Kažnjavanje prijevremenog odlaska u mirovinu

Kažnjavanje prijevremenog odlaska u mirovinu
Vlada u sklopu europskog semestra priprema nacionalni plan reformi koji bi do kraja travnja trebao biti upućen Komisiji. Bruxelles godinama od Hrvatske traži da pomakne dobnu granicu za odlazak u mirovinu te da snažnije penalizira prijevremeno umirovljenje, na što se radnici rijetko odlučuju svojom voljom, već je to svojevrstan alat restrukturiranja poduzeća. Odnosno, ili ostaju bez posla pa s burze rada odlaze u mirovinu kada steknu prve uvjete ili se poslodavci viška radne snage rješavaju preko prijevremenog umirovljenja. 
Prema sadašnjim najavama, u mirovinu bi se sa 67 godina odlazilo do 2028. godine, dakle deset godina ranije u odnosu na sadašnje zakonsko rješenje. Izjednačavanje dobi žena i muškaraca za umirovljenje trebalo bi se ubrzati i okončati osam godina ranije – do 2024. godine. U prijevremenu mirovinu ne bi se moglo ići pet godina ranije, odnosno sa 60 godina života i 35 godina staža, već sa 62 godine. Pritom bi se primijenila linearna stopa kažnjavanja od 0,3% po mjesecu ranijeg umirovljenja. Aktualna vlada je odlučila ići naruku zahtjevima Europske komisije, a prema sadašnjim informacijama prijedlozi bi mogli biti identični ili blago korigirani u odnosu na ono što je u sklopu Nacionalnog plana reformi lani obećano.