Nakon jednogodišnjeg natezanja Vlade RH sa sindikatima i nevladinim udrugama oko Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, Hrvatski sabor je, konačno, prihvatio tekst Zakona s kojima su se suglasili i sindikati.
Naime, u proteklom razdoblju sindikati su upozoravali u Zakonu na loše utvrđen imovinski cenzus potreban za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć, zatim na činjenicu da sindikati nisu bili predviđeni kao pružatelji pravne pomoći, na pretjeranu birokratiziranost samog postupka utvrđivanja prava na besplatnu pravnu pomoć, kao i na još mnogo drugih nedostataka teksta Zakona.
Sa zadovoljstvom možemo konstatirati da je na inzistiranje sindikata Vlada RH usvojila mnoge primjedbe sindikata, pa je tekst Zakona u konačnici uvelike poboljšan.
Sindikati kao pružatelji besplatne pravne pomoći
Pravna pomoć utvrđuje se kao primarna i sekundarna. Primarna pravna pomoć obuhvaća opću pravnu informaciju, pravni savjet, pravnu pomoć u sastavljanju pismena pred tijelima uprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti, zastupanje u upravnim stvarima, u mirnom izvansudskom rješavanju sporova, zastupanje pred Europskim sudom za ljudska prava i međunarodnim organizacijama, ako je u skladu s međunarodnim ugovorima i pravilima o radu tih tijela, te oslobađanje od plaćanja pristojbi u upravnim postupcima. Primarnu pravnu pomoć moći će pružati i sindikati, ako se registriraju za pružanje besplatne pravne pomoći.
Sekundarna pravna pomoć obuhvaća zastupanje pred sudovima, pravnu pomoć za mirno rješavanje spora, sastavljanje pismena u sudskim postupcima, a moći će je pružati samo odvjetnici.
Besplatna pravna pomoć samo siromašnim građanima
Građanin ostvaruje besplatnu pravnu pomoć podnošenjem zahtjeva uredu državne uprave u županiji. Kod utvrđivanja prava na besplatnu pravnu pomoć uzimat će se u obzir imovinske i druge prilike podnositelja zahtjeva, kao i prihodi i imovina članova kućanstva, što znači da se uzimaju u obzir prihodi i imovina osoba bračnog ili izvanbračnog druga, djece i drugih srodnika koji žive zajedno i pridonose zadovoljavanju zajedničkih potreba života i stanovanja. Od propisane visine imovine i prihoda izuzimaju se imovina i prihodi koji predstavljaju neophodan uvjet za uzdržavanje i život podnositelja zahtjeva i članova njegova kućanstva. Uz zahtjev se prilaže i potvrda Porezne uprave o visini dohotka podnositelja zahtjeva i članova kućanstva i drugi dokumenti kojima se utvrđuje visina dohotka, izjava podnositelja zahtjeva i članova njegova kućanstva o imovini, te pisana izjava podnositelja zahtjeva i punoljetnih članova njegova kućanstva o dopuštenju uvida u sve podatke o imovini.
Uputnicom do besplatne pravne pomoći
Korištenje pravne pomoći odobrava se građaninu koji ispunjava uvjete za ostvarivanje prava na pravnu pomoć izdavanjem uputnice. Uputnicom se određuje i vrsta i oblik pomoći koji se odobravaju.
Informacije o mogućnostima i uvjetima korištenja pravne pomoći, kao i obrasce zahtjeva za odobravanje pravne pomoći, strankama su dužna učiniti dostupnim sudbena tijela prvoga stupnja, upravna tijela prvoga stupnja i pravne osobe s javnim ovlastima, pružatelji pravne pomoći, kao i uredi koji odobravaju pravnu pomoć.
Svi će građani moći započeti ostvarivati prava prema Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći, počev od 01. travnja 2009. godine.
