Prosječno hrvatsko kućanstvo godišnje za osnovne životne potrebe troši oko 93,5 tisuća kuna. No taj prosjek kao i svi drugi skriva velike razlike u standardu građana jer šest od deset hrvatskih obitelji troši manje od spomenutog prosjeka.
Pokazalo se da deset posto najsiromašnijih kućanstava, gotovo njih 150 tisuća, živi s manje od 20 tisuća godišnje, odnosno 1600 kuna mjesečno. Većinu čine samačka kućanstva. S druge strane, deset posto najbogatijih kućanstava troši više od 210 tisuća kuna godišnje, odnosno 17.500 kuna mjesečno. To su bile gotovo tri prosječne neto plaće u analiziranoj godini, pokazuje Anketa o potrošnji kućanstva tijekom 2019. godine Državnog zavoda za statistiku. Takva se anketa provodi svake dvije godine, gdje izabrane obitelji svakodnevno bilježe svoje troškove, i prema njoj je prosječna potrošnja kućanstva od 2017. do kraja 2019. godine porasla oko 11 tisuća kuna.
Trećina hrvatskih kućanstava, odnosno njih oko 450 tisuća, trošila je više od 100.000 kuna godišnje, druga najsiromašnija desetina kućanstava živjela je s oko 33 tisuće kuna, a treća je živjela s oko 44 tisuće kuna godišnje. Sredinu čine obitelji čija je potrošnja također ispod prosječna i iznosila je 66 tisuća kuna. U 2019. godini prosječna mjesečna neto plaća u državi bila je 6.457 kuna pa je prosječno plaćeni radnik mogao zaraditi oko 77,5 tisuća kuna godišnje.
U odnosu na 2017. godinu, najviše su porasli izdaci za stanovanje i energente, gotovo za petinu. Slično su porasli i troškovi prijevoza, dok su izdaci za hranu skočili desetak posto i kretali su se oko 24,4 tisuća kuna. Jedina stavka koja se u tom razdoblju nije povećala bili su izdaci za alkohol i duhan, koji su se po obitelji zadržali na oko 2.400 kuna godišnje. Zacijelo ljudi manje piju i puše, jer ne mogu pratiti poskupljenja.
Struktura potrošnje otkriva da najsiromašnije obitelji glavninu svojih prihoda, od 60 do 70 posto, troše na hranu i stanovanje, i to na hranu od 32 do 40 posto te na stanovanje od 20 do 30 posto.
