Pandemija je u 2020. godini smanjila broj radnih sati u svijetu za 8,8 posto, a dohodak od rada za 3.700 milijardi dolara, izvijestila je Međunarodna organizacija rada (ILO). Brojka uključuje 144 milijuna ljudi koji su ostali bez posla i radnike sa skraćenim radnim vremenom zbog protupandemijskih ograničenja, što je brojka bez presedana. Ovo je najteža kriza rada od Velike depresije 30-ih godina prošlog stoljeća. Njezine posljedice uvelike premašuju one globalne financijske krize u 2009.
Prvi znakovi oporavka
Glavni direktor ILO-a Guy Ryder ukazuje ipak na prve znakove oporavka. Ističe da iako ih i dalje obilježava visok stupanj neizvjesnosti, najnovije procjene za 2021. pokazuju da će većina zemalja bilježiti relativno snažan oporavak u drugoj polovini godine, nakon što programi cijepljenja počnu donositi rezultate. Zabrinjava ga to što se čak 71 posto izgubljenih poslova odnosi na 81 milijun ljudi koji su izašli iz kategorije radno aktivnog stanovništva. Pad broja radnih sati očekuje se i ove godine, a možda i sljedeće.
Podaci ILO-a pokazuju da kriza najteže pogađa žene i mlađe radnike, i to ponajviše u sektorima smještaja, prehrambenih usluga, maloprodaje i prerađivačke industrije. Financijski i sektor informacijske tehnologije zapravo bilježe rast u 2020. g. U dobnoj skupini do 24 godine zaposlenost je smanjena 8,7 posto, u usporedbi s 3,7 posto u skupini odraslih, što naglašava opasnost izgubljene generacije.
