Od kolovoza će u Hrvatskoj cijene, plaće i mirovine biti i u eurima, a plaćati ćemo samo u kunama do kraja 2022.
Zakon bi trebao biti usvojen u travnju. Kada (i ako) dobijemo konačno zeleno svjetlo iz EU u lipnju, počinje velika informativna kampanja, dvojno iskazivanje cijena u kolovozu, dok u listopadu kreće opskrba banaka i poduzeća eurom.
Hrvatska će u ovoj godini biti u svom specifičnom „filmu“ priprema za uvođenje eura. Iako su te pripreme već počele, u ovoj godini maksimalno će se intenzivirati te pojačavati kako se bude bližio ciljani datum ulaska u eurozonu, a to je najvjerojatnije početak 2023.
Pisanje zakona je u finalnoj fazi, pazi se na svaki zarez, na svaku i najmanju sitnicu, kako bi se predvidjela i otklonila svaka moguća dvojba ili nedoumica koja bi se mogla pojaviti, a sve s ciljem zaštite potrošača. U javnu raspravu bi trebao ići u veljači, a očekuje se da će usvojen biti već u travnju.
Svi krediti i depoziti bit će preračunati u euro, bez ikakvog troška za građane, po tečaju konverzije, najvjerojatnije 7,53 kune za euro, što je tečaj koji je formiran prilikom ulaska Hrvatske u ERM2 tečajni mehanizam.
Dvojno iskazivanje cijena, ali i plaća i mirovina, počet će u kolovozu ove godine, kako bi građani imali vremena naviknuti se na preračunate cijene do trenutka kada će eurom uistinu moći početi i plaćati, što se očekuje da će biti 1.1. 2023.
Temeljno je načelo cijelog procesa da potrošači, građani, ne smiju biti ni u čemu zakinuti, niti stavljeni u lošiji položaj. Npr., ako otplaćuju kredit s fiksnom stopom, kredit će se preračunati u eure, a kamata ostati ista, no ako otplaćuju kredit s varijabilnom stopom koja u sebi ima nacionalnu referentnu stopu NRS, a koja će se ukinuti jer će se ukinuti i kunski depoziti, tražit će se najsličnija eurska referentna stopa, pri čemu neće smjeti biti viša, već samo jednaka ili niža ovoj ukinutoj. Drugim riječima, za ove bi klijente moglo doći i do blagog pada kamatnih stopa.
Velika promjena čeka poslovni sektor, sva poduzeća, koja moraju prilagoditi IT sustave, računovodstvo, programe, kase, financijske izvještaje, a najviše posla čeka trgovačke lance i banke, jer su to sektori koji su izravno u maloprodaji, formiraju cijene za krajnje korisnike i izravno su odgovorni…
Može se čuti da se na prilagodbi euru već radi, te da su aktivno uključeni od strane nadležnih tijela u edukacije, seminare i slično. Neki, međutim, nisu previše oduševljeni, ni troškovima koje će podnijeti, ni dostupnošću informacija. Iz središnje banke neslužbeno se može čuti da baš i nemaju dojam da se tu nešto okasnilo s pripremama, već upravo suprotno, više im se, kažu nam upućeni, spočitava što ih „tjeraju“ u pripreme, a još nije ni sto posto sigurno da ćemo euro uvesti.
Zasad je pod upitnikom inflacija, no očekuje se da tu ipak nećemo odstupati od prosjeka eurozone, odnosno da ćemo zadovoljiti i ovaj kriterij. Ako, dakle, konačni odgovor bude pozitivan, tek onda, negdje na ljeto, kreće velika nacionalna informativna kampanja, a već u kolovozu spomenuto dvojno iskazivanje cijena. Dva ili tri mjeseca prije samog uvođenja eura, otprilike u listopadu, kreće opskrba banaka, Fine i poduzeća, eurima, i to eurokovanicama, koje će kovati Hrvatska kovnica novca (bivši Novčarski zavod), i eurskim novčanicama koje će se, saznajemo, prvo otkupljivati i posuđivati, pa kasnije vraćati…
