Ugroženo zdravlje
Prekovremeni rad ozbiljno narušava zdravlje radnika, upozoravaju iz Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja. Istraživanja provedena u zemljama Europske unije, Sjedinjenih američkih država i Kanade pokazalo je da su ljudi koji rade više od 50 sati tjedno skloniji debljanju, te prekomjernom uživanju alkohola, a puše dva puta više od radnika s normalnim radnim vremenom. Radnici, pokazalo je istraživanje, više oboljevaju od dijabetesa, visokog tlaka i srčanog udara.
Socijalne posljedice
Gotovo da nema tipa bolesti koji takav rad ne izaziva, gotovo da nema organa i dijela tijela koji zbog toga ne trpi. Posljedice su i socijalne jer trpe obitelji i obiteljski odnosi, posljedice, začudo, trpe i poslodavci jer moraju izdvajati dodatan novac zbog ozljeda na radu, a posljedice su i općedruštvene bilo zbog toga što ljudi uslijed smanjene radne sposobnosti ranije odlaze u mirovinu, bilo zbog toga što su na bolovanju koje se moglo izbjeći, posljedice su konačno i proračunske naravi jer prekovremeni rad sigurno stvara trošak, a upitno je koliko stvara prihod.
Pitanje isplativosti
Država bi doista trebala inzistirati na tome da je prekovremeni rad izniman, poslodavci bi ga trebali, primjerice u trgovini, prestati prakticirati kao nešto normalno i za njih poželjno jer im je, kad se podvuče crta, možda i jeftinije nekoga zaposliti nego li nekoga prisiljavati na prekovremeni, čak i ako mu ga uredno obračunavaju na plaći.
Radnici su u tom trokutu najveći problem. U vrijeme krize i lakog gubitka posla olako pristaju na prekovremeni rad i druga iskorištavanja ne bi li po svaku cijenu obranili radno mjesto. A cijena te obrane sve je vidljivija: ugroženo zdravlje i sve slabije plaće.
