Premda političari tvrde da se Hrvatska gospodarski oporavila i da je izašla iz krize, podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju drugačiju stvarnost. Hrvatsku karakterizira izražena centralizacija i nejednakosti. Stoga gospodarski oporavak građani u najvećem dijelu Hrvatske ne osjećaju.
Blagodati rekordne turističke sezone osjećaju samo građani u priobalnim županijama, dok je Slavonija u potpunosti ekonomski uništena i zapuštena. Tome najbolje svjedoči činjenica da se polovina hrvatskog gospodarstva nalazi u trima lokalnim jedinicama – Zagrebu, Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji koje daju čak 50 posto BDP-a.
S druge strane, najveći dio Hrvatske pogođen je siromaštvom i iseljavanjem. U tome prednjači Virovitičko-podravska županija, zatim Požeško-slavonska, Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Osječka te Ličko-senjska županija. Uspoređujući podatke, samo sjeverozapadni dio Hrvatske i neke priobalne županije ostvaruju gospodarski napredak i izlaze iz krize. Takve razlike će se nastaviti povećavati. Dovoljno je samo pogledati broj rođene djece i dolazimo do zapanjujućih podataka da se u zadnjih nekoliko godina upisuje sve manje djece u škole. Profesori odlaze u mirovine, a na njihovo radno mjesto ne dolaze novi jer djece više nema. Nužna je decentralizacija i omogućavanje dostojanstvenog života građanima u cijeloj Hrvatskoj. Sadašnjim načinom djelovanja četiri slavonske županije nalaze se na začelju EU, dijeleći mjesto s najsiromašnijim bugarskim i rumunjskim regijama.
