Naše plaće mogu doći na red, ali samo kao zadnja mjera. Mnogo prije toga treba tražiti uštede na drugim područjima, među drugim korisnicima proračuna, poruka je sa sjednice Velikog vijeća Matice hrvatskih sindikata održane 28. veljače 2009. Kako Vlada u rebalansu i dalje računa s »rezanjem« plaća javnih i državnih službenika, odnosi sa sindikatima mogli bi se zaoštriti. Sindikati podržavaju pomoć gospodarstvu, ali smatraju da se sredstva za to mogu pronaći na drugim stranama. Mjera na kojoj će inzistirati jest da subvencije gospodarstvu budu povratne – da ih korisnici u nekom roku, nakon što kriza prođe, vraćaju, ali bez kamata – te da budu uvjetovane – da se od gospodarstvenika, kojima se odobre, traži da sačuvaju radna mjesta i poštuju kolektivne ugovore.
Slizanost kapitala i politike
Velik je broj nejasnih i neopravdanih izdataka u proračunu, kojima politika kupuje birače. Prostora za štednju ima u lokalnoj upravi i samoupravi, gdje su plaće znatno veće nego u državnim službama, u javnim poduzećima, u subvencijama za poljoprivredu, koje su, kako je rečeno, posljednjih godina porasle sto posto te su sedam puta veće nego u drugim europskim državama. Goleme menadžerske plaće napuhuju sliku plaća u zemlji. Hrvatskoj treba smanjivanje plaća, nego preraspodjela dohotka. Plaće u Hrvatskoj nedovoljne – prosječna primanja pokrivaju samo 80 posto nužnih troškova kućanstva. Upućen je poziv svim sindikalnim središnjicama na jedinstvo, kako bi se zajednički suprotstavili slizanosti kapitala i politike.
