Podaci UN-a pokazuju da je cijena hrane na globalnoj razini od svibnja do kraja prošle godine rasla 18 posto i dosegnula najvišu razinu u proteklih šest godina. Do snažnog rasta cijena sirovina, od žitarica do palmina ulja, došlo je zbog brojnih faktora, kao što su loše vrijeme, poput suše koja prijeti usjevima u Južnoj Americi, vladine mjere za zaštitu opskrbe hrane te povećana potražnja, osobito u Kini. I hrvatski izvoznici žitarica također su tijekom pandemije ostvarili znatno veće prihode nego godinu prije; izvoz poljoprivrednih proizvoda povećan je gotovo za četvrtinu. UN ujedno procjenjuje da će globalne cijene hrane nastaviti rasti i u ovoj godini. Loše su to vijesti za kućanstva kojima je kriza potaknuta covidom-19 već smanjila budžete, ali još više za siromašne zemlje.
Sadašnji skok cijena hrane uvelike podsjeća na krizu otprije desetak godina, kada je došlo do snažnog poskupljenja, političke i ekonomske nestabilnosti u svijetu. No, cijene su ipak daleko od tadašnjih rekorda i ekonomisti vjeruju da se neće ponoviti prošla kriza, ali ne isključuju postupni rast inflacije. Kako je pandemija rezultirala poremećajima, u smislu protoka robe i pristupa radnoj snazi, ne rastu samo cijene hrane, nego i prometa, tehnološke opreme, kompjutera, pametnih telefona…
