Povećava se penalizacija, odnosno trajno umanjenje prijevremenih mirovina. Penalizacija će iznositi 0,30 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu, neovisno o godinama staža. Dosad je penalizacija iznosila između 0,10 i 0,34 posto, tj. bila je manja ako ste imali više godina staža. Ova promjena pogodit će one koji odlaze u prijevremenu mirovinu s 38 ili više godina staža i kojima će prema novom pravilu prijevremene mirovine biti još niže. S druge strane, oni koji odlaze u prijevremenu mirovinu s 35 ili 36 godina staža bit će nešto blaže penalizirani nego do sada.
Pri računanju staža za stjecanje starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, više se neće uračunavati tzv. beneficirani staž, nego staž u efektivnom trajanju.
Zbog ubrzanja podizanja dobi za odlazak u mirovinu, uvjet za starosnu mirovinu za žene u 2019. g. iznosit će 62 godine i 4 mjeseca starosti (umjesto 62 godine i 3 mjeseca, kako je dosad bilo predviđeno).
Uvećanje mirovine za dulji ostanak u svijetu rada moći će se ostvariti samo nakon 65 godina starosti (0,34% za svaki mjesec ostanka u radnom odnosu nakon 65. godine). Do sada su to uvećanje, iako u nešto manjem iznosu (0,15%) mogli ostvariti i oni koji odlaze u starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, ako to čine kasnije od stjecanja starosnog uvjeta (60 godina). (K)
Dob za odlazak u starosnu mirovinu, i za muškarce i za žene, počet će se povećavati iznad 65 godina počevši od 2028. g. Te godine uvjet za starosnu mirovinu iznosit će 65 godina i 4 mjeseca, te će se nastaviti povećavati za 4 mjeseca svake godine, sve do 2033. kada će dosegnuti 67 godina.
Paralelno će se povisivati i starosni uvjet za odlazak u prijevremenu mirovinu, koji će 2028. g. iznositi 60 godina i 4 mjeseca, a 2033. g. 62 godine starosti.
Od 1. siječnja 2027. g. mijenjaju se uvjeti za ostvarivanje starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika. Uvjet staža ostat će na 41 godini, ali će se starosni uvjet povećati sa sadašnjih 60 na 61 godinu starosti.