Je li vam se već dogodilo da dođete na parkiralište i ne možete se sjetiti gdje ste ostavili auto? Vjerojatno jest. Ili, na primjer, dođete u sobu i ne možete se sjetiti zbog čega ste došli. To sigurno nije nikakva rijetkost.
Vjerojatno to nisu jedini slučajevi zaboravljivosti koji vam se događaju i zbog kojih ste možda već pomislili da postajete senilni, to jest, da je počela „roza“. Ima ljudi koje to počinje i zabrinjavati, i to ne malo. Neki čak i pomišljaju da su postali žrtve prijevremenog nastupa opasne Alzheimerove bolesti. Međutim, prije nego što zatražite da vas smjeste na odjel za teške i neizlječive kronične bolesti, trebali biste znati da milijuni ljudi imaju iste probleme s memorijom kao i vi.
Postoji normalan gubitak pamćenja i on obično pogađa čovjeka nešto nakon 30. godine života. Najčešće se radi o mentalnim „kratkim spojevima“: vaše misli preopterećene svakodnevnim poslom, problemima i brigama, poneki se put malo poigraju s vama. Prenaporan posao i umor su krivci, ali isto tako su krivci i zabrinutost i depresija. Stručnjaci kažu da počinjemo zaboravljati stvari onda kada počinjemo zanemarivati svoj um, kad se mentalno ulijenimo, kad dozvolimo da nam se život „vuče“ uvijek istom komfornom kolotečinom i kad nam mozak, uslijed toga što mu je dosadno, povremeno i „zadrijema“.
Međutim, dobre vijesti su u tome što je, za razliku od Alzheimerove bolesti, gubitak memorije u srednjoj životnoj dobi popravljiv, reverzibilan i da rehabilitacija može imati dobre rezultate. Zdravi ljudi čak i u svojim 60-im i 70-im godinama mogu biti trenirani s ciljem da povrate, a u nekim slučajevima i da nadmaše svoje ranije mentalne sposobnosti.
Najbolji savjet je ne čekati. Uz pomoć vježbi, treniranja, naprezanja svog uma i pamćenja (razne igre pamćenja mogu biti izvanredne vježbe), možete spriječiti pojavu rastresenosti za koju se misli da je neizbježni dio starenja.
Pamte li žene bolje nego muškarci? Postoje neki dokazi koji govore tome u prilog. U jednom istraživanju obavljenom na 100 bračnih parova, u dobi preko 60 godina, utvrđeno je da je bilo više žena koje su se mogle sjetiti raznih imena negoli muškaraca. U 80 parova memorija je bila bolja u žena, a u svega 12 parova muževi su imali bolje pamćenje. Poteškoće s pamćenjem pojavile su se ranije u muškaraca – obično u njihovim 50-im godinama – i bile su jače izražene. Međutim, ovi problemi kod muževa nisu bili preteča senilne demencije i nisu bili u vezi s njihovim drugim mentalnim sposobnostima. Misli se da ova razlika ima veze s nekim razlikama u mozgu među spolovima. Možda je to posljedica prirođene darovitosti žena za govor.
Do bolje memorije uz pomoć volje i napora
Znanstvenici su utvrdili da je određena veličina napetosti i napregnutosti potrebna da bi se neki zadatak dobro obavio (npr. javni nastup), ali to mora biti kontrolirana napetost i strah.
Drugi faktor koji može blokirati pamćenje je depresija. Liječenje depresije obično rješava i probleme s memorijom. Za blaže oblike depresije stručnjaci preporučuju da si osoba svaki dan zada nekoliko malih zadataka za pamćenje. Na primjer, uložiti napor da se zapamti u kojem redu parkirališta je ostavljen auto itd.
Neka smetnja koja se ispriječi razmišljanju ili naprosto neko odvraćanje pažnje, česti su uzroci „kratkog spoja“, to jest zaboravljanja nečega.
Budući da ima mnogo onih koji žele poboljšati svoju memoriju, u svijetu su počele nicati škole za poduku lakšeg pamćenja, tečajevi, objavljuju se brojne knjige, priručnici o tome kako postići bolju memoriju, snimaju se videokazete na tu temu itd. Dobro pamćenje nije samo dragocjena osobina – to je i sinonim uspjeha i napredovanja, i profesionalnog i društvenog.
Kako bi poboljšao svoje pamćenje, čovjek mora sebe trenirati u tom smislu. I neki „kućni lijekovi“ tu mogu pomoći. Na primjer, rješavanje križaljki, razne društvene igre pamćenja predmeta ili pojmova itd. U svakom slučaju, valja držati na umu da se to poboljšanje memorije ne događa automatski, samo od sebe – nego u to treba uložiti napor. Promatrajte okolinu oko sebe, prisiljavajte se da neke stvari pamtite, na primjer, listu potrepština koje trebate kupiti u trgovini. Pokušajte upamtiti takvu listu tako što ćete si predočiti, u mislima, redom prostorije u svom stanu. Kad u mislima vidite, na primjer, kuhinju, to je mjesto gdje ćete razmišljati o kupovini jaja i mlijeka; u kupaonici će to možda biti toaletni papir ili deterdžent itd. Predočavanje (ili tzv. vizualizacija) spada među najdjelotvornija pomagala za pospješivanje memorije.
U tom smislu mogu pomoći i razne tehnike opuštanja (duboko disanje, naizmjenično stezanje i opuštanje velikih mišića tijela itd.).
I na kraju, s malo mentalnog naprezanja i s malo dobre volje, postizanje i održavanje dobrog pamćenja ne bi trebao biti nikakav misterij.
Za početak, sad odmah pronađite i ispunite jednu križaljku!
