Zaštitom zdravlja radnika na radu bavi se posebna grana medicinske djelatnosti – to je medicina rada. Ona proučava stanja i bolesti u ljudskom organizmu koje nastaju utjecajem štetnih čimbenika u radnom okolišu.
Sigurnost i zaštita zdravlja radnika na radu osnovne su obveze koje je zakonodavac propisao poslodavcu.
Zašto se uz pojam sigurnosti naglašava i zaštita zdravlja radnika na radu? Zaštitom zdravlja radnika na radu bavi se posebna grana medicinske djelatnosti – to je medicina rada. Ona proučava stanja i bolesti u ljudskom organizmu koje nastaju utjecajem štetnih čimbenika u radnom okolišu. To su: neodgovarajuća mikroklima, buka i vibracija, opasne tvari (razne kemikalije, plinovi…), opasna zračenja, neodgovarajuća rasvjeta.
Uglavnom se radi o preventivnim djelatnostima da se spriječi nastanak težih zdravstvenih posljedica za organizam.
Odnos poslodavca i radnika o shvaćanju potrebe medicine rada u poduzeću dosta je različit. Poslodavci unatoč deklariranju da im je sigurnost na radu i očuvanje zdravlja najvažnije, ipak tu djelatnost smatraju troškom, naročito stoga jer takve usluge za radnike moraju biti besplatne.
Radnici, iako cijene svoje zdravlje, nerado odlaze na preventivne liječničke preglede, jer se boje da će biti suočeni sa stanjima i bolestima koje ne žele znati. Naime, u ljudskoj je prirodi uvijek prisutna bojazan od bilo kakve bolesti. Tu je i strah da će utvrđeno zdravstveno stanje moguće utjecati na raspoređivanje na druge (niže, manje plaćene) poslove ili čak gubitak radnog odnosa.
Služba medicine rada
Bez obzira na stav poslodavca, zakonodavac je člankom 81., stavak 1. Zakona o zaštiti na radu propisao: „Poslodavac je dužan osigurati radnicima usluge službe medicine rada kako bi se osigurao zdravstveni nadzor primjeren opasnostima i štetnostima za zdravlje i sigurnost kojima su radnici izloženi“.
U praksi poslodavac poslove medicine rada ugovara sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi, koji zapošljava i psihologa. Poslove medicine rada za poslodavca može obavljati i zdravstvena ustanova (ordinacija medicine rada), a veliki poslodavci mogu službu medicine rada ustrojiti u poduzeću.
Bitno je napomenuti da sve usluge službe medicine rada za radnike moraju biti besplatne, i u principu se moraju odvijati tijekom radnog vremena.
Osnovna zadaća medicine rada
Čime se treba baviti služba ili specijalist medicine rada, uređuju odredbe Zakona o zaštiti na radu u poglavlju IV.2 – Služba medicine rada. Spomenimo najvažnije:
Utvrđivanje i procjena rizika od štetnosti za zdravlje na radnim mjestima, sudjelovanje u izradi procjene opasnosti,
Praćenje činitelja radnog okoliša u radnom procesu koji mogu ugroziti zdravlje radnika,
Prijedlozi poslodavcu o unapređenju zaštite zdravlja,
Praćenje zdravstvenog stanja radnika, a posebno radnika raspoređenih na poslove s posebnim uvjetima rada, mladeži, žena i radnika sa smanjenim radnim sposobnostima (provedba liječničkih pregleda: prethodnih i povremenih) i izdavanje svjedodžbi o radnoj sposobnosti,
Sudjelovanje u analizi ozljeda na radu i profesionalnih bolesti,
Sudjelovanje na sjednicama odbora za zaštitu na radu,
Suradnja s tijelima nadzora u okviru svoje stručne nadležnosti.
Specifičnosti iz tiskarske djelatnosti
Naročito je bitan zdravstveni nadzor radnika koji su raspoređeni na poslove s posebnim uvjetima rada. Poslovi s posebnim uvjetima rada kod poslodavca su utvrđeni procjenom opasnosti, a često se nalaze kao prilog pravilnika o zaštiti na radu u poduzeću.
U tiskarskoj djelatnosti obzirom na vrstu proizvodnog procesa, strojevima, radnom okolišu i rizicima te odredbama Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN 5/84.), mogli bi kao poslovi za koje se zahtijevaju posebni uvjeti (dob života, spol, stručna sposobnost, zdravstveno stanje, psihičke sposobnosti) biti proglašeni poslovi:
• Novinski i revijalni tisak na offset rotacijama : Vođa stroja, Tiskar, Pomoćni radnik
• Tisak iz arka na brzotisnim strojevima: Vođa stroja, Tiskar, Pomoćni radnik
• Knjigoveški poslovi: Radnik na linijama za uvezivanje, Strojar na savijačicama, Radnik na šivačicama (koncem, žicom), Radnik na rezaču i trorezaču
• Nabavna služba: Vozač čeonog viličara, Vozač baterijskih viličara u pogonima, Skladištar i pomoćni radnik u skladištu rola i ravnog papira
• Održavanje: Električar, Elektroničar, Mehaničar
• Priprema tiska: Operater CTP uređaja
• Rad s računalom: Neki administrativni poslovi, poslovi u pripremi tiska
Navedeni poslovi proglašavaju se poslovima s posebnim uvjetima rada ako su sukladni uvjetima koje moraju ispunjavati radnici prema Popisu poslova s posebnim uvjetima rada, uvjetima koje moraju ispunjavati radnici i rokovima za ponovnu provjeru sposobnosti radnika (NN 5/84.).
U grafičkoj proizvodnji to mogu biti poslovi:
1) Rukovanje i upravljanje strojevima i uređajima na mehanizirani pogon na kojima se ne može primijeniti zaštita od mehaničkih opasnosti (poslovi u novinskom, revijalnom i tisku iz arka, knjigoveški poslovi, pomoćni radnik, mehaničar na održavanju…)
2) Upravljanje i rukovanje samohodnim strojevima na mehanizirani pogon (vozač viličara…)
3) Montaža, održavanje i ispitivanje električnih instalacija, uređaja i postrojenja napona većeg od 250 V (električar, elektroničar…)
4) Poslovi koji zahtijevaju teško fizičko naprezanje (ručno dizanje ili nošenje tereta težih od 25 kg za muškarce odnosno 15 kg za žene) te poslovi koji se obavljaju pretežno u nefiziološkim i u prisilnim položajima tijela (pomoćni radnik, neki knjigoveški poslovi, poslovi s računalom…)
5) Rad u buci (poslovi na starijim rotacijama, knjigoveški poslovi na starijim strojevima-linijama za uvez tiskovina…)
6) Rad s računalom
Pored uvjeta za ove poslove koji se obavljaju pri prisilnom položaju tijela (NN 5/84.), određene posebne uvjete propisuje i Pravilnik o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom (NN 69/05.).
Samo poslovi na kojima radnik koristi računalo sa zaslonom ukupno 4 ili više sati tijekom dana, mogu se smatrati radnim mjestom s posebnim uvjetima rada.
Poslovi koji su Procjenom opasnosti utvrđeni kao poslovi s posebnim uvjetima rada podliježu posebnom zdravstvenom nadzoru specijaliste medicine rada. Prema propisanim rokovim za provjeru zdravstvenog stanja i psihičke sposobnosti, radnici se upućuju na liječnički pregled ugovornom specijalisti medicine rada. Po završenom pregledu izdaje se svjedodžba o radnoj sposobnosti. Upućivanje na liječničke preglede uobičajeno obavlja stručnjak zaštite na radu, koji vodi i evidenciju o pregledima radnika koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada te rokovima pregleda.
Radniku kojem nije izdana valjana liječnička svjedodžba o radnoj sposobnosti, ne smije se rasporediti na poslove s posebnim uvjetima rada dok se njegovo zdravstveno stanje ne sanira.
Kako organizirati odlazak na liječnički pregled
Obzirom da se najčešće radi o radnicima koji rade u smjenama, odlazak na liječnički pregled treba organizirati u suradnji sa voditeljima smjena, kako ne bi došlo do poremećaja u radnom procesu. Odlazak na liječnički pregled ne smije se organizirati u slobodno vrijeme radnika. Kako liječnički pregled plaća poslodavac, pregled se može organizirati tijekom dijela radnog vremena ili davanja slobodnog (ali plaćenog) dana za obavljanje pregleda. Specijalist medicine rada treba preglede u ordinaciji ili van nje (medicinsko biokemijski laboratorij, pregled psihologa…) organizirati na način da oni teku neometeno u primjerenom roku.
Rano otkrivanje bolesti
Iz prakse su poznati slučajevi da je liječnički pregled kod specijaliste medicine rada bio prvi korak pri otkrivanju neke skrivene bolesti u početnom stadiju, te je pravodobnim liječenjem radnik ozdravio i vratio se na posao.
Jasno, kada je specijalist medicine rada radnika uputio na dodatne preglede, doživio je to kao nepotrebnu „gnjavažu“, ali je saznavši da boluje od neugodne bolesti krenuo na liječenje koje je završeno uspješno.
Međutim, jedan drugi slučaj nažalost je završio tragično. Radnik je imao dogovoren ciklus pregleda kod specijalista u bolnici (te termin za operaciju), ali se nije odazvao. Istovremeno, svjedodžba o radnoj sposobnosti vrijedila je još tjedan dana, te mu je uručena uputnica za liječnički pregled. Nekoliko dana prije potrebnog liječničkog pregleda kod specijaliste medicine rada, tijekom redovnog rada radnik je izgubio svijest vozeći viličar te pao s njega na tlo. Ova ozljeda na radu završila je smrtnim ishodom, ali i nije morala. Radnik je nažalost olako shvaćao svoje ozbiljno zdravstveno stanje i odlagao liječenje.
Upoznavanje radnog procesa
Medicina rada je interdisciplinarna znanost, koja se susreće s uvjetima rada u različitim djelatnostima i lepezom poslova. Tako će jednom specijalist medicine rada djelovati u kemijskoj industriji, drugi puta u brodogradnji, pa i u nekom tiskarskom poduzeću. Jasno je da svaka djelatnost ima različite proizvodne procese, postrojenja, radne tvari, pa su i čimbenici radnog okoliša različiti.
Stručnjaku medicine rada nikako nije dovoljno znanje medicine koje je stekao tijekom studija i specijalizacije, već je potrebna nadogradnja konkretnog stanja tj. proučavanja detalja tehnološkog procesa u kojem rade radnici čije će zdravstveno stanje pratiti. To uključuje i upoznavanje radnih mjesta obilaskom pogona i ostalih radnih prostorija i prostora te razgovor s radnicima i rukovoditeljima pogona.
Ovakav posjet liječnika specijaliste medicine rada uvijek će biti dobro prihvaćen od radnika i dobar povod za promicanje medicine rada u poduzeću.
