Depresija kao jedna od najčešćih bolesti 21. stoljeća, s financijskom krizom postaje i jedna od najutjecajnijih. istraživanje provedeno u sedam europskih zemalja pokazalo je da jedan od deset radnika uzima godišnji odmor zbog depresije. S druge strane, brojke govore ovako: jedna od četiri osobe nikada svom šefu nije rekla da pati od depresije, a njih 30 posto boji se da bi zbog toga mogli izgubiti posao.
Neki od simptoma koji zahvaćaju depresivne osobe su nemir, tjeskoba, nesanica, gubitak koncentracije, stalna zabrinutost, pad imuniteta, promjene apetita, tjelesne težine, zanemarivanje higijene, povlačenje u sebe i napuštanje prijatelja, susjeda, gubitak seksualne želje. Psihijatri naglašavaju kako je depresija podmukla duševna bolest i može biti razlog početka mnogih karcinoma, a u najekstremnijim slučajevima dovesti tijelo i psihu do stanja da si čovjek odluči oduzeti život.
U istraživanjima 2010. godine stručnjaci su analizirali i koliko to utječe na posao – procijenili su da se širom Europe gubi 92 milijarde Eura, zbog gubitka produktivnosti osoba koje pate od depresije. Radnici u Velikoj Britaniji, Danskoj i Njemačkoj su najčešće uzimali godišnji odmor zbog depresije. Dakle, depresija utječe i na zaposlenog i na poslodavca. Dodatni problem je i da radnici umjesto bolovanja često uzimaju svoj godišnji odmor.
Nesigurnost prvi razlog depresije
Sve daljnje studije prema 2012. godini pokazuju da je najčešći uzrok depresije: financijska (ne)sigurnost. Utjecaj na mentalno zdravlje postaje još veći ako o nezaposlenom financijski ovise i drugi članovi obitelji, a to je slučaj većine ljudi.
Anksioznost, neobjašnjiva tuga, fizička slabost i na kraju nemogućnost da se ujutro ustane i suoči s novim danom, već su jaki signali za uzbunu, a nepovratno utječu na dvije najvažnije stvari u našim životima.
Utjecaj posla na zdravlje i obitelj
1. Loš utjecaj na zdravlje
Ljudi koji nisu zadovoljni svojim poslom češće odlaze na bolovanje, a zapravo ih posao i čini bolesnima. Neprestan stres uzrokovan nezadovoljstvom na poslu, ima izrazito negativan utjecaj na produktivnost zaposlenika, ali i na njegovo zdravlje. Stres može voditi do povećanog rizika za infarkt, čestih glavobolja, čireva, nesanice, depresije i drugih zdravstvenih poteškoća. Posao koliko god mi radnih sati na njemu provodili, NE SMIJE utjecati toliko na vaše zdravlje, jer je tužna činjenica da kada postajemo depresivni zbog svog radnog mjesta, s vremenom se po količini stresa koju osjećamo izjednačavamo s nezaposlenima. Koji je onda smisao?
2. Loš utjecaj na privatni život
Mnogi na poslu provode više vremena nego što to zahtijeva njihovo radno vrijeme. Naravno da je to najvažniji dio u kojem trebamo posložiti prioritete, ali kad vas posao sprječava da uživate u životu nešto gadno nije u redu. Dobri odnosi s obitelji, partnerom i društveni život ne smiju patiti zbog posla, posebno ne na dulje vrijeme.
Simptomi depresije na poslu
Depresija može ozbiljno utjecati na sposobnost efikasnog obavljanja posla, tako da osim simptoma koje mogu primijetiti naši prijatelji i obitelj, kolege na poslu trebaju reagirati ako uoče da netko među njima: odjednom sporije radi; radi više pogrešaka nego obično; ne može se koncentrirati; zaboravljiv je; kasni na posao i sastanke; ne dolazi; ulazi u prepirke s kolegama; ne može odraditi posao do kraja; više se trudi ili se pokušava više truditi ali doživljava neuspjeh.
Za mnoge ljude posao daje smisao cijelom danu, prvo zato jer na njemu provodimo najmanje 8 sati dnevno, ali i zato jer služi kao mjesto za sklapanje prijateljstva. Može nas natjerati da se osjećamo bolje ili biti podsjetnik da nas ljudi cijene. S druge strane, posao može biti pakao za neke i nešto zbog čega gubimo samopouzdanje.
Na neke stvari u tome možemo utjecati, na neke ne. Za većinu ljudi stalan posao na kojem nam odaju priznanje može smanjiti rizik od depresije. Poznato je da ljudi koji su nedavno postali višak ili su bez posla već dulje vrijeme, imaju veće šanse da obole od depresije nego ljudi koji su u stalnom radnom odnosu.
Posao ima veliki povoljan utjecaj na mentalno zdravlje, ali ima okolnosti pod kojima baš i ne pomaže. Iako postoji malo dokaza da loši uvjeti rada mogu izravno uzrokovati depresivne bolesti, pretjeran pritisak i stres mogu se kombinirati s drugim problemima, kao što su problemi kod kuće ili nedavni tužni događaji i pridonijeti razvoju depresije. A onda je iz toga vrlo teško izaći.
“Depresivna zanimanja”
Istraživanja pokazuju da pojedine vrste posla čine ljude nesretnima na radnom mjestu. Poslovi na kojima zaposlenici ne mogu koristiti svoje vještine ili su im jednostavno zadaci svaki dan isti, čine to da se ljudi osjećaju zasićeni. Nesigurnost u vlastitu izvedbu ili u buduće promjene u zaposlenju mogu rezultirati osjećajima napetosti i brige. ”Teški” šefovi koji su skloni kritiziranju samo još pogoršavaju situaciju. Loši uvjeti na radu: skučeni uredi, bučne tvornice, vruće i zagušljive trgovine i uredi mogu rezultirati osjećajem napetosti i stresa kod radnika.
Zaposlenici će se osjećati frustrirano ako nemaju udjela u organizaciji posla ili ako su im odluke nametnute bez prethodne rasprave. U isto vrijeme, to dovodi do bržih rokova i zahtjeva za bržim donošenjem odluka, koje mogu posao učiniti još stresnijim. Također je promijenjen i način na koji je posao organiziran, što samo po sebi utječe na ljude koji rade taj posao.
Jedna od najgorih stvari na bilo kojem poslu je šef kojeg s razlogom ne poštujete. Manje obrazovan od vas, nezainteresiran, lijen, ali na funkciji na kojoj nad vama ima određenu moć. Tu leže mnogi izvori stresa. Jasno je da tu ne možete puno učiniti, ali zato možete iskoristiti takvu poziciju da doslovno izumite svoje novo samopouzdanje. Vjerujte sebi u takvoj situaciji više nego inače i poradite na svojoj hrabrosti. Da, radit ćete greške i zbog njih trpjeti kritike a katkad i sankcije, ali to ne znači da ste krivi baš svaki put kad vam se kaže. Dobro razmislite nakon nekog postupka je li stvarno bio toliko loš ili to misli samo vaš poluobrazovani šef.
Kako pomoći oboljelima od depresije
1. Podizanje svijesti
Svatko u nekoj firmi/uredu/poduzeću može biti svjestan važnosti prepoznavanja i pomaganja kolegama koji pate od depresije. Ovo bi trebalo uključiti svaku razinu radne snage. Uobičajeni načini za ovo uključuju postere, letke i sve drugo što daje informacije o depresiji. Svatko mora razumjeti kako pozitivna akcija može rezultirati velikom koristi za pojedince kao i poduzeće u cjelini.
2. Zdravstvena edukacija za zaposlenike
Zaposlenici mogu imati samo koristi od znanja o mentalnom zdravlju i učenju kako se smanjuje stres. Tehnike upravljanja vremenom, upotreba ‘team-building’ vježbi može zaštiti zaposlenike od depresije i drugih situacija. Radnici bi baš kao i šefovi, trebali imati informacije o ranom prepoznavanju depresije i okolnostima u kojima su ljudi skloniji depresiji. Depresija dugotrajno utječe na zaposlenikove radne sposobnosti, zbog čega bi barem dva puta godišnje, neka vrsta predavanja o opasnostima te bolesti trebala biti uključena u plan poduzeća– sasvim sigurno je važnije pričati o tome nego o nekoj vrsti osiguranja, što se često organizira u firmama, posebice većim.
Ovaj dio politike o zdravlju na radnom mjestu trebao bi uključiti raspravu o pred mirovinskom planiranju, te pripremanju ljudi za život nakon što na kraju napuste posao.
3. Organizacija posla
Način na koji se posao organizira i funkcionira može imati utjecaj na mentalno zdravlje radne snage. Važna područja uključuju fizičku okolinu, odgovornost na poslu, razinu nadzora te selekciju i trening osoblja. Najvažnije: zaposlenici koji osjete da rade s obzirnim poslodavcem, postat će zadovoljniji poslom, što može dosta poboljšati poslovanje u cjelini.
Poslodavci bi trebali imati na umu da svojim radnicima pomognu da rade na fleksibilniji način, da koriste tehnologiju čime smanjuju obujam svog posla, a ne da budu zatvoreni u kancelarijama po cijeli dan.
Također, trebamo natjerati šefove i direktore da promijene način svog upravljanja – da vode posao uz pomoć nagrađivanja i pohvaljivanja, a ne kažnjavanja, te da shvate da zaposlenici imaju potrebu da osjete da imaju određenu kontrolu nad onim što rade, što implicira da im treba biti dopušteno ne samo iznošenje, već i uvažavanje njihovog mišljenja.
Lijekovi – mač s dvije oštrice
Zbog straha da će ostati bez posla, materijalnog uspjeha, ljudi se radije prepuštaju raznim lijekovima umjesto da govore o svojim patnjama. To je simptom modernog društva koje čovjeka sili na „najjednostavnije“ i brzinsko rješenje, kojim neće nikome naškoditi – osim SAMOM SEBI! To ne samo da uništava čovjekovu psihu i zdravlje, već mu ubija svaku želju i ideju da se pokuša suočiti sa sobom.
Koliko o depresiji treba ozbiljno razmišljati, dokazuje Svjetska zdravstvena organizacija koja predviđa da će 2020. godine depresija zauzeti drugo mjesto kao jedna od najčešćih bolesti današnjice, kao i činjenica da će postati češća bolest kod žena nego muškaraca.
Pokrenite se izvan svoje radne okoline.
Poboljšajte kvalitetu života izvan radnog vremena i posla. Ako želite uživati u svom poslu, nemojte ga stavljati u centar svog života, jer posao treba odijeliti od privatnog života. To ne znači da vaš posao nije važan, već da se morate više fokusirati i na druge stvari koje život nudi, koji se nalaze s druge strane vaših prihoda i radnog statusa.
Zapitajte se: Kakvi su moji odnosi s okolinom, prijateljima, partnerom? Imam li potporu obitelji u poslu kojim se bavim? Ako su odgovori negativni, razmislite kako ih pretvoriti u pozitivne prije nego odlučite promijeniti posao ili okolinu. Da biste poboljšali kvalitetu svoga života izvan posla, poduzmite male, ali pozitivne korake u važnim područjima vašega života.
Neka vam u redovitu naviku prijeđu: godišnji liječnički pregled, izleti s obitelji, rekreacija, te stvorite blizak i čvrst krug prijatelja i rodbine.
Odmor duše
Stvorite okruženje koje će vam ublažiti stres i stvoriti zadovoljstvo, jer nakon lijepog vikenda vraćate se u svoju sumornu stvarnost. Ako ono oko sebe učinite sunčanim – promijenit će se i vrijeme na poslu.
Ponekad uzrok nezadovoljstva poslom leži i u samom poslu. Tada je potrebno prilagoditi posao sebi, jer zadovoljstvo poslom proizlazi iz veze između radnika i posla koji obavlja. Uložite nešto svoje u posao jer na taj način ćete ga doživljavati kao nešto svoje, a ne kao da posao posjeduje vas.
Bez odnosa između posla i čovjeka, ljudi postaju roboti koji posao obavljaju mehanički i broje minute do kada mogu ići kući. Ako se osjećate ograničeni u poslu, potražite nove izazove – što ne mora nužno značiti novi posao. Odredite si nove, male i ostvarive ciljeve: proširite granice razmišljanja – naučite neku novu vještinu, npr. rad u novom računalnom programu, novi jezik; aktivirajte se i u nekom drugom sektoru vaše tvrtke, npr. u marketingu; ponudite vještinu koju drugi zaposlenici nemaju, npr. pišite kratke priče.
Posao postaje naporan i dosadan ako ne unesete nešto osobno u njega; ako u poslu ne koristite svoje sposobnosti i talent i osjećate se odvojeni od njega, onda je jedino što dobivate s plaća na kraju mjeseca. S obzirom na prosječne plaće u RH, znamo da moramo pronaći neko dodatno zadovoljstvo.
10. listopada svake godine u svijetu se obilježava dan duševnog zdravlja – nadam se da ste ga proslavili odmaranjem vaše duše. Ako niste, sugeriram da to učinite već ovaj vikend.
