Izmjene i dopune Zakona o radu – Otkaz stupa na snagu i za vrijeme bolovanja

“Izbjegavanje otkaza” otvaranjem bolovanja više neće biti moguće ako se usvoji novi Zakon o radu. U prijedlogu zakona je utvrđeno da bolovanje kroz otkazni rok smije trajati najdulje šest mjeseci.

U slučajevima teško oboljelih, koji katkad moraju na bolovanja dulja i od godine dana, otvara se prostor za malverzacije poslodavaca. Moglo bi se dogoditi da radnik, koji je preživio moždani ili srčani udar, obolio od raka ili ide na transplantaciju organa, usred bolovanja ostane bez posla i sredstava za život. Prema važećem Zakonu o radu, radnik na bolovanju ne može dobiti otkaz ni u kojem slučaju, točnije otkaz se može dobiti, ali otkazni rok ne teče za vrijeme bolovanja (iako se i ovdje već počela stvarati praksa na štetu radnika u slučaju oslobođenja od rada za vrijeme otkaznog roka). Prijedlogom novog zakona nitko se od otkaza više neće moći izvući bolovanjem.

Nakon šest mjeseci otkaz postaje pravomoćna odluka i oboljeli radnik postaje službeno nezaposlen. Ministar rada tvrdi da su predviđeni svi osigurači: „Ako teško bolesna osoba izgubi posao, sve troškove pokriva HZZO i apsolutno je zajamčena socijalna sigurnost.“ Kada se to provjeri u HZZO na koji je način novim zakonom zajamčena takva sigurnost radnicima, odgovaraju, u relacijama aktualnog Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Osigurana osoba, kojoj je usred bolovanja prestao radni odnos, ima pravo na naknadu plaće još samo 30 dana nakon otkaza. Jedino u slučaju kada se radi o bolovanju zbog ozljede na radu, profesionalne bolesti ili zbog posljedica Domovinskog rata, osigurana osoba ima pravo na naknadu plaće i nakon otkaza – sve dok ne postane radno sposobna ili joj mirovinsko osiguranje ne utvrdi invalidnost. Oboljeli radnici, dakle, nakon otkaza mogu računati jedino na zdravstveno osiguranje (koje je ionako ustavna kategorija). Naknadu za plaću, koju inače isplaćuje HZZO nakon 42 dana bolovanja, nakon otkaza više neće primati.

Nova odredba o bolovanju očito će služiti poslodavcima da lakše dijele otkaze. To bi djelomično moglo biti opravdano ako uzmemo u obzir da su radnici, kako kažu poslodavci, često zloupotrebljavali tu odredbu i pred otkaz namjerno ulazili u bolovanja kako ne bi mogli biti otpušteni, odnosno da im ne istekne otkazni rok. No, problem zloupotrebe bolovanja problem je zdravstvenog sustava, a ne radnih prava. Ovime je zakonodavac prebacio probleme iz zdravstva i utvrđivanja opravdanosti bolovanja na Zakon o radu, što je velika greška. Tako kažnjavaju sve radnike koji su zaista bolesni jer nisu sami u zdravstvu riješili problem zloupotrebe bolovanja.