Zamislite tiskaru koja kasni s plaćama već treći mjesec zaredom. A poslodavac u međuvremenu sudjeluje u postupku javne nabave i dobiva ugovore za tiskanje gradskih novina, školskih udžbenika, državnih formulara. Novac iz javnih sredstava ulazi u istu tvrtku koja ne isplaćuje plaće onima koji taj posao rade.
Upravo tu prazninu zatvaraju izmjene Zakona o javnoj nabavi koje je Hrvatski sabor usvojio 30. travnja 2026. Dva su mehanizma koja se izravno tiču zaštite radničkih prava, a oba su važna za sindikalno djelovanje u sektoru.
Kaznena osuda za neisplatu = isključenje iz natječaja
Kazneni zakon propisuje kazneno djelo neisplate plaće. Do sada ta kaznena osuda nije imala automatsku vezu sa sustavom javne nabave. Poslodavac osuđen za to kazneno djelo mogao je bez zapreke i dalje sudjelovati na natječajima.
Izmjenama Zakona o javnoj nabavi to se mijenja. Pravomoćna sudska presuda za kazneno djelo neisplate plaće postaje obvezna osnova za isključenje iz postupka javne nabave. Naručitelj, odnosno tijelo javne vlasti, grad, ministarstvo, nema diskrecijsku ovlast. Naručitelj ne može odabrati takvog ponuditelja čak i kad bi htio. Isključenje iz postupka javne nabave takve tvrtke koja se kao ponuditelj javila na javnu nabavu nije mogućnost, već obveza.
Javna nabava u Hrvatskoj godišnje obuhvaća milijarde eura. Grafička industrija, tiskarstvo i mediji redovito su uključeni u te postupke. Tvrtka koja gubi pravo pristupa tim ugovorima gubi značajan dio prihoda. Za poslodavce koji neisplatu plaća koriste kao instrument financiranja, izmjene Zakona dovode do realne posljedice.
Kontrola tijekom izvršenja ugovora je najvažnija novost
Drugi mehanizam odnosi se na ugovore o javnoj nabavi koji su već sklopljeni i koji su u tijeku. I ovdje su izmjene ključne za radnike.
Nova pravila daju naručitelju pravo kontrolirati ispunjava li izvršitelj obveze prema radnicima tijekom trajanja ugovora. Naručitelj može zatražiti dokaze kao što su potvrde o isplati plaća, evidenciju radnog vremena, obračune. Ne mora čekati prijavu sindikata ili inspekcije. Kontrola je stalna, a neisplata plaća postaje vidljiva prije nego što postane višemjesečna.
Ako naručitelj utvrdi da izvršitelj ne isplaćuje plaće, ima pravnu osnovu za raskid ugovora o javnoj nabavi, a da ne čeka pravomoćnu kaznenu presudu. Mehanizam se, dakle, ne aktivira samo u trenutku odabira ponuditelja, već se može aktivirati u bilo kojem trenutku tijekom izvršenja.
I posljednja promjena: ako poslodavac u postupku javne nabave dostavi lažne podatke o isplati plaća ili prikrije neispunjenje obveza prema radnicima, ponuda se odbija. Laž u prijavi na postupak javne nabave ne može biti taktika koja prolazi.
Što ovo znači u praksi?
Zamislite poduzeće s trideset radnika u grafičkoj pripremi i tisku. Dvadesetero ih radi na poslovima koje tvrtka obavlja za javne naručitelje. Plaće kasne, a vlasnik tvrdi kako su u tijeku pregovori s bankama. U međuvremenu tvrtka dobiva novi ugovor o javnoj nabavi s gradom vrijedan 200.000 eura.
U situaciji bez novih odredbi Zakona: radnici čekaju isplatu plaće. Postupak za neisplatu plaće traje. Inspekcija dolazi, piše zapisnik, izriče kaznu koja se ne plaća. Tvrtka nastavlja s radom.
U situaciji s novim odredbama Zakona: ako je vlasnik već pravomoćno osuđen za neisplatu plaće, tvrtka se isključuje iz natječaja. Ako nije osuđen, ali ne isplaćuje plaću za vrijeme trajanja postojećeg ugovora, grad može zatražiti dokaze o isplati plaća. Ako tvrtka ne dostavi dokaze ili se utvrdi neisplata plaće, grad ima osnovu za raskid ugovora o javnoj nabavi. Pritisak nije samo prema radnicima. Pritisak je prema tvrtki, kroz financijsku sankciju koja je brža od kaznenog postupka.
Gdje sindikat može djelovati
Ove odredbe ne pokreću se automatski. Netko mora prijaviti, dokumentirati, tražiti. Upravo je tu važna uloga sindikalnog povjerenika.
Kolektivnim ugovorom može se unaprijed ugraditi obveza transparentnosti u pogledu statusa isplate plaća. U pregovorima s poslodavcima sindikati mogu zahtijevati ugovornu klauzulu kojom poslodavac preuzima obvezu obavještavanja o statusu javnih ugovora i isplati plaća. A u situacijama kada plaće kasne, povjerenik može provjeriti je li tvrtka u aktivnom postupku javne nabave i kontaktirati naručitelja s dokumentiranim informacijama.
Naručitelji sada imaju ne samo pravo nego i alat za provjeru. Sindikati imaju novog partnera u zaštiti prava odnosno javno tijelo koje ima financijski interes da ugovor izvršava poslodavac koji ispunjava obveze prema radnicima.
Zakon je napravio korak koji sindikalni pokret u Hrvatskoj dugo traži: plaća više nije privatna stvar između radnika i poslodavca na koju sustav gleda sa strane. Ona postaje uvjet pristupa javnom novcu, i to ne samo pri ulasku u natječaj nego tijekom cijelog trajanja ugovora o javnoj nabavi. To nije sve što je potrebno, ali je promjena koja otklanja dosadašnju slijepu točku sustava javne nabave.
