Izazovi stavljeni pred sindikate ne prestaju. Na COVID krizu, rat u Ukrajini, nastavila se inflacija, energetska kriza, daljnji rast osnovnih troškova života potenciranih novim geopolitičkim potresima i krizama. U takvom nesigurnom i nestabilnom svijetu ne smije se zanemariti značaj kolektivnog pregovaranja, alata koji nema zamjenu u osiguravanju pravednijeg razvoja prava radnika i stabilnih društvenih odnosa.
Konferencija o kolektivnom pregovaranju u okviru UNI Europa Grafičkog i ambalažnog sektora održana 6. i 7. lipnja 2026. godine u Madridu okupila je više od 40 sindikalnih predstavnika iz mnogih zemalja Europe ali i svijeta. Više od 30 godina UNI Europa grafički sektor više prikuplja podatke o kolektivnom pregovaranju širom Europe i raspravlja o aktualnim trendovima, izazovima i mogućnostima. Ove godine, uz plaće, fokus je stavljen na profesionalne klasifikacije, nedostatak radne snage te prilagodbu kolektivnog pregovaranja u dinamičnim i promjenjivim uvjetima.
Izazovno okruženje
Iz analize sačinjene za ovu konferenciju od strane Syndex, okruženje za kolektivno pregovaranje je „vrlo izazovno“. Obujam proizvodnje ostaje stabilan za artikle od papira i kartona, no tiskarska industrija nastavlja padati s određenom stabilizacijom u proteklim vremenima. Nažalost nastavlja se kolaps obujma tiskanja novina zbog pada potražnje i čini se nema zaustavljanja. Za vrijeme COVID-a proizvodnja je pala na 73% u odnosu na 2019., nakon toga se oporavila na oko 80%, no nakon kratkog oporavka pad se nastavio u konstantnoj krivulji i počekom 2026. proizvodnja je na samo 40% u odnosu na početak 2019. S druge strane ambalaža je u blagom padu, pa se nakon skoka i povećanja za vrijeme i nakon COVID-a sada nalazi na oko 95% u odnosu na 2019. Energetski intenzivne industrije i dalje se bore i sa cijenama energije, a i tiskarska industrija spada u njih. Osjeća se pad zaposlenosti u sektoru, u većoj mjeri u tiskarstvu prateći pad proizvodnje.
Što se tiče kolektivnih ugovora od 13 zemalja analiziranih kroz upitnike, 2/3 ima sektorske kolektivne ugovore, a 1/3 kućne kolektivne ugovore među kojima je i Hrvatska. Zbog smanjenja sektorskog pregovaranja u određenim zemljama bilježi se pad pokrivenosti kolektivnim ugovorima te smanjenje sindikalne gustoće. Kroz prošle dvije godine dio sindikata u kolektivnim pregovorima bilo je i u industrijskim sporovima. Što se tiče zapošljavanja ono raste na jugu i istoku Europe u području ambalaže, dok u klasičnom tisku broj zaposlenih pada svugdje. U radnim odnosima prevladava zapošljavanje na neodređeno vrijeme.
Plaće pratile inflaciju. Je li to dovoljno?
U većini zemalja posljednje dvije godine plaće su rasle više od inflacije. Kod većine podružnica i u Hrvatskoj naš sindikat je pratio inflaciju posljednjih godina čak i iznad toga, no problem je što unatoč najvećoj inflaciji u EU, koja kod nas iznosi formalno oko 4%, osjećamo da je rast cijena hrane, osnovnih troškova i stanovanja je bio daleko veći.
Ova inflacija nije potencirana rastom plaća, naprotiv plaće kaskaju za njom. Ovu inflaciju potaknule su cijene energenata i hrane. Ovu inflaciju sada nastavljaju potencirati i mnogi drugi koji u sadašnjem trenutku vide mogućnost dodatne zarade, pa svjesno ili nesvjesno dižu cijene svojih proizvoda i više no što je to nužno, tako samo čineći dubljim vrtlog u kojeg se svi uvlačimo. Prema mnogim mišljenjima, radnici i građani podnose teret inflacije i njezine udare, a mnogi poslodavci i vlasnici u Europi i svijetu zarađuju na tome, naravno ne baš svi.
Ipak, podaci Europske središnje banke pokazuju jasno usporavanje rasta plaća zbog popuštanja inflacijskog pritiska iz 2022. i 2023. godine koji se nadoknađen s određenim kašnjenjima. Projekcije pokazuju da će rast plaća usporiti na oko 3% godišnje, no ovaj podatak treba uzeti s rezervom s obzirom najnovije geopolitičke nemire u svijetu, ali i glede Hrvatske koja bilježi gotovo najvišu inflaciju u Europi.
Minimalna plaća pokretač mnogih statistika
U većini zemalja (osim skandinavskih zemalja koje imaju drugačiji model), rast minimalne plaće nastavlja biti glavni pokretač ukupnog rasta plaća. U većini zemalja minimalna plaća rasla je značajno iznad inflacije, no usporavanje rasta minimalne plaće već je vidljivo u nekim zemljama i vjerojatno će se generalizirati u sljedećem razdoblju. Rast minimalne plaće u 2025. i 2026. bio je dodatno poguran stupanjem na snagu europske Direktive o primjerenim minimalnim plaćama pogotovo uz primjenu referentnih vrijednosti propisanih direktivom (50% prosječne i 60% medijalne plaće), no nije sigurno u kojoj mjeri će vlade poticati rast minimalne plaće ako inflacija ponovno poraste.
Već znamo da je trošak rada Hrvatskog radnika gotovo dvostruko manji od prosjeka Europske unije. Uz tu generalnu razliku, od koje nije izuzet ni naš sektor. U usporedbi nematerijalnih instituta ne zaostajemo puno u odnosu na većinu, štoviše imamo među boljima odredbe vezane uz radno vrijeme, smjenski rad, godišnje odmore, slobodne dane, rodiljni i roditeljski dopustu te zaštitu starijih radnika.
Što se tiče prioriteta za buduće razdoblje više plaće su i dalje prvi prioritet gotovo svim sindikatima diljem Europe.
Klasifikacije radnih mjesta važne za pregovaranje
Profesionalne klasifikacije važne su za kolektivno pregovaranje, jer su temelj pravilnih i transparentnih sistematizacija radnih mjesta. U mnogim zemljama posljednjih godina nije provedena valjana analiza klasifikacija radnih mjesta, a posebno izostaje usklađivanje s novim zanimanjima i onima koja se tek razvijaju. Većina klasifikacija radnih mjesta starija je od 5 godina. U Hrvatskoj bilo određenih aktivnosti na ovom području, ali prvenstveno u brisanju zanimanja koja su izumrla još u prošlom stoljeću. No, sve i da klasifikacija radnih mjesta u Hrvatskoj bude apsolutno ažurirana, ona u ne dobiva svoj značaj jer već godinama nije povezana sa sektorskim kolektivnim pregovaranjem, koje izostaje.
U strukturi plaća slični problemi se ponavljaju; kompresija plaća (nova stručna zanimanja ne nalaze odgovarajuća mjesta na ljestvicama), neopravdane razlike u plaćama, nemogućnost priznavanja novih kompetencija na plaći, teškoće u privlačenju talenta u novim zanimanjima.
Koristeći umjetnu inteligenciju UNI Grafički sektor će također u stručnim službama grafičkog sektora sačiniti alat koji može uspoređivati kolektivne ugovore. To može biti velika pomoć u kolektivnom pregovaranju, točnijoj pripremi kolektivnog pregovaranja, ali i iskazima argumenata u samim procesima. Iako je program zamišljen za analizu kolektivnih ugovora velikih multinacionalnih kompanija, postoji mogućnost da se sustav koristi i za analizu kućnih kolektivnih ugovora, kao što je situacija u Hrvatskoj.
Učiniti sektor atraktivnijim radnicima
Imajući u vidu probleme nedostatka radne snage koji zahvaćaju cijelu Europu, UNI Europa grafički sektor planira pokrenuti i aktivnosti kojima bi se grafički sektor približio mladim radnicima i učinio im se više atraktivnim. Iako je područje sindikalnog rada stvaranje boljih radnih uvjeta, što je okosnica kolektivnog pregovaranja, aktivnosti UNI Grafičkog sektora planiraju se proširiti i na aktivan nastup u približavanju sektora mladim ljudima i činjenju ga atraktivnim za nove potencijalne radnike. To je posao koji bi trebali raditi poslodavci i njihove udruge. Ipak uz prijevode promotivnih materijala i UNI će pokušati pomoći sindikatima da uzmu aktivnu ulogu i pozovu poslodavce na suradnju u činjenju sektora atraktivnim. Naravno ne smije se zaboraviti razvoj plaća i svih uvjeti, ali uz danas nažalost osrednje uvjete rada, sektor ne smije ostati apsolutno neprepoznatljiv. Imajući u vidu da su ove aktivnosti primarno na strani poslodavaca i njihovih udruge, za očekivati je da će barem prihvatiti inicijative sindikata za podizanje atraktivnosti sektora i materijale koje će sačiniti UNI.
