Jesen i zima su tu, a s njima i prehlade i gripa

Jesen i zima su godišnja doba u kojima ljudi najčešće obolijevaju od akutnih virusnih infekcija dišnog sustava – viroza. Što su to viroze? Viroze su najrazličitije bolesti uzrokovane virusima, ali nas ovdje uglavnom zanimaju upale dišnih putova. Dosad je verificirano oko 150 različitih virusa – uzročnika tih oboljenja. U takve upale spadaju prehlade, katar dišnih putova i gripa (influenca).

Premda se u našem narodu često ne pravi razlika između prehlade i gripe, ipak se one mogu razlikovati prema simptomima, a razlikuju se i po različitim virusima kao uzročnicima.

Prehlada je virusna infekcija sluznice nosa i ždrijela. Najčešći simptomi su pečenje u ždrijelu, šmrcanje, kihanje, kašljanje, iscjedak iz nosa, suzenje očiju, glavobolja. Rijetko traje duže od 3 do 4 dana. Dodatna infekcija s bakterijama može dovesti do bronhitisa i drugih komplikacija, ali te komplikacije su rijetke. Imunitet nakon preboljele prehlade je kratkotrajan.

Najvažnija stvar u liječenju je utopliti tijelo i zadržati se u zatvorenom prostoru. Popularno liječenje s mirovanjem, s toplim napitcima i sredstvima protiv temperature je isto toliko djelotvorno kao i neki novi moderni preparati.

Gripu (influencu) uzrokuju specifični virusi gripe (hongkonški, azijski, španjolski itd.). Svakih nekoliko godina se u svijetu razvije novi soj virusa, na koji stanovništvo nije otporno i od kojeg se masov¬no obolijeva. Bolest se najčešće javlja epidemijski, ali može i pojedinačno. Infekcija se prenosi kad se nađemo u blizini oboljelog koji kašlje, kiše ili govori, a može se prenijeti posrednim kontaktom (preko kvake, pribora za jelo itd.). Bolest počinje prilično naglo – vrućicom, groznicom, bolovima u mišićima, zglobovima, glavoboljom i klonulošću. Gripa se može komplicirati gnojnom upalom srednjeg uha i sinusa, upalom pluća ili, pak, upalom mozga. Ove komplikacije su naročito opasne, a mogu biti fatalne za starije osobe i djecu. Gripa obično traje oko pet dana.

Premda na tržištu lijekova postoji nekoliko novih preparata za koje se tvrdi da mogu ublažiti simptome, ako se ti lijekovi uzmu prije nastupa bolesti, ipak je u liječenju najosnovnije ležanje u krevetu i uzimanje dosta tekućine (topli čaj, limunada). Antibiotici se daju ako za to postoji opravdan razlog i njih isključivo propisuje liječnik. To je u slučaju kad se gripa komplicira s već spomenutim upalama uha, pluća i mozga.

Najučinkovitija mjera suzbijanja gripe je u svakom slučaju cijepljenje, koje smanjuje mogućnost zaraze za 70 do 80 posto. Dakle, zaštita nije potpuna, ali ako cijepljene osobe ipak dobiju gripu, onda će to biti uglavnom vrlo blagi oblik bolesti.

Za koga je cijepljenje posebno preporučljivo? Za trudnice, kronične srčane, bubrežne i plućne bolesnike, za one koji boluju od šećerne bolesti, kao i za sve starije osobe.

Kad cijepljenje nije preporučljivo? Kad osoba boluje od neke akutne bolesti ili ima povišenu tjelesnu temperaturu.

Bez obzira na cijepljenje, ne treba zanemariti mjere kojima se sprječava kapljična zaraza pa se bolesnika mora odijeliti od zdravih osoba, izbjegavati javna mjesta (kina, gostionice itd.). Za vrijeme epidemije treba se pridržavati higijenskih propisa pri kihanju i kašljanju. Uz cijepljenje, dobro opće zdravlje je snažna obrana protiv bilo koje zaraze. Prema tome, za vrijeme sezone gripe osigurajte si dovoljno vremena za odmor, svježeg zraka, tjelovježbi i dobru prehranu.