preporuci Međunarodne organizacije rada na 10.000 zaposlenih potreban jedan inspektor za područje radnih odnosa te jedan za područje zaštite na radu, razvidno je da je planirani broj u sistematizaciji a posebno u trenutnoj popunjenosti ispod navedenog kriterija, ali i potreba.
Prirodnim odljevom u mirovinu ili mogućim odlascima sadašnji broj inspektora mogao bi se i dalje smanjivati, što zahtjeva žurnu reakciju i poduzimanje odgovarajućih mjera od strane Vlade. Tome treba pridodati i problem nedostatka više od 50 timova u području medicine rada i skrbi o zdravlju radne populacije.
Sve manje inspekcijskih nadzora
Pojedini dužnosnici i političari često ističu kako raste broj zaposlenih (to nije sporno) kao nikada ranije. Međutim, istovremeno je u padu broj inspektora za radne odnose kao i za zaštitu na radu. Prema podatcima Međunarodne organizacije rada u svijetu je zabilježeno pola milijuna manje inspekcijskih nadzora iz područja zaštite na radu u odnosu na početak zadnjeg desetljeća. Za Hrvatsku se navodi da su izvršena 17.734 inspekcijska nadzora u 2019. godini, što je za 9.722 nadzora manje (35%) u odnosu na 2011. godinu kada je ukupno odrađeno 27.456 inspekcijskih nadzora.
Zato je nužno da za ovaj problem najprije i žurno iznađu rješenje ministarstvo nadležno za rad, Ministarstvo pravosuđa i uprave i Državni inspektorat, i predlože Vladi donošenje odgovarajuće odluke, kojom će osigurati potrebne kadrovske resurse u području ove inspekcije. Reorganizacijom i preraspodjelom poslova i nadležnosti (razgraničiti upravne od poslova nadzora) unutar ministarstava i tijela državne i regionalne uprave i samouprave moguće je preraspodjelom kadrovskih resursa i odgovarajućom edukacijom (Državna škola za javnu upravu), osigurati potrebno ekipiranje inspekcije za rad i zaštitu na radu (model 3R – reorganizirati, rasporediti, racionalizirati). Bez rješavanja tog problema teško je očekivati poštivanje primjene propisa, što može uzrokovati daljnji rast sporova, opterećenje sudova, rast troškova, posljedice po egzistenciju pojedinaca, poslovanje poslovnih subjekata i dr.
Sadašnja situacija i daljnji negativni trendovi postaju krajnje zabrinjavajući i alarmantni, te zahtijevaju neodložnu akciju nadležnih i odgovornih. Vrijeme je da i Gospodarsko-socijalno vijeće nametne ovu temu kao prioritet u okviru svojeg djelokruga rada, a temeljem članka 221. Zakona o radu (NN 94/14, 127/17 i 98/19).
Vitomir Begović
