U suvremenom svijetu u kojem se sve teže snalazimo, u kojem je sve naglašenija potreba za individualnošću s jedne strane, a sve prisutnija globalizacija s druge strane, pored znanja i naučenih vještina bitan je stav, prezentacija i odnos za dobru ravnotežu u suživotu s drugima. Sve što trebamo, trebamo odmah i sada i upravo ove osobine vremena diktiraju bolju snalažljivost i učinkovitost vezanu za ophođenje s drugima.
Društvena inteligencija
Neovisno o području ili vrsti kolektiva, području rada, tehnologiji s kojom se radi – naš uspjeh ili neuspjeh znatno ovise i o „ljudskom faktoru“, zato je u okviru toga važan i osobni uspjeh pojedinca.
Produktivni potencijal znanja i aktivnost pojedinca se naziva ljudski (humani) kapital. Radnik koji ima pravu dozu znanja, mogućnosti i motivacije predstavlja ljudski kapital koji posjeduje potencijal koji će kolektivu priskrbiti kompetitivnu prednost na tržištu.
Kapital zajednice je produktivni potencijal koji proizlazi iz čvrstih veza, dobre volje, međusobnog povjerenja i suradnje, zbog toga trebaju i poslodavci i radnici graditi dobre odnose jer su odnosi itekako važni. Ovdje je bitna sposobnost otkrivanja i spoznavanja tuđih osjećaja, motiva i briga. Ova svijest o tuđim osjećajima može lako dovesti do prisnosti ili osjećaja povezanosti. Ta ista sposobnost tvori međuljudsku uglađenost i nužni je sastojak šarma i društvenog uspjeha.
Osobe vješte na području društvene inteligencije mogu se bez teškoća povezivati s drugim osobama, lako čitaju tuđe reakcije i osjećaja, mogu voditi i organizirati i rješavati sukobe koji se nužno pojavljuju u svakoj ljudskoj djelatnosti.
U literaturi navodi se pilotska kabina kao mikrokozmos bilo koje radne organizacije. Dati su primjeri avionskih nesreća koje bi se možda izbjegle da je bilo više sklada u funkcioniranju posade. Navodi se: momčadski duh, otvorene komunikacijske veze, suradnja, slušanje i iskreno izražavanje, kao rudimentarni elementi društvene inteligencije – su presudne za uspjeh i zbog toga se jako naglašavaju i njeguju.
Profitabilnost emocionalne inteligencije
Profitabilnost emocionalne inteligencije u poslovnome je svijetu razmjerno nov koncept, koji je nekim menadžerima možda i teško prihvatiti, međutim polako nova tržišna realnost emocionalnoj inteligenciji daje veliku vrijednost, kako na radnome mjestu tako i na tržištu. Stručnjaci u interpersonalnim vještinama simboli su poslovne budućnosti. Pozitivni efekti na rezultatima rada se osjećaju kada su ljudi vješti u temeljnim emocionalnim sposobnostima – koje percipiraju osjećaje onih s kojima surađuju, koje su u stanju na poslu „podići“ ljude.
Kao posljedica niskih razina emocionalne inteligencije na poslu mogu biti učinci niske razine morala, zastrašenih radnika ili arogantnih šefova i niz drugih kombinacija emocionalnih nedostataka koji često dovode do smanjene produktivnosti, pogrešaka i nezgoda, te odlaska zaposlenih u okružje s ugodnijom atmosferom.
Biti vođa u ozračju emocionalne inteligencije ne znači dominirati ljudima nego ih umješno uvjeravati da rade u korist zajedničkog cilja. Upravljanje pak vlastitom karijerom podrazumijeva prepoznavanje vlastitih najdubljih osjećaja o onome što činimo i o tome koja bi nam promjena donijela istinsko zadovoljstvo radom.
Emocionalno inteligentan šef zna da je u radnoj organizaciji svatko dio sustava, pa je stoga prosljeđivanje informacija od izuzetne važnosti, posebice razmjena informacija odnosno povratne informacije koje ljudima omogućavaju da znaju da li dobro obavljaju posao, treba li ga poboljšati ili ga raditi potpuno drugačije. Bez povratne informacije radnici ne znaju što se od njih očekuje i svaki neriješeni problem s vremenom će se samo pogoršavati.
Inteligentno davanje kritika
Inteligentno davanje kritika – davanje kritika je jedna od najvažnijih šefovih zadaća. To je zadaća od koje se svi najviše užasavaju i odgađaju je. Ovo umijeće davanja negativnih povratnih informacija je ključno za odnose poslodavca i radnika. Učinkovitost, zadovoljstvo i produktivnost zaposlenih ovise o tome kako im se predočavaju problemi. Način na koji se kritika izražava i prima ima velik utjecaj na to kako su ljudi zadovoljni poslom, osobama s kojima rade i s onima kojima odgovaraju.
Ako se kritike izražavaju kao osobni napad a ne kao pritužbe na temelju kojih treba djelovati, još ako je to izrečeno ljutnjom, gađenjem, sarkazmom ili prijezirom, one će izazvati zauzimanjem obrambenog stava i izbjegavanje odgovornosti. Može se javiti i pasivni otpor koji potječe od osjećaja da se prema radniku postupilo na nepravedan način. Sa stajališta emocionalne inteligencije takvo kritiziranje može izazvati negativne osjećaje radnika koji će razorno djelovati na njegovu motiviranost, energiju i samopouzdanje pri obavljanju posla. Zbog strogih kritika radnici se demoraliziraju, više se ne trude pri radu, čak se ne osjećaju sposobnima za kvalitetan rad. Napadi osobne prirode imaju negativne posljedice za moral radnika.
Kritike trebaju biti pravovremene, a ne dok se problemi nagomilaju pa šef postane frustriran i onda se dogodi da izgubi kontrolu, odnosno da eksplodira. Umješna kritika je uvjerenje da su prepreke i neuspjesi posljedica okolnosti koje se mogu promijeniti nabolje. Potrebno je govoriti konkretno, ponuditi rješenje – kritika, kao i ostale korisne povratne informacije treba ukazivati na način rješavanja problema.
Izravnost – kritike poput pohvale imaju najveći učinak kada se izreknu izravno i to u četiri oka. Obzirnost – iskazivanje empatije pri govoru otvara put ispravljanja situacije umjesto ogorčenja, obrambenog stava i distanciranja.
Za radnika je bitno da kritiku prihvati kao vrijednu informaciju o tome kako nešto činiti bolje, a ne kao osobnog napada. Također je važno preuzeti odgovornost za učinjeno.
Skupni kvocijent emocionalne inteligencije
Kad god se ljudi okupe radi suradnje stvara se skupni kvocijent inteligencije, ukupan zbroj nadarenosti i umješnosti svih sudionika. Međutim kao najvažniji element skupne inteligencije, pokazalo se, nije prosječni kvocijent inteligencije u akademskom smislu, nego je najvažniji kvocijent koji određuje skupnu emocionalnu inteligenciju.
Ključ za ostvarivanje visokog skupnog IQ-a zove se društveni sklad. Upravo ta sposobnost postizanja sklada omogućit će određenoj skupini da uz jednake ostale kvalitete, bude osobito nadarena, produktivna i uspješna.
