Što je uopće “cjelovita promjena kurikuluma” koja je izazvala najveće demonstracije u posljednje vrijeme? To je pitanje reforme školskog programa i načina nastave u hrvatskim školama koji se, prema općoj ocjeni, previše zasniva na “štrebanju”, na činjenicama, a nedovoljno razvija kreativni potencijal učenika. “Cjelovita kurikularna reforma” sadrži, navodno, rješenja koja će to preokrenuti.
“Kurikulum”, odnosno nastavni program je zapravo aplikacija. A softver, kao što je poznato, razvijamo tek kad preuzmemo operativni sustav na neki svoj hardverski uređaj, kompjuter ili telefon. Znači, prije “kurikularne” morala bi se provesti reforma školstva. Škola ne valja ne samo zato što ne valja nastavni program, nego zato što ne valjaju ni profesori, a sve je podređeno stjecanju nekog apstraktnog obrazovnog profila, koji je bezvrijedan kad ga se pokuša prodati ovdje ili u svijetu – to znanje zaista nema cijenu jer ništa ne vrijedi. Ljudi se školuju za domaće nepostojeće tržište rada, a za ono strano nisu prikladno osposobljeni. Ukratko, trebalo bi prvo provesti reformu obrazovnog sustava.
Prema dostupnim podacima broj osnovnih škola u Hrvatskoj stabilizirao se na oko 2130, dok se broj učenika u njima smanjio za 21%. Broj srednjih škola u posljednjih se petnaest godina povećao za 15%, a broj učenika u njima podjednako drastično smanjio. Do čega je to dovelo? Broj nastavnika u osnovnim i srednjim školama strelovito raste, a omjer učenika i nastavnika smanjio se na 1:10, što je mnogo, mnogo više nego u Britaniji, Americi, Švedskoj, Finskoj, Sloveniji… Slično je stanje i na fakultetima.
Ukratko, trend je da se obrazovni sustav pretvara u repozitorij državnih službenika – raste taj dio javnog sektora umjesto da se povećanje troškova koje s tim ide pretvara u kvalitetu. Škole su loše jer ih je previše, previše je nastavnog osoblja i sve je uprosječeno. Umjesto da se reformira školstvo, poboljšavat će se “pristup” gradivu, što znači da se, po običaju, jedan konkretni problem seli u apstraktnu sferu.
Politika privatnosti
Sindikat grafičara i medija, Zagreb, Brešćenskoga 4, OIB: 66174749091 (u daljnjem tekstu: Sindikat grafičara i medija) poštuje Vašu privatnost i sigurnost Vaših osobnih podataka. Prikupljanje, korištenje i obrada podataka provodi se u skladu s ovim Pravilima privatnosti te Općom uredbom o zaštiti podataka (Uredba EU 2016/679), odnosno drugih važećih propisa primjenjivih u Republici Hrvatskoj koji uređuju zaštitu osobnih podataka.
Privatnost korisnika naše web stranice nam je izrazito važna i činimo sve kako bismo sačuvali povjerljivost njihovih podataka.
Politika privatnosti se primjenjuje na sve osobne podatke korisnika koje oni dobrovoljno daju.
Više o politici privatnosti možete saznati ovdje.
Kolačići
Kolačići koje koristimo na ovoj stranici su tehnički kolačići, potrebni za funkcioniranje ovog Internet mjesta, ne možemo ih isključiti te za korištenje takve vrste kolačića ne trebamo vašu privolu. Svoj preglednik možete postaviti da blokira te kolačiće ili pošalje upozorenje o njima, ali u tom slučaju neki dijelovi stranice neće raditi. Treba napomenuti da naše Internet mjesto funkcionira optimalno samo ako je omogućeno korištenje kolačića.
Više o kolačićima možete saznati ovdje.