Od 1. srpnja neoporezivi dio dohotka se sa sadašnjih 1600 kuna povećava na 1800 kuna, a neoporezivi dio osobnog odbitka za umirovljenike sa sadašnjih 3000 na 3200 kuna, tako propisuje novi Zakon o porezu na dohodak kojeg je Vlada uputila u saborsku proceduru. Njime Vlada također planira, s 800 na 900 kuna povećati osnovni osobni odbitak za uzdržavanu djecu.
Nadalje, zbog obveze usklađivanja hrvatskoga zakonodavstva i stvaranja potrebnih kapaciteta za usvajanje i provedbu pravne stečevine EU, te zbog konkretne obveze što ju je Republika Hrvatska preuzela iz Pregovaračkog stajališta za Poglavlje 19. „Socijalna politika i zapošljavanje“, a koja se tiče izmjena i dopuna odredaba Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja u dijelu koji uređuje primjenu najniže mjesečne osnovice za obračun doprinosa za radnika koji radi u nepunom radnom vremenu, kao i zbog daljnjeg unapređenja sustava i učinkovitijeg prikupljanja obveznih doprinosa, Vlada je također predložila donošenje novog Zakona o doprinosima. Između ostalih novina koje Zakon predviđa, uvodi se i olakšica poslodavcima prema kojoj poslodavci koji odluče zaposliti mlade ljude bez radnog iskustva neće morati u prvoj godini plaćati doprinose za zdravstveno osiguranje i zaštitu na radu. Tako će država poslodavcu financirati oko 17 posto troška za djelatnika s prvim zaposlenjem. Nadamo se samo da će navedena mjera utjecati na povećanje zapošljavanja mladih ljudi, a ne na pribavljanje jeftine radne snage.
Zakonom se ujedno preciznije određuje i osnovica za obračun doprinosa. Tako mjesečna osnovica prema plaći ne može biti manja od onoga što je poslodavac dužan isplatiti prema ugovoru o radu. Novim propisom o doprinosima za obvezna osiguranja:
preuredit će se odredbe o primjeni najniže mjesečne osnovice za obračun doprinosa u odnosu na osiguranika – radnika koji radi s nepunim radnim vremenom,
podrobnije i jasnije će se urediti obveze poslodavaca glede obveze i načina utvrđivanja i plaćanja doprinosa za osiguranike po osnovi radnog odnosa, te posebno, u okviru kaznenih odredaba, preciznije opisati prekršajno djelo koje će se prekršajnom normom obuhvatiti sankcioniranje nezakonitog postupanja, a osobito urediti neobračunavanje obveznih doprinosa prema svim oblicima isplata oporezivih primitaka radnicima,
izuzeti od obveze doprinosa prema drugom dohotku što ga ostvare korisnici mirovine,
izuzeti od obveze doprinosa osobe koje obavljaju domaću radinost i sporedno zanimanje a korisnici su mirovine, itd.
Veće kazne za poslodavce koji ne uplaćuju doprinose
Nadalje, u cilju suzbijanja sive ekonomije na tržištu rada i zapošljavanja, odnosno sprječavanja zapošljavanja radnika mimo odredaba propisa o radu i zapošljavanju, predlaže se preciznije odrediti osnovica prema kojoj su poslodavci dužni obračunati (utvrditi) obvezu doprinosa i platiti doprinose; zatim se propisuje i obveza doprinosa u slučaju kada se plaća i/ili dio plaće ili ostalih oporezivih primitaka daje u naravi ili raznim pravima umjesto u novcu. Nadalje se propisuju veći iznosi novčanih kazni za financijske prekršaje poslodavcima koji ne obračunaju ili ne uplate doprinose ili ne izvijeste o nastaloj obvezi doprinosa. Kao pozitivan pomak držimo uvođenje posebne evidencije – registra obveznika doprinosa – u sustavu evidencija Porezne uprave kojim će bit obuhvaćeni i redovito ažurirani podaci o svakom poslodavcu i drugim osobama koje su dužne prijaviti fizičke osobe na obvezna osiguranje te o broju prijavljenih osoba u svakom mjesecu za koje imaju podnijeti izvješće Poreznoj upravi.
Zatim, radi poticanja zapošljavanja osoba koje se prvi put zapošljavaju, ili imaju ugovor o volonterskom radu, predlaže se oslobođenje od obveze doprinosa koji se obračunavaju „na osnovicu“ i koji su obveza poslodavca i to u trajanju do jedne godine od dana prvog zaposlenja odnosno od početka rada po volonterskom ugovoru.
Osobama koje su korisnici prava iz mirovinskog osiguranja primici po osnovi njihova rada a od kojih se utvrđuje drugi dohodak bit će izuzeti od obveze doprinosa a osobe koje obavljaju domaću radinost ili sporedno zanimanje, istovremeno uz korištenje prava na mirovinu, nemaju obveze doprinosa po osnovi obavljana tih djelatnosti.
Neusklađen Zakon sa iznosom minimalne plaće
Iako je već donošenje Zakona o minimalnoj plaći već gotova stvar, zabrinjava činjenica da Vlada ipak ne predlaže izjednačiti iznos najniže osnovice za koju se uplaćuju doprinosi s iznosom minimalne plaće. To znači da se poslodavcima i dalje otvara prostor da radnika prijavi na najnižu osnovicu za uplatu doprinosa, koja će iznositi 35% prosječne plaće, dok će minimalna plaća iznositi u početku 39% prosječne plaće.
Iako je predmetni Zakon Vlada već uputila u saborsku proceduru, o istome tek predstoji rasprava na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća.
