Prema materijalima koje je objavio Ured za socijalno partnerstvo Vlade RH, mladi u Republici Hrvatskoj prema posljednjim istraživanjima pokazuju relativno visoku razinu znanja, vještina i izgrađenih stavova iz područja građanskoga odgoja (demokracije, ustava, ljudskih prava itd.), ali njihovo poznavanje područja radnih prava, posebice kolektivnih prava i kolektivnog pregovaranja je ispod prosjeka.
Tako nam rezultati ciljanog istraživanja o poznavanju radnih prava među maturantima iz 2021. godine, govore kako srednjoškolci relativno slabo poznaju radna prava, pokazujući jasno povezanost obiteljskog okruženja iz kojeg mladi dolaze s razinom znanja o izabranim radnim pravima te ukazujući na bolje rezultate u poznavanju radnih prava djevojaka u odnosu na mladiće. Iz rezultata također proizlazi kako nijedan ispitanik nije točno odgovorio na sva pitanja, pri čemu je maksimalan uspjeh dogovorenih 25 od 28, a prosjek 13 točnih odgovora. Najvišu razinu znanja ispitanici su pokazali u poznavanju prava iz zasnivanja radnog odnosa pa je tako 85% ispitanika upoznato s činjenicom da ugovor o radu mora biti sklopljen u pisanom obliku. No, samo 54,4% mladih zna da se u RH može zaposliti osoba mlađa od 18 godina uz ovlaštenje zakonskog zastupnika, a tek 41,2% mladih ispitanika okvirno poznaje prava žena u slučaju zapošljavanja i/ili raskida radnog odnosa uslijed trudnoće.
Vrlo niska razina poznavanja kolektivnih radnih prava i socijalnog dijaloga
Iz rezultata navedenog istraživanja saznajemo i kako su kod niza pitanja koja se odnose na sindikate i štrajk u dimenziji kolektivnih prava ispitanici u prosjeku točno odgovorili na 1 od 4 pitanja (pitanja su obuhvaćala kolektivne ugovore, utemeljenje sindikata te razloge pokretanja i organizaciju štrajka). Posebno zabrinjava kako tek 1/3 ispitanika zna da se kolektivnim ugovorom u pravilu mogu ugovoriti veća prava u odnosu na prava iz ugovora o radu, odnosno Zakona o radu. Točnost odgovora na pitanja koja se odnose na sindikat pokazuju kako učenici nisu dovoljno upoznati s područjem djelovanja sindikata pa primjerice 26,7% ispitanika zna tko u RH može organizirati sindikat, a samo 6,7% zna da upravo sindikat može organizirati i pokrenuti istraživanje međunarodne organizacije za evaluaciju obrazovnih postignuća (IEA) Education for Citizenship in times of global Challenge (2022.) u različitim zemljama Europe.
Poznavanje izabranih radnih prava među maturantima srednjih strukovnih škola u Hrvatskoj, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu. Uzorak ispitanika – maturanata srednjih škola: 1102 maturanta iz 54 srednje strukovne škole različitih trogodišnjih, četverogodišnjih i petogodišnjih programa. Na pitanje koje se odnosi na poznavanje temeljne svrhe kolektivnog ugovora, kao sporazuma između sindikata i poslodavca, točno je odgovorilo 36,7% učenika, no čak 52% njih se odlučilo za opciju po kojoj “ne znaju i/ili nisu sigurni u točan odgovor”. Samo 6,7% učenika točno je odgovorilo na pitanje o tome da je sindikat taj koji može organizirati i pokrenuti štrajk.
Ovo su zanimljivi podaci jer pokazuju nesigurnost ispitanih učenika u pogledu poznavanja ideje kolektivnih prava uopće, a posebice temeljne svrhe socijalnoga dijaloga – kolektivnih ugovora, kolektivnoga pregovaranja te udruživanja u sindikate i poslodavačke udruge kao društvene prakse.
Stoga bi, namjerava li se širiti i održavati razina socijalnoga dijaloga u budućnosti i podizati pismenost o radnim pravima, učenike ponajprije trebalo informirati i o kolektivnim radnim pravima, sadržaju kolektivnih ugovora, prednostima kolektivnog pregovaranja, uz primjerene praktične vježbe, intervjue i radionice s dionicima (predstavnicima socijalnih partnera) i sl., kako kolektivna prava za mlade ne bi (p)ostali apstraktni pojmovi i „nešto što se događa drugima“
Na tom tragu, Prijedlog Nacionalnog programa za promicanje kolektivnog pregovaranja 2026.-2030. koji je u postupku donošenja, a usvaja ga Vlada RH, predviđa osnivanje radne skupine za izradu Smjernica za provedbu kurikula međupredmetne teme Građanski odgoj, s ciljem snažnije zastupljenosti socijalnog dijaloga i kolektivnih radnih prava upravo u kurikulu srednjih škola. Zamisao je da Smjernice, čiju izradu usklađuje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje i Uredom za socijalno partnerstvo Vlade RH, ponude i modele suradnje škola sa socijalnim partnerima čiji predstavnici dolaze kao vanjski predavači, da se potakne korištenje niza inovativnih metoda u poučavanju kolektivnih prava, kao što je primjerice simulacija kolektivnog pregovaranja te pruži i mogućnost dodatnog usavršavanja nastavnika u tom području.
Mladi i članstvo u sindikatima i poslodavačkim udrugama
Prema podacima Državnog zavoda za zapošljavanje (DZS), u Hrvatskoj je u veljači 2026. bilo zaposleno nešto više od 1,7 milijuna osoba u pravnim osobama, obrtima, slobodnim profesijama te poljoprivredi. Od tog broja zaposlenika u RH, prema podacima Eurofounda, otprilike svaka peta zaposlena osoba učlanjena je u neki od sindikata koji djeluju unutar reprezentativnih sindikalnih središnjica ili izvan njih. U RH ne postoji službeni statistički podatak o prosječnoj dobi sindikalnog članstva, no dostupne analize pokazuju kako je ono relativno starije od prosjeka zaposlenih pri čemu je članstvo sve više koncentrirano u javnom sektoru, dok u privatnom sektoru, gdje u prosjeku rade nešto mlađi radnici, stalno opada. Dodatno, procjene sindikalne gustoće navodi EKS/ETUC (oko 17–20%) uobičajeno se u usporedivim analizama povezuju s većom prosječnom dobi članova i slabijom zastupljenošću mladih u sindikatima.
Europska konfederacija sindikata (EKS/ETUC) daje preporuke o tome kako uključiti mlade u sindikate i socijalni dijalog u priručniku.
S druge strane, u RH ne postoje sustavna istraživanja o stavovima mladih poslodavaca prema udruživanju. Usprkos razgranatoj organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca s 30 granskih udruga koja okuplja snažna hrvatska poduzeća s najvećim brojem radnika, postotak zaposlenika u poduzećima koja su članovi neke poslodavačke organizacije koja kolektivno pregovara u RH se procjenjuje na 10%. Slabija dinamika socijalnog dijaloga u „novim“ djelatnostima u kojima se bilježi visok postotak mlađe radne snage također daje naslutiti slabiju uključenost mlađih poduzetnika u službene reprezentativne strukture. Istodobno, iako mladi u Hrvatskoj pokazuju visok interes za poduzetništvo (mladi su u RH skloniji pokretanju vlastitog posla u usporedbi s onima u EU – 17% naspram 9% u EU), taj se interes češće ostvaruje kroz neformalne poduzetničke i druge mreže nego kroz klasične organizacije poduzetnika.
