Eurostat je nedavno objavio izvještaj „Ageing Europe“ u kojem se na 162 stranice analizira životna situacija starijih ljudi u Europskoj uniji. U izvještaju se predviđa da će se do 2050. godine udio starijeg stanovništva u Europi povećati, a Hrvatska je među nekoliko članica koje će u sljedećim desetljećima najviše ostarjeti. Eurostat ističe da će u Hrvatskoj 2050. g. biti oko 45 posto stanovnika starijih od 55 godina.
Starenje će izazvati velike probleme u mirovinskim sustavima
Trenutno je u Europskoj uniji skoro trećina stanovnika starija od 55 godina (32,8 posto), a loša vijest za Hrvatsku je da se nalazi među članicama u kojima će se udio starijeg stanovništva značajno povećati u sljedećim desetljećima.
Upozorava se da će to izazvati velike probleme u mirovinskim sustavima jer bi do 2050. pola članica EU moglo imati manje od dvoje zaposlenih na jednog umirovljenika. Bolji omjer zaposlenih i umirovljenika predviđa se u Švedskoj, Cipru, Luksemburgu, Malti i Velikoj Britaniji, dok će starenjem stanovništva najviše biti pogođeni mirovinski sustavi u Portugalu, Italiji i Grčkoj. Hrvatska je u malo boljoj situaciji od te tri države, ali i dalje je među onim članicama u kojima neće biti dovoljno zaposlenih da održavaju mirovinski sustav na životu.
Najviše starijih ima u Šibensko-kninskoj županiji
Kada je riječ o regijama država članica s najvećim brojem starijeg stanovništva, prema podacima iz prošle godine, u Hrvatskoj je najstarija Šibensko-kninska županija, dok najmanje stanovnika starijih od 65 godina ima Međimurska županija. Znakovito je i da je Hrvatska među državama EU u kojima stariji građani ne žive sami u kućanstvima te da je takvih oko 20 posto. Ti podaci sugeriraju da stariji ljudi u Hrvatskoj često žive s drugim, mlađim članovima obitelji. Također, mnogi stariji ljudi u Hrvatskoj se suočavaju s izazovom plaćanja troškova stanovanja u svojim kućanstvima, naročito ako su sami.
Hrvatska među 10 članica EU s najviše siromašnih seniora
Starost u istočnim članicama Europske unije često sa sobom nosi i siromaštvo. Hrvatska je među 10 članica EU s najviše siromašnih starijih građana. Hrvatska je i među 10 članica EU u kojima građani stariji od 65 godina imaju najveći problem da osiguraju grijanje preko zime, što Eurostat opisuje kao „energetsko siromaštvo“. Siromaštvo u starosti utječe i na percepciju o zdravlju, pa tako u Poljskoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Estoniji i Portugalu manje od petine starijeg stanovništva smatra da je zdravo.
Pretilost i slabovidnost
Zanimljive su i prehrambene navike starijeg stanovništva u EU koje također ovise o materijalom statusu, ali ne samo o tome. Hrvatska je među pet članica u kojima stariji građani najrjeđe jedu svježe voće. Malo bolje stojimo kada je riječ o svakodnevnoj konzumaciji povrća, u toj smo kategoriji deveti u Europskoj uniji.
Stariji Hrvati su i među deset najdebljih u Europi. Hrvati su i među pet europskih nacija čiji seniori imaju najviše problema s vidom, iznad 12,5 posto, dok je prosjek EU u toj kategoriji za ljude iznad 65 godina tek 2,9 posto.
Internet je nepoznanica velikoj većini starijih Hrvata
Tužnu sliku starosti Hrvata upotpunjava još niz podataka iz Eurostatova izvještaja, od kojih vrijedi spomenuti da većinu hrvatskih umirovljenika na rad motivira želja da nadopune mizerne penzije od kojih ne mogu preživjeti, kao i da je Hrvatska druga u EU po tome što stanovnici stariji od 65 godina ne mogu podnijeti neočekivane financijske troškove. Hrvatski seniori su i najgori u EU po sudjelovanju u fizičkim aktivnostima. Samo su stariji stanovnici Bugarske i Rumunjske gori od Hrvata kad je riječ o sudjelovanju u kulturnim i sportskim događajima koje si većina ne može priuštiti.
Stariji Hrvati su i u skupini građana u EU koji u velikoj većini nisu nikad koristili kompjuter niti znaju koristiti internet. Zanimljivi su i podaci o kupovini preko interneta kada je riječ o Europljanima iznad 65 godina: u Danskoj je prošle godine oko 65 posto stanovnika između 65 i 74 godine kupilo nešto preko interneta, a u Hrvatskoj manje od 10 posto.
