Nakon što su tri reprezentativna sindikata na Hrvatskoj radioteleviziji krajem ožujka ove godine potpisali u ime svojih članova novi Kolektivni ugovor nakon četveromjesečnih pregovora s poslodavcem, koji važi do 31. prosinca 2022. godine, a s početkom primjene od 1. travnja 2020. godine, glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić je 31. ožujka 2020. godine uputio obavijest reprezentativnim sindikatima i radnicima kako zbog promijenjenih financijskih prilika poslodavca, neće biti u mogućnosti isplatiti uskrsnicu i prehranu, a kako je određeno čl. 55. i čl. 59. tek potpisanog Kolektivnog ugovora za radnike HRT-a. Poslodavac u pismu ukazuje kako je na financijske prilike utjecala situacija s pandemijom koronavirusa, a koja se odrazila na visinu prihoda koju poslodavac ostvaruje. Treba napomenuti kako je ovu obavijest poslodavac uputio, a da se sa sindikatima o tome nije savjetovao ili ih o svojoj namjeri prethodno nije obavijestio.
Poslodavac postupio suprotno preporukama Vlade RH
No, sindikati su 1. travnja 2020. godine uputili oštro pismo poslodavcu u kojem su naglasili da je poslodavac postupio suprotno preporukama Vlade Republike Hrvatske i pravilima socijalnog dijaloga s obzirom na to da je jednostrano donio odluku o smanjivanju radničkih prava, premda u ovom trenutku ne postoji medijska kuća koja mjere štednje ne dogovara s predstavnicima sindikata ili Radničkog vijeća. Ujedno su naglasili da je poslodavac dužan financijske pokazatelje pokazati Radničkom vijeću, ali i sindikatima s kojima je potpisao Kolektivni ugovor te tako argumentirati zbog čega umanjuje radnička prava. Sindikati su stoga od poslodavca zatražili uvid u trenutačno financijsko poslovanje, izvještaj o procjeni pada prihoda i plan prilagodbe financijskog plana, te su naglasili da se uštede mogu ostvariti i na drugim poljima, a ne samo na troškovima rada. Prostor za uštede postoji i u investicijama u materijalnu imovinu, kao i na nekim drugim stavkama poput leasinga automobila.
Nikako mjere štednje koje pogađaju radnike s malim plaćama!
Što se tiče rezanja radničkih prava sindikati su naglasili da smatraju kako je nedopustivo da se mjere štednje odnose na sve zaposlenike jednako, te su zahtijevali raspodjelu mjera – više uskrate za one s visokim primanjima, niže za one s malim plaćama, ali ne i jednako za one koji rade od kuće i one koji rade u uvjetima daleko opasnijim od normalnog rada. Bez obzira na to što većina radnika nije birala hoće li raditi ovako ili onako, nije pošteno da se to izjednačuje.
Sindikati su poslodavcu predložili da se donese nova odluka kojom zaposlenici, koji nisu na radu od kuće, imaju pravo na dodatak za prehranu, i da se ta odluka donese u savjetovanju s Radničkim vijećem i uz poželjnu suglasnost sindikata, te da i ta odluka, kao i sve vladine mjere, ima ograničenje roka trajanja. Ujedno su zahtijevali da se u mjere ugradi odredba po kojoj se, kada prođe kriza i konsolidira se poslovanje, ako financijske mogućnosti to dopuste, zaposlenicima nadoknadi gubitak.
Iako su sindikati tražili sastanak s poslodavcem oko navedene teme, do trenutka pisanja ovoga članka poslodavac još nije sazvao sastanak sa sindikatima.
