Jedan od financijskih stručnjaka rješenje za buduće umirovljenike vidi u reformi sustava koja bi sadašnjim radnicima, a budućim umirovljenicima omogućila da si formiraju vlastitu štednju za mirovinu. Upozorava da će u budućnosti mirovine biti još manje nego sada. Danas je prosjek mirovine negdje oko 350, 370 eura, a taj prosjek bi mogao biti i manji jer jednostavno nema izvora iz kojih bi se punio mirovinski fond, a sve je veći broj primatelja. Problem je u tome što postojeći radnici uplaćuju u prvi stup, a s tim novcima ne izdvajaju za svoju mirovinu, nego djelomično, oko 50 posto, doprinose isplati nečije tuđe mirovine. S vremenom će sve manje uplate u mirovinski sustav pokrivati isplate.
Onaj dio koji radnici izdvajaju za svoju mirovinu, drugi stup, je skroman, a ima i ograničeni potencijal da u budućnosti donosi veći dio mirovinskih primanja. Istovremeno, mirovinski fondovi na kojima se bazira drugi stup mirovinskog osiguranja imaju vrlo ograničena ulaganja. Od 100 milijardi kuna oko 70 je u državnim obveznicama. Veći dio mirovine ovisi o tome hoće li država moći servisirati svoje obveze. Rješenje za mirovine onih koji sada ulaze u svijet rada bi moglo biti da im se omogući privatna štednja, da sami mogu odabrati gdje će uplatiti cijeli iznos mirovinskih doprinosa.
Omjer radnika i umirovljenika sve govori
Hrvatska je 1980. godine imala 1,81 milijun radnika i oko 449.000 umirovljenika, što je davalo omjer od otprilike četiri radnika na jednog umirovljenika. Deset godina poslije, 1990., broj radnika porastao je na 1,96 milijuna, ali je značajno porastao i broj umirovljenika pa je omjer pao na oko tri radnika na jednog umirovljenika. Nakon toga, 2000. godine broj radnika pada na 1,38 milijuna, a broj umirovljenika raste na preko milijun te dolazimo do omjera od 1,36 radnika na jednog umirovljenika. I konačno, 2018. taj je omjer pao na 1,23 radnika na jednog umirovljenika, da bi trenutačno iznosio 1,29 radnika na jednog umirovljenika.
Iako se trenutačno vidi vrlo blago poboljšanje tog omjera, sve prognoze za Hrvatsku upućuju na daljnji pad stanovništva, starenje, što znači manji broj radnika u odnosu na broj umirovljenika, a to neizbježno dovodi do sve manjih mirovina.
