Svake godine u Hrvatskoj na poslu strada preko 23.500 radnika. Zbog ozljeda na radu i bolovanja godišnje se izgubi preko milijun radnih dana. EU je pokrenula kampanju o procjeni rizika na radnom mjestu, koja će se provoditi i u Hrvatskoj. U upravi za rad i tržište rada u Ministarstvu gospodarstva očekuju podršku svih socijalnih partnera.
Svake tri i pol minute netko izgubi život na poslu
Svake godine preko 5.7000 ljudi umre u zemljama Europske unije od posljedica nezgoda na radu, navode podaci EUROSTATa1. Gotovo 160.000 radnika svake godine umre od posljedica bolesti povezanih s poslom. Svake tri i pol minute neka osoba u Europskoj uniji izgubi život na poslu ili zbog posla. Većinu tih nezgoda i bolesti moguće je spriječiti, a prvi korak k njihovu sprečavanju upravo je procjena rizika.
Procjena rizika i provedba
Hrvatska se također uključila u kampanju Europske agencije za sigurnost i zaštitu zdravlja o procjeni rizika na način aktualiziranja značaja procjene rizika na svim edukativnim seminarima i skupovima. Prema zakonima EU2, svi poslodavci u Europskoj uniji dužni su provoditi procjenu rizika. Procjena rizika poslodavcima pomaže razumjeti što sve moraju poduzeti kako bi unaprijedili zdravlje i sigurnost na radnim mjestima. Prema podacima Državnog inspektorata, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Državnog zavoda za statistiku i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, prosječno se godišnje ozlijedi 23.500 radnika, zbog čega se godišnje izgubi preko 1 mil. radnih dana. Na razini višegodišnjeg prosjeka mjesečno se ozlijedi 1.847 radnika, od kojih 3 radnika smrtno stradaju neposredno na radu i još jedan u okolnostima vezano uz rad, a 65 radnika se teško ozlijedi. Samo prošle godine na radnom mjestu smrtno je stradao 41 radnik.
Osposobiti radnike za rad na siguran način
Očekivano, najrizičnije djelatnosti, što se tiče ozljeda na radu, su brodogradnja, građevinarstvo i šumarstvo, ali u porastu je i broj profesionalnih bolesti vezanih uz rad na računalu. Najčešći uzrok teškom ozljeđivanju i smrtnom stradanju radnika je izvođenje radne operacije na način protivan pravilima zaštite na radu, tj. neispravnim sredstvima rada, nepostojanjem ili neispravnim zaštitnim napravama, nekorištenjem osobne zaštitne opreme, bez stručne osposobljenosti, bez osposobljenosti za rad na siguran način, nerazrađenim uputama za složene procese rada, nepovoljnim uvjetima rada i slično.
Ulaganje u zaštitu na radu nije trošak
Za poboljšanje stanja zaštite na radu, velika odgovornost je na poslodavcima naročito u malim i srednjim poduzećima. Unatoč propisanim visokim kaznama za propuste u zaštiti na radu, poslodavci i nadalje nastoje izbjeći primjenu propisanih zaštitnih mjera i svjesno štede na zaštiti na radu. Dok poslodavci ne shvate da ulaganje u zaštitu na radu nije trošak, nego investiranje, od kojega će oni imati najviše koristi, teško će se značajnije poboljšati stanje.
