Prvi radnik koji je poginuo od udara električne struje, bio je ložač na ruskoj jahti Livadia koji je dodirnuo grlo rasvjetnog tijela. Ovaj smrtni slučaj zabilježen je davne 1880. godine.
Rijetko razmišljamo i obraćamo pažnju na prikrivene opasnosti. Tako je i s električnom strujom. Ona je svuda oko nas ali je nevidljiva. Električni vodovi koji mogu biti na ili u zidu, vođeni unutar stropa ili posebnim kanalima u podu, naizgled su „mrtvi“ i nemamo dojam da se u njima bilo što događa. Oni su stalno pod naponom 220/380 V prema zemlji, a kada se na njih priključe aparati i strojevi njima teče struja čija jakost ovisi o snazi trošila.
Ako čovjek dotakne vodiče instalacije, stroj ili drugi dio koji je pod naponom, kroz njegovo će tijelo poteći struja čija je veličina odlučujuća za posljedice.
Evo još nekoliko podataka iz elektrotehničke struke. Za djelovanje struje na čovjeka vrlo je važan put struje kroz tijelo. Najopasniji je put struje kroz srce. Većina smrtnih slučajeva nastaje pri dodiru dijelova pod naponom jednom rukom, dok je druga ruka ili noga uzemljena. Najopasnije frekvencije su između 40 i 60 Hz, a baš u tom području su tzv. industrijske frekvencije.
Veličina struje koja prolazi kroz tijelo jakosti do 50 mA još ne može uzrokovati smrt. Naprotiv struje jakosti 50 do 100 mA opasne su po život.
Struje veličine iznad 100 mA su tzv. fibrilacione struje što znači da kod nekih ljudi njihovim djelovanjem može nastupiti smrt.
Također je značajna visina napona, najčešće se naziva previsoki napon dodira, koji se pojavljuje na dijelovima koji uobičajeno nisu pod naponom ali u slučaju kvara dolaze na metalno kućište aparata, alata ili strojeva. Prema našim propisima napon dodira ne smije biti viši od 50 V izmjenične struje industrijske frekvencije, odnosno 120 V kod istosmjerne struje.
Od kuda prijeti opasnost
Opasnost može prijetiti od same električne instalacije, ali i od aparata, alata i strojeva koji su priključeni na instalaciju.
Električna instalacija
Radnik u radnim i pomoćnim prostorijama može doći u doticaj s vodovima el. instalacije te s rasklopnim materijalom (sklopke, priključnice…) i armaturama svjetiljaka. Ukoliko su vodovi s neoštećenom izolacijom, a sklopke i priključnice neoštećene, nema opasnosti od dodira dijelova pod naponom. Metalne armature rasvjetnih tijela moraju biti uzemljene. Iako su svjetiljke uobičajeno smještene na visini izvan dohvata, moguća opasnost prijeti prilikom zamjene izvora svjetlosti ili čišćenja sjenila.
Oruđa za rad
•
Aparati
– kojima se uobičajeno direktno ne rukuje jer se uključuju automatski ili daljinski, ili oni koji su izrađeni u tzv. dvostrukom izoliranju, predstavljaju manji rizik.
•
Električni prijenosni alati
– danas se uglavnom proizvode s dvostrukom izolacijom (imaju ucrtan simbol „kvadrat u kvadratu“) tako da je kućište izrađeno od plastike koja ne provodi el. struju, pa se na kućištu (ukoliko nije razbijeno) ne može pojaviti previsoki napon dodira i ugroziti rukovatelja alatom. Ukoliko se koriste alati i prijenosni uređaji s metalnim kućištem, takvo kućište obavezno mora biti uzemljeno. Prilikom upotrebe ovih alata treba biti oprezan jer se oni priključuju na električnu instalaciju pomoću produžnih kablova. Moraju se upotrebljavati isključivo radionički produžni kablovi sa gumenim plaštom i neoštećenom izolacijom. Oprez! – prilikom potezanja i povlačenja kabela preko oštrih i šiljatih predmeta lako dolazi do oštećenja plašta pa i žila unutar kabela.
•
Strojevi
– Bez obzira na veličinu i vrstu, mali, veliki pa i postrojenja imaju ugrađene elektromotore, grijače i druge električne elemente na kojima može doći do kvara i proboja napona na njihovo kućište i kućište cijelog stroja, što će dakako predstavljati smrtnu opasnost za rukovatelje i ostale radnike koji dolaze zbog potrebe posla u doticaj s oruđem za rad koje je u kvaru.
Kako se zaštititi
Zaštita od strujnog udara podrazumijeva zaštite od direktnog i indirektnog dodira.
Zaštita od direktnog dodira ima svrhu da zaštiti radnika u slučaju namjernog ili slučajnog doticanja dijelova u unutrašnjosti stroja koji su pod naponom. Uglavnom su to različiti poklopci, mreže, pregrade koji onemogućuju doticanje dijelova pod naponom. Za vrijeme rada stroja ovi dijelovi zaštite ne smiju biti skinuti.
Pod indirektnim dodirom smatra se dodir s vodljivim dijelovima stroja koji ne spadaju u pogonski strujni krug (metalna kućišta i ostali metalni dijelovi), ali u slučaju kvara dolaze pod napon. Zaštita od indirektnog dodira, često se naziva i zaštita od previsokog dodirnog napona, a djeluje na način da sprječava na kućištu pojavu napona višeg od 50 V.
Što radnik treba znati
Jasno je da radnik ne treba poznavati sve finese elektrotehničke struke, koje su vrste zaštite primijenjene i na koji način djeluju, ali treba znati prepoznati opasnost i pravilno reagirati. Isto tako ne smije neodgovornim ponašanjem i nepoštivanjem dobivenih uputa ugrožavati svoje zdravlje i život. Također preko svojih predstavnika (povjerenika radnika za zaštitu na radu) ima pravo biti informiran da li se redovito pregledavaju električne instalacije i na njih priključeni strojevi glede rizika od električne struje.
Prije raspoređivanja radnika na samostalno obavljanje poslova, poslodavac je dužan provesti osposobljavanje za rad na siguran način, teoretski i praktični dio.
Pored osposobljavanja iz zaštite na radu, poslodavac je na radnom mjestu, ako je potrebno, dužan vidljivo postaviti dodatne obavijesti i upozorenja u vezi zaštite i sigurnosti.
Strojevi i upozorenje moraju na rizičnim mjestima imati vidljivo postavljene znakove sigurnosti o opasnosti od električne struje, a pored zaštitnih naprava ucrtane simbole opasnosti i upozorenje o zabrani skidanja zaštitnih poklopaca. Tekstualni dijelovi uvijek moraju biti na hrvatskom jeziku.
Svaki radnik je dužan obavljati poslove s dužnom pozornošću te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zdravlju, a to znači između ostalog poštovati i sva upozorenja o opasnosti od električne struje.
Ukoliko primijeti prije početka ili tijekom rada, da se na stroju pojavio opasni napon, dužan je odmah obavijestiti neposrednog rukovoditelja o ozbiljnoj i neposrednoj opasnosti od strujnog udara. Istovremeno treba prekinuti rad, dok se ne utvrdi činjenično stanje i kvar ne otkloni. Nikada ne treba banalizirati uočenu opasnost, a koja bi mogla završiti tragično.
Pregledi i ispitivanja instalacija i strojeva
Električna instalacija mora se pregledavati i održavati kako bi tijekom upotrebe uvijek bila u ispravnom stanju.
Nakon ugradnje a prije puštanja u rad instalacija mora biti pregledana i ispitana i o tome izdana isprava.
Tijekom upotrebe potrebno je svakih 2 do 5 godina ispitati zaštitu od indirektnog dodira a svakih 5 do 10 godina ispitati otpor izolacije. Također je potrebno provjeravati spojeve metalnih masa. Ispitivanje električne instalacije obavlja se i nakon rekonstrukcije ili požara na instalaciji, a izvanredni pregled instalacije može zahtijevati i inspektor rada.
Električne instalacija nije sama sebi svrhom; njena je zadaća da električnom energijom napaja sve aparate, uređaje i strojeve i postrojenja unutar građevinskog objekta poslodavca. Kako radnici zapravo najčešće dolaze u dodir ili rukuju električnim trošilima, i ona se moraju pregledavati i ispitivati da bi se rizici od električne struje smanjili na minimum.
Tako se ispitivanja oruđa za rad s povećanim opasnostima moraju provoditi svake dvije godine. Ispitivanje uključuje i provjeru rizika od električne energije. Ovi se strojevi moraju ispitivati još u slučajevima: prije njihovog stavljanja u upotrebu, poslije rekonstrukcije i prije korištenja na novom mjestu potrebe.
Poslodavac je također dužan redovito obavljati preglede strojeva koji ne spadaju u gornju kategoriju te aparata i prijenosnih alata na električni pogon. Vrste pregleda i rokove ispitivanja uređuje posebnim aktom.
Kako to uređuju propisi
Zakon o zaštiti na radu nizom odredbi posredno ili neposredno uređuje područje sigurnosti od električne struje:
Poslodavac je dužan na mjestima rada, sredstvima rada i pripadajućim instalacijama trajno postaviti znakove sigurnosti, ali i pisane upute ukoliko je potrebno (čl. 32.),
Poslodavac je dužan građevine namijenjene za rad održavati u stanju koje ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika i ispitivati pojedine vrste instalacija u rokovima utvrđenim tehničkim propisima (čl. 42.),
Poslodavac je dužan redovito obavljati preglede svih strojeva i uređaja radi utvrđivanja da li su na njima primijenjeni propisi zaštite na radu, a posebno je dužan na propisani način obavljati ispitivanja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima (čl. 51.,52.),
Inspektor rada ovlašten je narediti ispitivanje pojedinih instalacija kada opravdano pretpostavi da je ispitivanje potrebno u svrhu zaštite radnika (čl. 54.),
Poslodavac je dužan čuvati, između ostalog, i dokaze o ispravnosti instalacija (čl. 74.),
Radnik ima pravo odbiti rad ako mu neposredno prijeti opasnost za život i zdravlje zbog toga što nisu primijenjena propisana pravila zaštite na radu (čl. 79.),
Inspektor rada dužan je zabraniti uporabu sredstava rada, a odnosi se i na električne instalacije, dok se ne otklone nedostaci ili dok traju okolnosti zbog kojih je neposredno ugrožen život, odnosno zdravlje radnika (čl. 102.),
Ako ne postavi znakove sigurnosti i znakove općih obavijesti sukladno propisima, novčanom kaznom od 10.000 do 40.000 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac, a odgovorna osoba pravne osobe od 5.000 do 10.000 kuna (čl. 108.).
Postavljanje, održavanje i ispitivanje električne instalacije uređuju i propisi:
– Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona (Službeni list SFRJ 53/88.),
– Tehnički propisi za niskonaponske električne instalacije (Narodne novine 5/10.).
