Ministarstvo rada, prema prijedlogu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, planira revidirati zakonsku odredbu o automatskom prestanku radnog odnosa sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore, a izmjene će vjerojatno ići postupno i u smjeru da se svake godine po, primjerice, tri mjeseca podiže dobna granica za odlazak u mirovinu. Dakle, vjerojatan scenarij je da se postupno ta granica diže do 67 ili 68 godina. Do tih godina života radili bi samo oni radnici koji to žele, a granica bi se dizala za najvjerojatnije tri mjeseca godišnje.
U Planu stoji pojašnjenja kako bi dulji ostanak u svijetu rada značio i povećanje mirovina za svaki mjesec kasnijeg umirovljenja, odnosno tzv. bonifikaciju od 0,34 posto do najviše 20,4 posto.
Argumenti navedenom povećanju su da nam je stanovništvo sve starije , da imamo tendenciju daljnjeg pada broja stanovnika na 3,4 milijuna do 2050.g. uz povećanje udjela stanovništva starijeg od 65 godina sa 21,1 posto na 30,2 posto. Brisanje dobne granice treba napraviti postupno i u dijalogu s poslodavcima i radnicima, i to ne samo zbog privatnog, nego i javnog sektora, gdje se može očekivati da će veći broj ljudi htjeti ostati raditi dulje, što može biti opasnost ako se to napravi naglo jer bi se mogao zakočiti priljev mlade radne snage. Iz Sindikata umirovljenika kažu da se svakome tko želi i sposoban je za to mora omogućiti rad. U tom sindikatu zagovaraju svaku varijantu rada ako netko to želi, a ne da ga se prisiljava na odlazak u mirovinu.