GODIŠNJI ODMOR – NUŽNOST U ŽIVOTU SVAKOG RADNIKA

GODIŠNJI ODMOR – NUŽNOST U ŽIVOTU SVAKOG RADNIKA

Što poslodavac točno očekuje od vas nećete čuti na razgovoru za posao. To vjerojatno nećete doznati ni u prvih mjesec dana rada, nego tek nakon par mjeseci, kad vam već posao postane dobro poznat. Što ste duže na nekom radnom mjestu i što ste sposobniji, to će vam se opis rada proširivati, a s njime i radno vrijeme. No, u vrijeme krize pojam „savjestan i odgovoran radnik“ dobiva jedno novo značenje. To je onaj koji na poslu ostaje duže, koji radi i na slobodan dan i koji zaboravlja na činjenicu da mu je radno vrijeme 8 sati i tu postaje vrlo fleksibilan prema svima, osim prema samom sebi. Jer vrlo popularna rečenica već duže vrijeme u Hrvatskoj glasi: „Budi sretan što radiš!“

A kad dolazi vrijeme za odmor? Do kraja ovog mjeseca morate iskoristiti stari godišnji (u većini poduzeća u RH) – pa zato dajte sve od sebe da to napravite kvalitetno.

Koliko posao utječe na kvalitetu odmora govori i podatak da je čak 47 posto hrvatskih zaposlenika izjavilo da će tijekom odmora razmišljati o nekom aspektu posla, a trećina ispitanika smatra da se neće moći opustiti zbog brige o propuštanju važnih poslovnih prilika!

Zanimljiv je i podatak da je četvrtini zaposlenika potrebno čak sedam dana da se opuste i zaborave na posao, dok njih 35 posto navodi da su im za to potrebna dva do tri dana. Obzirom da godišnji odmori u komadu često ne traju više od dva tjedna, možemo pretpostaviti da se zaposlenici vraćaju s odmora tek polovično zadovoljni i ne baš odmorni, što sigurno utječe na njihovu produktivnost.

POTREBA ZA ODMOROM

Znakove umora već jako dobro znate i sami: sporije reakcije, osjećaj iscrpljenosti na kraju radnog dana, razdražljivost, sve manje entuzijazma i pozitivne energije. Čitave smo godine bili u brzom ritmu i što je temperatura više, to smo mi svjesniji da smo nataložili i pregršt negativne energije koja nas spriječava da s inače uobičajenom lakoćom potižemo rezultate koje očekujemo. Trebaju nam promjene u načinu na koji provodimo dan, kao i vremenu koje posvećujemo predahu, veselju pa čak i detoksikaciji organizma zdravijim i kvalitetnijim okruženjem i prehranom. Bez obzira na kojem smo radnom mjestu – bili mi šef ili radnik na najjednostavnijim poslovima, osjećaj je isti za sve: kad nastupe tjelesna i umna iscrpljenost, potrebno je podhitno promijeniti ritam.

ŠTO MOŽE DONIJETI AKUMILIRANI UMOR?

Kad znate da je vrijeme za godišnji? Postavite si dva vrlo jednostavna pitanja:  koliko spavate u radnom tjednu i koliko dnevno obroka pojedete? Pretpostavljam da su većini ljudi odgovori tu negdje: 5-6 sati i obrok do dva dnevno. Analiza čak 12 studija, od kojih neke datiraju još i iz 1958. godine te su obuhvatile čak 22 tisuće ljudi iz cijeloga svijeta, ustvrdila je da radni dan duži od osam sati izlaže tisuće zaposlenika većem riziku od srčanog i moždanog udara. Analiza koju su proveli znanstvenici na finskom „Institute of Occupational Health“ otkrila je da osobe čiji radni dan traje više od tradicionalnih osam sati, imaju od 40 do 80 posto više šansi za oboljenje od srčanih bolesti. Također, pokazalo se da sredovječni radnici koji na poslu tjedno provedu 55 ili više sati imaju lošiju funkciju mozga, uključujući niže rezultate na testovima za mjerenje inteligencije te kraće pamćenje od onih koji tjedno na poslu provedu do 40 sati. Ono što ste na žalost već možda osjetili, prekovremeni rad povećava rizik od pojave depresije.

Zbog značaja odmora za kvalitetu i duljinu života, liječnici i psiholozi već dugo nam savjetuju: kad god se osjetimo umornima, iscrpljenima, treba posegnuti za odmorom. Nije dobro skupljati umor dok „ne puknemo“. U jednom istraživanju 2005.g. , koje je M.E.P. d.o.o provodio među financijskim stručnjacima u Zagrebu, od stopedeset ispitanika njih pedesetdvoje (35%) je izjavilo da se često ili stalno osjećaju jako umornima, što je jedan od pouzdanih simptoma iscrpljenosti uslijed dugotrajnog stresa.

Nakon opsežnog istraživanja o povezanosti odmora i zdravlja, Američko psihosomatsko društvo je 2000. godine zaključilo da redovito korištenje godišnjeg odmora smanjuje rizik od bolesti ili smrti za 21%.

Tijekom napornog godišnjeg ciklusa skupljamo stresove i umor. Ukoliko tijekom godine ne prakticiramo prekid tog ritma, nakupljeni umor može se pretvoriti u kronični. Akutni umor se također ne može riješiti s par sati sna duže nego obično. Kronični umor nastaje nakupljanjem kroz duži period i nećemo ga uspjeti sanirati u 2 dana vikenda (ili manje).

Rješenje za kronični umor jest duži odmor, za kojeg ipak nije bitno samo vrijeme trajanja, već i kvaliteta odmora. Budući da se sve više ljudi ustručava uzimati bolovanje kad bi ga trebali uzeti (prvenstveno zbog manje plaće), bitno je to kako ćemo isplanirati svoje slobodne dane i godišnji.

Uz godišnji odmor, trebaju nam i kvartalni odmori (nekoliko dana). Obzirom da nemamo neograničen broj slobodnih dana, jako je važno kako ih raspoređujemo. Zato možda nije najbolje rješenje uzeti baš cijeli godišnji samo ljeti, već dio uzeti na proljeće ili za vrijeme zimskih praznika. No, s druge strane godišnji odmor ne valja razlomiti u previše sitnih dijelova, jer on tada gubi svoju nužnu karakteristiku dužeg perioda odmora.

Osim pravodobnosti odmora jednako je važna i kvaliteta odmora, odnosno kako ga provodimo. Na godišnjem odmoru otkrivamo zanemarene kutke svoje ličnosti i načine života kojima bismo stvarno željeli živjeti. Zbližavamo se s našom obitelji, više razgovaramo s njima i slobodno vrijeme koristimo na druženje, a ne na spavanje, kao što je tijekom radnog tjedna. Uostalom, da tjedan dana provedete izvan svog grada, izvan posla, već će vam endorfin porasti i smijat ćete se puno više nego što ste činili u ostatku godine.

NIJE DOBRO UVIJEK SE ISTO ODMARATI

Odlazak na odmor uvijek u isto vrijeme ili na isto mjesto, je vrlo često najveća prepreka tome da on bude dobar. Ljudi ljetuju u svojoj vikendici desetljećima ili posjećuju rodbinu na moru zbog financija/navike/jednostavnosti, što onda pretvara godišnji u još jednu stvar s popisa koju obavljamo rutinski. Naravno da nije dobro niti pretjerivati u tulumarenju i rekreaciji za sve što nismo stigli tijekom godine, jer ćemo se onda na posao vratiti još umorniji. Ali godišnji definitivno treba napraviti potpuno drugačijim od svakodnevice. Mnogo prije nego što s oduševljenjem zapišemo datum našeg odlaska, trebamo si najprije zacrtati odmor na temelju ovih pitanja: “Što ću ja time stvarno dobiti? Što je najbolje za mene?” Poštujte pravilo promjene: Radite li umno, odmarajte se aktivnošću. Radite li u uredu sami, družite se.

Uz sadržaj, važno je naravno i trajanje godišnjeg. Budimo realni, treba nam najmanje 3 dana da uopće shvatimo da smo na godišnjem. Dakle, za pravo punjenje baterija potreban je godišnji od barem deset do dvanaest radnih dana, što je i minimum. Sedam dana je premalo da bi se odmorili i fizički i psihički. Poželjno je vratiti se s godišnjeg barem dan-dva uoči povratka na posao, jer inače će vas primiti postgodišnja depresija, a svrha godišnjih odmora je: vratiti se sa smiješkom na posao.

IZGORITI – ALI NE NA SUNCU

Tzv. „burn out“ odnosno pregaranje će vam se sigurno dogoditi ako na godišnjem mobitel imate stalno blizu sebe, ako čitate službene mailove i ako se logirate na programe koje inače gledate dok ste na poslu. Na godišnjem ipak trebate izolirati se od nekih ljudi, a to su prvenstveno vaši kolege. Ne treba vam nitko javljati što se događa na poslu, bilo tamo sve u redu ili ne. Nije da će svijet propasti dok se vi ne vratite, uostalom nekad niti nećete moći riješiti ako problem i postoji, zbog vaše udaljenosti. Dakle, isključite sve nepotrebne stvari oko vas. Ukoliko je priroda vašeg posla toliko zahtjevna da i na godišnjem morate biti dostupni vašim kolegama, odredite neko vrijeme u kojem vas se može dobiti, a da to ne remeti odmor vama i vašoj obitelji. Jedan sat kojeg ćete provesti rješavajući probleme, neće predstavljati izvor frustracije i stresa jer nećete toliko osjetiti teret toga.

„Na početku godišnjeg mislite na kraj!“ Odnosno osigurajte si da vas po povratku s odmora ne dočeka gomila neriješenih stvari ili problema. Ako to ikako možete, osigurajte si da su osobe za koje je vezan vaš radni ritam na godišnjem u isto vrijeme kad ste i vi. Pripremu za povratak s godišnjeg napravite prije odlaska. Tipa, napravite plan aktivnosti koje vas čekaju po povratku i prvog dana godišnjeg odmora se potpuno opustite. Ono što je još važno je da na dan odlaska iz ureda uključite „automatski odgovor na e-mail poruke“, te napišite datum otkad dokad vas neće biti na radnom mjestu i ostavite nekoga kao osobu za kontakt dok vas nema.

DOBAR PLAN JE VEĆ POLA GODIŠNJEG

Nagli prekid svih aktivnosti, kao i izlaganje povećanim tjelesnim naporima (pogotovo ako niste navikli ili niste u formi) mogu izazvati negativne posljedice. Ukoliko je pretežni dio vaših radnih aktivnosti inače vezan za sjedenje, kompjuter i intelektualni napor, doza aktivnosti bit će nužna, ali uz postepeno uvođenje. Ponesite bicikle, role, tenise za badminton, karte… ovisno o tome što volite raditi u slobodno vrijeme, jer nikad ne znate za čim ćete osjetiti želju kad dođete na godišnji. To je druga klima i drugi osjećaj u glavi.

ISPLATI LI SE BITI DOSTUPAN NA GODIŠNJEM?

Hoće li poslodavac imati bolje mišljenje o vama jer na poslu ostajete duže a na mobitel se javljate kad god vas nazove? Iskreno, poslodavca to nije briga! Njega zanima jedino da posao bude obavljen, a u koliko ćete vi to sati izvršiti, to je na vama. Možete postići samo to da naviknete svog šefa a i ostale kolege da ćete uvijek ostati duže, pa će vam na kraju „uvaljivati“ i poslove koji ne spadaju u opis vašeg radnog mjesta.

To će vam se dogoditi i na godišnjem jer će im prijeći u naviku da vas zovu zato što vi „sigurno znate odgovor“ na to pitanje. Mala informacija: znaju ga sigurno i drugi, ali se ne žele javiti na mobitel. Ukoliko provodite previše vremena na poslu i pritom zanemarujete svoju obitelj, druženje s prijateljima i logično nemate vremena za sebe i svoje hobije, neizbježno je da ćete postati nezadovoljni svojim poslom, a na kraju i životom. 

Gdje griješi radnik? U tome što se često ne zna postaviti i pokazati da se cijeni, a i u tome što se ne upućujemo dovoljno u neke zakonske činjenice i prava n a godišnji odmor. (detaljno o godišnjim odmorima vidjeti u Grafičaru bojevi: 241, 242/243, 245 ili na WEB stranicama Sindikata pod Radno pravo). 

Ljeto se bliži… upijte sunca, dobre energije koju imate u svojoj obitelji i nabavite jedan dobar jastuk. Posao će vam nakon toga čak u jednom trenutku možda i početi nedostajati.