Poslodavac je dužan primjenom manje opasnih i štetnih tehnologija, radnih postupaka i radnih tvari stalno unapređivati stanje zaštite na radu. U različitim tehnološkim procesima koriste se kemijske tvari, karcinogene ili mutagene tvari te se pojavljuju biološki agensi, koji su štetni po zdravlje. Tu dakako spada i azbest te zapaljive tvari i plinovi sposobni tvoriti eksplozivne smjese.
Prilikom korištenja opasnih tvari zakonodavac je utvrdio poželjni redoslijede primjene zaštitnih mjera:
1. Najkvalitetnija je mjera ona koja uključuje takav tehnološki proces u kojem su opasne tvari zamijenjene bezopasnima. Takvu je mjeru u praksi u nekim slučajevima teško provesti.
2. Korištenje zatvorenih sustava dobra je zaštitna mjera, jer štetnosti ne ulaze u radnu okolinu u kojoj se nalaze radnici.
3. I kod otvorenih sustava gdje se stvaraju opasni plinovi, pare i aerosoli, njihovim odvođenjem s mjesta nastanka izvan radnog prostora – zadovoljavajuća je mjera zaštite zdravlja radnika.
4. Kada nije moguće primijeniti prethodne mjere tj. kada su radnici u radnom prostoru izloženi štetnostima, potrebno je u radnom procesu ograničiti količinu opasnih tvari, treba smanjiti broj radnika koji su izloženi te vremenski ograničiti izlaganje opasnim tvarima.
5. Zadnja, vrlo nepopularna mjera među radnicima je obavezno korištenje osobnih zaštitnih sredstava. Pri tome poslodavac mora skrbiti da su radnicima dana na upotrebu sva propisana zaštitna sredstva (prema procjeni opasnosti, pravilniku o zaštiti na radu…) te da ih koriste u postupcima kada rukuju opasnim radnim tvarima odnosno kod pojave štetnosti u radnom prostoru.
Obveze poslodavca
Temeljna je obveza poslodavca da Procjenom opasnosti utvrdi da li na radnom mjestu postoje opasne kemijske tvari, te ukoliko ustanovi njihovu prisutnost u procesu rada, mora ocijeniti rizik za sigurnost i zdravlje radnika.
Tijekom korištenja, obveza je poslodavca da provjerava koncentraciju opasnih tvari u radnom prostoru, a koja mora biti stalno ispod maksimalno dozvoljenih vrijednosti. Navedeno se provodi mjerenjem priznatim metodama od stručnih tvrtki ovlaštenih za ispitivanje radnog okoliša.
Ako se mjerenjem utvrdi da je koncentracija po zdravlje štetnih tvari veća od maksimalno dopustivih, poslodavac treba zaustaviti radni proces i otkloniti opasnost. Kada se ponovnim mjerenjem utvrdi da je koncentracija ispod maksimalno dopustivih vrijednosti, poslodavac smije dozvoliti rad radnicima na tim poslovima.
Ispitivanja u radnim prostorijama u kojima se pri radu koriste ili proizvode opasne tvari, treba obavljati u rokovima koji ne mogu biti duži od dvije godine. Obveza mjerenja postoji i ranije ako su nastali uvjeti zbog kojih je ispitivanje obvezno ili zbog promjene u radnom okolišu.
Ukoliko se procjenom opasnosti utvrdi da je nekim radnicima na tim poslovima potreban zdravstveni nadzor (poslovi s posebnim uvjetima rada), oni se povremeno upućuju na kontrolni liječnički pregled koji obavlja liječnik medicine rada. O tome mora poslodavac voditi posebnu evidenciju. Svaki radnik na zahtjev ima pristup evidenciji o zdravstvenom stanju i izloženosti, koje se odnose na njega osobno.
Na radnim mjestima gdje se prerađuju ili pojavljuju opasne tvari, smiju raditi samo radnici koji su osposobljeni i obaviješteni o odgovarajućim mjerama sigurnosti i postupanju za njihovu zaštitu i zaštitu drugih radnika u radnom prostoru.
Poslodavac također treba utvrditi postupke u slučaju nesreće i incidenta u radnim prostorijama gdje se u procesu koriste opasne tvari. Planovi akcije moraju obuhvaćati povremeno izvođenje vježbi uključujući i provedbu mjera za pružanje prve pomoći.
Obavještavanje radnika
Poslodavac je dužan radnike i njihove predstavnike obavijestiti o svim opasnostima i štetnostima koje utječu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika. Po potrebi dužan je dati i pisane upute. O navedenom treba obavijestiti i druge osobe koje po bilo kojoj osnovi borave u tim prostorijama.
Radnici također moraju dobiti upute o postupanju u slučaju nastanka ozbiljne opasnosti po život i zdravlje (tehnološka nesreća…), kao i o mogućim mjerama koje u tom slučaju treba poduzeti kako bi se spriječila ili umanjila opasnost po život i zdravlje.
Pored navedenog radnici i njihovi povjerenici za zaštitu na radu moraju biti obaviješteni o dostupu bilo kojem sigurnosnom listu za kemikalije koje se koriste u radnom procesu.
Isto tako poslodavac je dužan najmanje svaka tri mjeseca izvjestiti povjerenike radnika za zaštitu na radu i radničko vijeće o opasnostima i štetnostima po sigurnost i zdravlje i mjerama koje je poduzeo i koje će poduzeti zbog unapređivanja sigurnosti i zaštite zdravlja. Navedeno izvješće poslodavac može dati i tijekom sjednice Odbora za zaštitu na radu, koja se saziva svaka tri mjeseca.
O sigurnosnom listu
Sigurnosni list je dokument koji proizvođač ili dobavljač kemikalije predaje prilikom isporuke kupcu. Ovaj dokument je „osobna iskaznica“ svake kemikalije i u načelu sadrži slijedeće podatke:
Trgovačko ime proizvoda
Naziv proizvođača ili dobavljača
Sastav kemikalije
Moguće opasnosti
Mjere prve pomoći
Mjere za suzbijanje požara
Mjere kod nenamjernog oslobađanja
Rukovanje i skladištenje
Granične izloženosti i osobna zaštitna oprema
Fizikalne i kemijske osobine
Stabilnost i reaktivnost
Otrovnost
Ekološke mjere
Upute za zbrinjavanje
Transportne mjere
Propise
Sigurnosne listove za kemikalije u upotrebi poslodavac obično pohranjuje kod stručnjaka zaštite na radu, u službi zaštite na radu a ponekad i u službi nabave.
Ovaj dokument je polazna osnova u razradi rizika za radnike koji su izloženi kemikalijama u proizvodnom procesu, a također i vodilja pri izradi posebnih uputa za siguran rad s kemikalijama na radnom mjestu. Program osposobljavanja iz zaštite na radu također koristi naputke iz sigurnosnih listova.
Prilikom nabave sigurnosnih listova, od dobavljača kemikalija treba zahtijevati da, ukoliko se radi o uvoznoj kemikaliji, dokumentacija bude prevedena na hrvatski jezik.
Upute na mjestu rada
Jednom odredbom Zakona o zaštiti na radu poslodavac se obvezuje da trajno postavi pisane upute o uvjetima i načinu korištenja opasnih radnih tvari na mjestima rada. Dakle, unatoč provedenom osposobljavanju iz zaštite na radu, preventivna i djelotvorna mjera je uz samo radno mjesto postaviti pisane upute za siguran rad s kemikalijama koje se koriste.
Upute moraju biti jasno i jednostavno sročene, razumljive radnicima te trajno postavljene na vidljivim mjestima.
Dan je prikaz takve upute za siguran način rada s konkretnom kemikalijom – razvijačem za razvijanje offset ploča u tehnologiji CTP (Computer to Plate). Razvijene offset ploče se koriste za novinski i revijalni tisak na rotacijskim grafičkim strojevima.
Ploče s uputama za siguran rad s razvijačem i gumiarabikom postavljene su u prostoriji pripreme CTP i priručnom skladištu kemikalija jedne tiskare.
Prilikom izrade ovakvih uputa pretežno se koriste podaci iz odgovarajućeg sigurnosnog lista, kako bi se radnici upozorili na opasnosti i mjere zaštite i to na:
a) svojstva kemikalije,
b) opasnosti koje prijete,
c) preventivne mjere,
d) zaštitna sredstva,
e) zaštitu od požara,
f) zaštitu okoliša,
g) prvu pomoć odmah nakon akcidenta.
Umjesto zaključka
Govoreći o opasnim radnim tvarima u tiskarstvu, zahvaljujući novim tehnologijama te propisima iz domene zaštite na radu, može se slobodno tvrditi da su danas opasnosti po zdravlje mnogo manje nego prije. Već krajem 20. stoljeća potpuno su zaboravljeni procesi u pripremi i tiskanju kao što su: korištenje olovnog sloga, metoda jetkanja najlon print ploča te opsežni i opasni poslovi u pripremi (galvanizacija) tiskovnih valjaka za bakrotisak. Također su izbačene iz upotrebe tiskarske boje i otapala na bazi toluena i ksilena nakon što je zabranjena upotreba benzena. Isto tako više se u većoj količini ne upotrebljavaju različite kiseline i lužine. Toga će se sjećati samo stariji grafički radnici.
No ipak postoje određene otrovne tvari koje se i dalje koriste, te oprez i briga za zdravlje moraju biti i dalje prisutni.
Ako želite znati više:
o Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti kemijskim tvarima na radu (NN 155/08.),
o Pravilnik o graničnim vrijednostima izloženosti opasnim tvarima pri radu i o biološkim graničnim vrijednostima (NN 13/09.),
o Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti biološkim agensima pri radu (NN 155/08.),
o Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim i/ili mutagenim tvarima (NN 40/07.),
o Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izlaganja azbestu (NN 40/07.).
UPUTA ZA SIGURAN NAČIN RADA S PN RAZVIJAČEM
Klasifikacija: Tvari koje nagrizaju.
Svojstva: Bistra, žuta korozivna tekućina s blagim mirisom sapuna, bazična, neorganska (kalij hidroksid, kalij silikat, natrij metasilikat).
Opasnosti: Uzrokuje opekotine na koži,a kontakt s očima može uzrokovati jaku iritaciju, bol, crvenilo, suze i sljepoću. Simptomi udisanja para ili kapljica su teško disanje, iritacija sluzokože, kašalj, krv iz nosnica i glavobolja. Dugotrajno izlaganje malim razinama tvari može uzrokovati trajno oštećenje pluća. Ako se proguta, uzrokuje jake iritacije i opekline usta, grla, jednjaka i drugih tkiva probavnog sustava. Simptomi su mučnina, povraćanje, proljev.
Preventivne mjere: Čuvati u originalnoj zatvorenoj ambalaži. Osigurati dobru ventilaciju radnog prostora, te lokalni odsis sa strojeva. Ambalažu držati podalje od djelovanja sunčevih zraka, zapaljivih tvari te jakih oksidansa, reduktora i baza, te metalnih nitrata i materijala koji reagiraju s vodom. Zabranjeno je pušiti! Praznom ambalažom treba rukovati oprezno, jer može sadržavati ostatke tekućine ili pare.
Zaštitna sredstva: Zaštitne naočale protiv prskanja, gumene rukavice, gumena pregača, gumene čizme (po potrebi).
Zaštita od požara: Razvijač ne gori, ali ako se nađe u požaru može se razgraditi i proizvesti iritirajuće pare i toksične plinove (ugljik oksid, natrij oksid i fosfor oksid). Mogu se upotrijebiti sredstva za gašenje za okolni požar. Gasitelji početnog požara moraju rabiti zaštitu za oči.
Zaštita okoliša: Prolivenu tekućinu pokupite odgovarajućim apsorbirajućim materijalom. Ostatke treba neutralizirati otopinom limunove kiseline ili drugim neutralizirajućim sredstvom za bazične materijale. Ostatke zbrinuti kao opasni otpad.
Prva pomoć:
• Dodir s kožom – skinite natopljenu odjeću i obuću, a mjesta dodira barem 15 minuta treba ispirati s mogo vode. Pazite da ne dodirujete oči. Zatražite liječničku pomoć ako se neželjeni učinci nastave nakon ispiranja.
• Dodir s očima – ako imate kontaktne leće odmah ih izvadite, ispirite oči s mogo vode barem 15 minuta, zatražite liječničku pomoć.
• Udisanje para – ozlijeđenu osobu odmah izvedite na svježi zrak, ako je potrebno pružite umjetno disanje. Zatražite liječničku pomoć ako se neželjeni učinci nastave.
• Gutanje – odmah pozovite liječnika, ne izazivajte povraćanje. Nemojte davati tekućinu (mlijeko ili vodu) osobi koja nije pri svijesti, koja ima grčeve ili ne može gutati. Ako dođe do povraćanja, ozlijeđenog nagnite naprijed ili ga postavite u lijevi bočni položaj.
