Za inozemne stručnjake dileme nema: za dva desetljeća polovica današnjih zanimanja neće postojati. U robnoj razmjeni izvozit će se znanje i usluge, uglavnom uz korištenje interneta.
Početak je 2020. godine. Na posao ste došli automobilom na struju, napravljenim od titanika. Na ulazu u tvornicu vas čeka, umjesto portira, robot i ljubazno vas pozdravlja. Zaputite se k vašem virtualnointeraktivnom ZD stolu, koji vam sam pravi jutarnju kavu…
Ovako poslove budućnosti zamišljaju novinari Gardijana. Podsjećajući da su samo prije deset godina društvene mreže bile nezamislive, a prije toga nitko nije niti znao što je internet, oni vjeruju da za dvadeset godina polovica današnjih zanimanja neće postojati. Na svjetskom tržištu u godinama koje dolaze, vjeruju analitičari, tražit će se usko specijalizirani radnici (kontrolori oblaka, graditelji svemirskih stanica…), a posla će sasvim sigurno biti i za stručnjake za obnovljive izvore energije, preradu biomase, reciklažu, biotehnologiju…
Obrazovanje
Hrvatski akademik Ivo Šlaus, inače predsjednik Svjetske akademije znanosti i umjetnosti, savjetuje Hrvatskoj i zemljama u okruženju da najprije rade na povećanju broja visoko obrazovanih, a naročito onih koji će učiti u toku čitavoga životnog vijeka. On vjeruje da će za dvadeset godina dominirati znanost, medicina i društvene djelatnosti.
Ipak, na vrhu liste su IT inženjeri i programeri internet novinari, brokeri, te zdravstveni radnici, bilo za prevenciju bolesti ili pak za brigu o starijim osobama, kojih će iz godine u godinu biti sve više. Sve ovo zvuči, možda, kao znanstvena fantastika, ali podsjetimo da 10 najtraženijih zanimanja u 2010. godini, poput bioinformatičara, specijalista za virtualnu sigurnost, stručnjaka za unapređivanje aplikacija za mobilne telefone, dizajnera interfejsa… nisu postojala 2004. godine.
Zato se vjeruje da će potrebe za tradicionalnim zanimanjima bivati sve manje. Milijuni sociologa, politologa, pravnika i ekonomista zapošljavat će se sve teže i teže. Računovođe će zamijeniti softverski programi, a mehaničare i građevinare strojevi i roboti. Najbolja ilustracija toga je konstrukcija visoka šest metara, sagrađena od 1.500 blokova, koju su već sada izgradili roboti (u Parizu).
Slično misli i Danijela Vujisić, direktorica firme DR RANTASA konzalting: “Profesije koje su pred izumiranjem su one koje će biti najbrže zamijenjene automatiziranim procesima. To se najviše odnosi na radnike u proizvodnim industrijama, na stare zanate, kao što su urari, ili one novijeg datuma, poput servisera fotografske opreme ili poštanskih službenika. Takvi će se profili morati specijalizirati i preusmjeriti svoje egzistiranje na slične, srodne zanate.”
Šanse
Kako i dalje ne bismo školovali kadrove koji odavno nikome ne trebaju, a proizvodili i svijetu isporučivali samo sirovine, potrebno je obrazovati u toku cijeloga životnoga vijeka takve kadrove, koji će moći relativno brzo i lako mijenjati zanimanje, osiguravati sebi posao i pristojnu plaću, a državi i društvu doprinositi u njegovu razvoju. Kvaliteta investicija koje ćemo privući u našu zemlju i visina životnog standarda zavisit će o kvaliteti i kvantiteti visokotehnološke radne snage.
Da bi se to ostvarilo, potrebna je radikalna promjena sistema, obrazovanja, u osnovi koga je spajanje rada i obrazovanja temelj bez koga se ne može na “zelenu granu”.
Hrvatska se oslanja na tradicionalna zanimanja – turizam i agrotehničke struke, s akcentom na telekomunikacije i IT. U velikoj su zabludi oni koji vjeruju da je agrar rješenje za visoku nezaposlenost, jer će nove tehnologije tražiti visoka industrijska i tehnološka znanja i usluge i u njima će se zapošljavati najveći broj ljudi.
