U Hrvatskoj često pomalo bespomoćno zaključimo: on ima 60, jao tko će ga zaposlit? Pa onda opet vidimo da ima jako puno mladih nezaposlenih. Teško je generalizirati. Jedino što bi mogli zaključiti je da će stariji radnici lakše prijeći na neku drugu radnu poziciju iste tvrtke dok će mlađi, bilo to opravdano ili ne, lakše dobiti novi posao od starijih kolega.
Tko je bolji radnik?
Mlađi bi radnici po nekoj logici trebali biti bolji, jer su novi pa se još uvijek dokazuju, imaju više energije i u krajnjem mogu odraditi više prekovremenih.
No, znanstvenici tvrde da su stariji zaposlenici produktivniji od mlađih kolega. Iako nemaju toliko elana i energije za posao poput mlađih, kompenziraju to svojim radnim iskustvom, pribranosti u stresnim situacijama i spremnošću na timski rad. Stariji zaposlenici griješit će u pravilu više nego mlađi kolege, ali rijetko će napraviti neku ozbiljnu pogrešku prvenstveno zato što iza sebe imaju više znanja i iskustva.
Izostajanje s posla
Mlađe generacije čak će dva puta češće izostati s posla zbog lakše bolesti, nego njihovi stariji kolege, pokazuju istraživanja. Mlađi će radnici nazvati da im nije dobro i kad su umorni, pod stresom ili u ljubavnim problemima. Zaposlenici mlađi od 30 godina najvjerojatnije će ostati kod kuće ako se razbole od prehlade i gripe, a osobe iznad 55 godina ostat će kod kuće zbog alergija i intolerancija, pokazuju podaci istraživanja.
Mlađi ljudi će također vjerojatnije izostati s posla zbog stresa, umora i bezvoljnosti, dok stariji uposlenici kažu da to nikad ne bi iskoristili kao opravdanje za izostanak. Jedan od razloga je i taj što mlađi ljudi žive nezdravije. Gotovo jedna od pet osoba u dobi od 18 do 29 godina priznala je da je propustila radni dan jer je bila mamurna, dok 85 posto radnika iznad 55 kaže da bi to napravili samo kad bi bili toliko bolesni da su prikovani za krevet.
Muškarci i žene u dobi do 30 godina češće se hrane gotovim jelima i obrocima iz dostave nego što to prakticiraju njihovi starije kolege, a rijetko će jesti i pet dnevnih porcija voća i povrća koje stručnjaci preporučuju. Oni se i često razbole od posljedica stresa, pritisaka na poslu, financijskih problema, a nerijetko su uzrok i ljubavni problemi.
Nasuprot tome, manje od četvrtine osoba iz starije grupe odgovorilo je da se osjećalo loše zbog stresa na poslu, odnosno ako i jesu, svejedno su dolazili na posao.
Statistike su pokazale i da s posla najčešće odlaze zaposlenici u call centrima i radnici koji rade sa strankama na šalteru (banke, porezna uprava, reklamacija). Zaključak: ljudi nas mogu najviše umoriti, ne posao. Obrnuto – vozači vlakova, piloti i kontrolori zračnog prometa najrjeđe propuštaju posao.
AGEIZAM – podcjenjivanje starijih
Termin ageizam smislio je gerontolog Robert Butler, misleći pritom i na predrasude prema starijim ljudima, prema starijoj dobi i prema starenju kao procesu, ali i diskriminaciju koja se u praksi provodi u odnosu na starije ljude i koja takve predrasude podržava. Iako je poslije značenje termina prošireno na sve dobno uvjetovane predrasude, primjerice, kad se ideje mladih odbacuju kao zelene, termin ageizam ipak se ponajprije odnosi na opće podcjenjivanje starijih.
Mnogi ljudi s malo više godina radnoga staža strahuju od gubitka posla, jer drugi teško da će dobiti. Nažalost, vrlo su često u pravu. Predrasude o radnoj (ne)sposobnosti ljudi starijih od 50 godina jače su od činjenica.
Stariji se zaposlenici redovito doživljavaju kao relativno nefleksibilni, otporni na promjene i teški za učenje – osobito kad je riječ o novim informacijskim tehnologijama. Istraživanja, međutim, pokazuju da stariji zaposlenici žele učiti i za to su sposobni kao i bilo koja mlađa skupina. Jedini je problem što im za učenje složenijih stvari može trebati više vremena nego mlađima. Ali kad ih jednom svladaju, uspješni su u izvedbi kao i mlađi.
Mnogo je individualnih razlika koje utječu na efekte učenja i poučavanja: sposobnosti, motivacija, različite druge osobine ličnosti, ali dob nije među njima.
Primjere diskriminacije starijih mogli smo svi vidjeti u kvizu „Najslabija karika“ – natjecatelji su uglavnom neskloni starijim kandidatima. Radije nominiraju stariju osobu, valjda iz neke predrasude da im mozak radije sporije, da neće stići bankirati novac ili da će im jednostavno oduzeti više vremena, a time i novca.
Istina je da stariji radnici informacije primaju i obrađuju sporije nego mlađi, ali im zato pridaju veći značaj. Zato se i događaju situacije da mlađi radnik zaboravi neku bitnu informaciju, jer je samouvjeren u svoje pamćenje, pa je pomislio da ne treba ništa zapisati. To možemo recimo primijetiti u restoranu ili kafiću: češće se mlađi konobar vraća s pitanjem: rekli ste kava, juice i….? Dok je njegov stariji kolega jednostavno sve zapisao i donio na vrijeme.
Dobna diskriminacija
Dobna diskriminacija postala je toliko učestala kao i spolna i rasna diskriminacija, čak i prednjači. U jednom američkom ispitivanju više od 40 posto obuhvaćenih ljudi je izjavilo kako bi radije za posao intervjuirali, a onda valjda i zaposlili mlađe kandidate nego starije.
U jednoj je velikoj studiji utvrđeno kako su stariji znanstvenici u odnosu na mlade osjetljiviji za probleme i njihovo rješavanje, tolerantniji su za konflikte i druge frustracije, spretniji su u komuniciranju, točniji su i pouzdaniji. Manje su spremni na rizik, slabije pamte, sporiji su i manje motivirani raditi ono što im se ne da i u uvjetima koji im se ne sviđaju.
Zašto stariji ne bi bili pametniji?
Posljednjih su godina sve više na cijeni menadžeri stariji od 50 godina. Iskusni su, psihički stabilniji, manje skloni promjenama posla, a ako su još i zdravi, uopće s njega ne izostaju. Do te su dobi izgradili odnose s važnim ljudima – u smislu da više ne gube energiju na igre moći u obitelji i s prijateljima. Djeca su im, imaju li ih, dovoljno odrasla da su im i na tom planu smanjeni angažmani te se s više snage mogu posvetiti poslu.
Logično zar ne? Koliko uspješan direktor ili neki čelni čovjek može biti netko od 27 godina, tko nema apsolutno nikakvo iskustvo? Kako bi takva osoba mogla donositi bolje poslovne poteze od osobe s godinama iskustva koja je prošla nebrojeno puno rizika?
Stariji su ljudi češće depresivni nego mlađi. Međutim, njihove su depresije vrlo rijetko teške, za razliku od onih kod mladih, s brojnim simptomima. Oni obično imaju tek pojedine simptome: klonulost, gubitak apetita, smušenost, sporost, nesanica.
U mladih je teška depresija s više simptoma u kombinaciji pet puta češća. Stariji su, općenito, smireni. Rjeđe se uzbuđuju, rjeđe nego mlađi doživljavaju ugodne emocije, a još rjeđe doživljavaju neugodne emocij,e jer su godinama na tom mjestu i više ih ne može puno toga izbaciti iz takta. Dob i iskustvo pomiču granice tolerancije. Mladi radnici još uvijek ne znaju za neke odnose, situacije i očekuju mnogo više od svog radnog mjesta nego što stariji već odavno znaju da ne mogu dobiti.
Predrasude
Dob zaposlenih nije važna za kvalitetu obavljanja posla, ali predrasude o radnoj (ne)sposobnosti starih radnika jače su od činjenica.
Unatoč predrasudama stariji radnici su tolerantniji, osjetljiviji na probleme i više posvećeni poslu jer u pravilu nemaju pritisak dokazivanja medu prijateljima i opterećenje zbog odgoja malodobne djece.
Poslodavcima je, čini se, lakše otpustiti starijeg negoli mlađeg radnika u postupku restrukturiranja tvrtke. Na to uvelike utječe zdravstveno stanje radnika.
Rašireno je vjerovanje da su stariji radnici fizički i mentalno istrošeni, pa trebaju prijevremenu mirovinu. Loša kvaliteta posla pokazuje se kao jedan od glavnih uzroka u odlučivanju da se ide u mirovinu. Iako su se fizičke okolnosti poslova dramatično poboljšale u proteklim desetljećima, smatra se da stres uzrokovan poslom utječe na mentalne nestabilnosti puno više negoli prije. Pritisci na poslu, monotoni poslovi, slabi poticaji i nesigurnosti na poslu utječu na radnike da se umirove što je prije moguće. No, ta stajališta rijetko su potkrijepljena empirijskim podacima.
Prednosti jednih i drugih
Prednosti starijih radnika:
• Mnogi mladi ljudi se i dalje traže i preispituju po pitanju svoje karijere i prvi put dolaze u kontakt sa korporativnim svijetom;
• Stariji radnici obično posjeduju pravo bogatstvo znanja i iskustva koje su stekli tokom godina radnog staža i sve im to omogućava da lakše završe svoje radne zadatke.
• Stariji su radnici lojalniji poslu nego mlađi – rjeđe će prijeći u drugu tvrtku.
• Manje su odsutni s posla nego mlađi radnici.
• Od njih ne morate očekivati neprimjereno oblačenje na poslu niti neukusne poruke na Facebooku.
Prednosti mlađih radnika:
• Više energije, elana.
• Više novih znanja koje starije generacije jednostavno nisu imale priliku naučiti.
• Više stranih jezika, više truda u komunikaciji s drugima.
• Veća sklonost rizicima, veća hrabrost
• Svježije ideje.
Generalnog rješenja nema: znamo i sami da je naše radno mjesto vrlo često i produkt sreće – biti u pravo vrijeme na pravom mjestu. Ono što bi poslodavac trebao je
držati ravnotežu između starijih i mlađih radnika, tako će posao najmanje izgubiti.
