Jedan od vrlo važnih sudionika u sustavu zaštite na radu svakako je povjerenik radnika za zaštitu na radu. Zakon o zaštiti na radu daje mu široke ovlasti djelovanja, a od njega osobno ovisi da li će ih iskoristiti i pozitivno utjecati na provođenje zaštite na radu kod poslodavca.
Način rada povjerenika radnika i opis postupaka u pojedinim situacijama prilikom provedbe mjera zaštite na radu – opisan je u ovom članku.
Procjena opasnosti
Zakon o zaštiti na radu određuje da je poslodavac dužan izraditi procjenu opasnosti. Procjena opasnosti je postupak kojim se utvrđuje razina rizika za nastanak ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti u vezi s radom i poremećaja u procesu rada koji bi mogao izazvati štetne posljedice po sigurnost i zdravlje radnika. Procjena opasnosti podrazumijeva snimanje postojećeg stanja, analizu i procjenu prikupljenih podataka te donošenje plana mjera za smanjivanje razine opasnosti.
Revizija procjene opasnosti provodi se svake 2 godine. Reviziju je potrebno obaviti i nakon svake smrtne, skupne ili teže ozljede na radu, nakon svakog utvrđenog slučaja profesionalne bolesti te poremećaja u procesu rada koji je mogao izazvati štetne posljedice po sigurnost i zdravlje radnika. Reviziju procjene može narediti i inspektor rada izvršnim rješenjem.
Pojednostavljeno rečeno, procjena opasnosti utvrđuje nedostatke u procesu rada koji utječu na sigurnost i zdravlje radnika i donosi plan mjera za njihovo otklanjanje s rokovima i odgovornim osobama za njihovo provođenje. Nakon dvije godine postupak se ponavlja: utvrđuju se promjene stanja, analizira novo nađeno stanje i donosi plan mjera za otklanjanje nedostataka.
Detalji izrade procjene opisane zakonodavac je propisao Pravilnikom o izradi procjene opasnosti (NN 48/97., 114/02., 126/03. i 114/09.).
S ovim aktom treba se detaljno upoznati i povjerenik radnika za zaštitu na radu, te pratiti rokove otklanjanja nedostataka.
Pravilnik o zaštiti na radu
Drugi važni akt poslodavca iz domene zaštite na radu je pravilnik koji u pisanom obliku utvrđuje organizaciju provedbe zaštite na radu, prava i obveze i odgovornosti njegovih ovlaštenika i radnika. To je obično Pravilnik o zaštiti na radu. Kod većih poslodavaca i obimnijih tehnoloških procesa neka pravila zaštite na radu u poduzeću mogu biti obuhvaćena još i posebnim pravilnicima: kao što su pravilnik o osobnoj zaštitnoj opremi, pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada, pravilnik o strojevima i uređajima s povećanim opasnostima, pravilnik o evakuaciji i spašavanju i slično.
Navedeni pravilnik jedino nisu dužni donijeti poslodavci koji zapošljavaju manje od 20 radnika.
Samo uvidom u „Pravilnik o zaštiti na radu“ i pridružene akte poslodavca koji obrađuju pravila zaštite na radu, povjerenik radnika može kvalitetno utjecati na poslodavca u vezi provođenja propisanih mjera zaštite na radu kod pojedinih poslova. Dapače, povjerenik radnika za zaštitu na radu mora važeće primjerke navedenih akata posjedovati, kako bi u svakom trenutku mogao reagirati.
Široki djelokrug rada povjerenika
Zakon o zaštiti na radu ovlašćuje povjerenika radnika za zaštitu na radu da djeluje u interesu radnika na području zaštite na radu, te da prati primjenu propisa i naređenih mjera zaštite na radu u radnoj sredini u kojoj je izabran.
Zakonodavac je člankom 70. u više točaka pobrojio prava i dužnosti povjerenika. Donosimo ih ovdje u sažetom obliku. Povjerenik ima slijedeća prava i dužnosti:
1. podnositi prijedloge kod donošenja odluka iz domene zaštite na radu,
2. zahtijevati od poslodavca da poduzme mjere za otklanjanje izvora opasnosti,
3. podnositi pritužbe tijelima nadležnim za zaštitu na radu,
4. sudjelovati u planiranju unapređenja uvjeta rada (nove tehnologije, nove tvari u proizvodnom procesu…),
5. biti upoznat o svim promjenama koje utječu na sigurnost i zdravlje radnika,
6. imati uvid u dokumentaciju vezanu za zaštitu na radu,
7. primati primjedbe radnika vezane s primjenom propisa i provedbe mjera zaštite na radu,
8. prisustvovati inspekcijskom pregledu i očitovati se na činjenično stanje koje utvrdi inspektor, odnosno staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje,
9. pozvati inspektora rada kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje radnika, ako to ne učini poslodavac,
10. obrazovati se za obavljanje poslova povjerenika radnika,
11. svojim djelovanjem poticati ostale radnike na siguran način rada,
12. obavještavati radnike o mjerama koje poslodavac poduzima za sigurne uvjete rada.
13. Izvještavati o svojem radu Radničko vijeće svaka tri mjeseca.
Kako djelovati u praksi
Slijedeći podsjetnik služi povjereniku kao putokaz u njegova prava, obveze i način postupanja u pojedinim situacijama kada se traži njegova prisutnost i reagiranje.
IZBOR POVJERENIKA – Radnici između sebe biraju ili imenuju povjerenika radnika za zaštitu na radu. Broj povjerenika utvrđuje se prema odredbama Zakona o radu. Povjerenik može biti i imenovan od sindikata, ako je to predviđeno kolektivnim ugovorom.
Potreba biranja ili imenovanja povjerenika za zaštitu na radu ukazuje se svagdje gdje to zahtijevaju uvjeti rada (povećana opasnost na radnim mjestima, rad na izdvojenim mjestima…). Ukoliko je kod poslodavca izabrano ili imenovano više povjerenika radnika, oni između sebe biraju ili imenuju svog koordinatora.
Biranje ili imenovanje povjerenika radnika ne treba shvatiti olako, samo da se obavi formalnost. Iako je područje zaštite na radu kod nekih poslodavaca često podcijenjeno – samo od kvalitetnog i agilnog povjerenika radnici mogu očekivati da će se boriti i izboriti za bolje uvjete rada.
OSPOSOBLJAVANJE – Poslodavac je dužan omogućiti osposobljavanje povjerenika radnika za zaštitu na radu, tijekom radnog vremena i na trošak poslodavca.
Da bi se mogao uključiti u aktere koji sudjeluju u provođenju zaštite na radu kod poslodavca, povjerenik radnika treba se upoznati sa sustavom sigurnosti i zaštite zdravlja radnika, općenito ali i ciljano kod poslodavca. Bitno je napomenuti da poslodavac upućuje povjerenika na osposobljavenje na svoj trošak, te tijekom radnog vremena a nikako u slobodno vrijeme.
Iako nije upitno upućivanje povjerenika na osposobljavanje, prema mišljenju Državnog inspektorata prilikom nadzora inspektor će zatražiti od poslodavca dokaz da je osposobljavanje provedeno. Pri tome će inspektor provjeriti tko je obavio osposobljavanje, po kojem programu i koliko je sati trajalo osposobljavanje.
OBAVJEŠĆIVANJE – Pored ostalih sudionika u sustavu zaštite na radu, poslodavac je dužan i povjereniku radnika predočiti dokumentaciju, a naročito:
procjenu opasnosti te mjerama koje se provode za uklanjanje ili smanjenje procijenjenih opasnosti,
sve evidencije i isprave koje je dužan voditi (zapisnike inspekcije rada, izvješća o nesrećama na radu, isprave i evidencije prema članu 74. ZZR, knjigu nadzora…),
informacije koje se odnose na mjere određene od strane tijela određenih za nadzor (inspektor rada, stručnjak zaštite na radu…).
Navedena dokumentacija uobičajeno se nalazi u Službi zaštite na radu/kod stručnjaka zaštite na radu, dok se knjiga nadzora iz zaštite na radu nalazi čuva kod osobe određene od poslodavca.
UVIĐAJ NESREĆE NA RADU – Kod svake teže, skupne ili smrtne ozljede na radu poslodavac je dužan na uviđaj pozvati i povjerenika radnika za zaštitu na radu.
Istovremeno poslodavac je dužan najmanje svaka tri mjeseca izvijestiti povjerenika radnika o opasnostima na radu i mjerama koje je poduzeo za njihovo otklanjanje. To se svakako odnosi i na mjere koje su poduzete nakon svake ozljede na radu, kada se utvrdi da nisu bile provedene mjere koje jamče sigurnost na radu, a zbog koji se ozljeda desila.
Kako se Odbor za zaštitu na radu sastaje najmanje jedanput u tri mjeseca, tada će poslodavac, ako to nije učinio prije, izvijestiti povjerenika radnika o prije rečenom.
NOVE TEHNOLOGIJE – Kod planiranja i uvođenja nove tehnologije te radne i zaštitne opreme, dužnost je poslodavca posavjetovati se s radnicima i njihovim predstavnicima. Tu svakako spada i povjerenik radnika za zaštitu na radu. Ukoliko nije izabran povjerenik radnika, pravo na savjetovanje mogu koristiti i sindikalni povjerenici bez obzira da li je kod poslodavca utemeljeno ili nije radničko vijeće.
ZABRANA ALKOHOLA I SREDSTAVA OVISNOSTI – Prilikom uređivanja zabrane uzimanja alkoholnih pića i drugih sredstava ovisnosti, poslodavac utvrđuje protokol postupanja njegovih ovlaštenika, stručnjaka zaštite na radu, specijaliste medicine rada i povjerenika radnika za zaštitu na radu.
Povjerenik radnika može se naći u ulozi svjedoka prilikom utvrđivanja da li je radnik pod utjecajem alkohola, a potom i supotpisnik zapisnika o alkoholiziranosti radnika.
Prije provjere alkoholiziranosti radnika, povjerenik radnika može utjecati na njegovu odluku da pristupi provjeri alkotestom, naročito ako smatra da nije alkohoziran i da je neopravdano optužen, jer ukoliko ne pristupi provjeri smatrat će se da je pod utjecajem alkohola.
ODBOR ZA ZAŠTITU NA RADU – Kako je povjerenik radnika prema ZZR jedan od članova Odbora za zaštitu na radu, njegovo je pravo ali i dužnost da prisustvuje sjednici odbora kada ju sazove predsjednik (poslodavac ili njegov ovlaštenik) i to najmanje jedanput u tri mjeseca.
U posebnom slučaju, kada predsjednik odbora propusti sazvati sjednicu u propisanom roku, povjerenik radnika ima pravo sazvati sjednicu. Ovo djelovanje povjerenika odnosi se na slučaj kada predsjednik odbora u roku od 48 sati ne sazove sjednicu a dogodila se smrtna ili skupna ozljeda na radu.
U slučaju da predsjednik odbora propusti sazvati sjednicu dva puta zaredom, tada je dužnost povjerenika radnika da sazove sjednicu.
Povjerenik radnika ima pravo poticati rad odbora, dajući na raspravu točke dnevnog reda od interesa za sigurnost i zdravlje radnika i aktivno se uključujući u raspravu o temama koje je na dnevni red postavio poslodavac, stručnjak zaštite na radu ili specijalist medicine rada.
POVJERENIK I RADNIK – Povjerenik treba biti u stalnom kontaktu s radnicima, pažljivo saslušati njihove prijedloge, mišljenja i zahtjeve, te ako su opravdani proslijediti ih poslodavcu preko njegovih ovlaštenika.
Kada radnik opravdano smatra da mu prilikom izvođenja određenih poslova prijeti neposredna opasnost po život i zdravlja, dužnost mu je o tome obavijestiti i svog povjerenika. Povjerenik radnika mora se uključiti u provjeru činjeničnog stanja, te hitno reagirati ako utvrdi da je ugrožena sigurnost i zdravlje radnika.
ODBIJANJE RADA RADNIKA – Povjerenik radnika za zaštitu na radu također je uključen u delikatnu situaciju kada radnik poslodavca u slučaju ozbiljne, neposredne i neizbježne opasnosti napusti svoje radno mjesto i odbije rad jer smatra da mu neposredno prijeti opasnost za život i zdravlje. Tada, o napuštanju radnog mjesta i odbijanju rada, radnik obavještava poslodavca ili njegovog ovlaštenika ali i svojeg povjerenika za zaštitu na radu.
U slučaju odbijanja rada radnika, povjerenik radnika neodložno obavještava o tom događaju inspektora rada, ako to već nisu učinili poslodavac ili njegov ovlaštenik ili sam radnik. Nakon primljene obavijesti, inspektor rada je dužan u roku od 48 sati utvrditi činjenično stanje i osnovanost odbijanja rada radnika.
ONEMOGUĆAVANJE U RADU – Ako povjerenika radnika za zaštitu na radu dovodi u nepovoljniji položaj, poslodavac čini prekršaj i može biti kažnjen novčanom kaznom od 10.000 do 20.000 kuna. Za isti prekršaj kažnjava se i odgovorna osoba pravne osobe novčanom kaznom od 3.000 do 10.000 kuna.
Naime, poslodavac je dužan osigurati povjereniku uvjete za nesmetano obavljanje dužnosti. Podrazumijeva se da će mu davati sve potrebne obavijesti i omogućiti uvid u sve isprave iz područja zaštite na radu.
Tijekom obnašanja dužnosti, ne smije ga bez pristanka radničkog vijeća i sindikata rasporediti na drugo radno mjesto ili k drugom poslodavcu, otkazati ugovor o radu, smanjivati mu plaću ili ga na drugi način dovoditi u nepovoljniji položaj. Isto tako protiv njega ne smije pokrenuti postupak za naknadu štete, ako je povjerenik postupio sukladno svojim ovlastima.
U još tri slučaja poslodavac kažnjivo odgovara uskrati li zajamčena prava povjerenika:
a/ ako mu ne osigura osposobljavanje tijekom radnog vremena i na svoj trošak,
b/ ako ga u propisanim rokovima ne izvijesti o mjerama za unapređenje zaštite na radu,
c/ ako na uviđaj teže, skupne ili smrtne ozljede na radu ne pozove povjerenika radnika.
Umjesto zaključka
Sva navedena prava povjerenika radnika za zaštitu na radu u praksi često se krše. Iako povjerenik uživa zakonsku zaštitu prava za nesmetano djelovanje, za njih se ponekad treba boriti i izboriti.
Često se neovisnom djelovanju povjerenika radnika protivi poslodavac, određene stručne službe koje ne žele, po njihovom mišljenju vanjsku kontrolu, a ponekad čak i poneki radnici koji ne shvaćaju da trebaju dati podršku povjereniku kako bi mogao djelovati u njihovom interesu. Ponegdje i sam povjerenik, ako nije dovoljno agilan i odgovarajuće osposobljen, ne ulijeva povjerenje poslodavca i ne nameće se kao autoritet u zaštiti prava radnika u području zaštite na radu.
Kako treba djelovati „pravi“ povjerenik radnika, dan je u opisu osobe koja djelovala u velikom tiskarskom poduzeću. Nazovimo ga Ivan. Dakle, povjerenik Ivan bio je otvorena osoba, uvijek spreman na razgovor i diskusiju s ostalim radnicima. Ozbiljno je primao njihove sugestije i prijedloge u vezi zaštite na radu pa i šire.
Rado je navraćao u Službu zaštite na radu, tražio savjete i predlagao različite mjere i tražio podršku za mjere unapređenja sigurnosti i zaštite zdravlja radnika.
Kada su se nabavljala osobna zaštitna sredstva, tražio je od Službe nabave da se probni primjerci daju radnicima na upotrebu kako bi oni dali svoje mišljenje o kvaliteti i udobnosti (posebno kod obuće). Istovremeno je tražio da sredstva zadovoljavaju standarde i propise.
Konzultirao se sa specijalistom medicine rada, naročito kada su nastali problemi dobivanja svjedodžbi za radnike na poslovima s posebnim uvjetima rada.
Kao jedan od članova Odbora za zaštitu na radu, uvijek je imao dopunu dnevnog reda sjednice i aktivno sudjelovao u diskusiji i donošenju zaključaka.
Nije se libio uputiti službene dopise Upravi poduzeća i ovlaštenim poslodavcima, da potakne provedbu mjera za otklanjanje opasnosti na radnim mjestima.
Često se na pojedinim sastancima, u službama ili kod određenih ovlaštenika poslodavca moglo čuti: „Opet ovaj Ivan, samo traži i postavlja pitanja, kao da nam je zaštita najvažnija!“ Ali Ivan je svojim stavom i upornim nastojanjem da se određene mjere provedu – mnogo učinio na unapređenju zaštite na radu u poduzeću te sigurnosti i zaštite zdravlja radnika koji su ga izabrali.
Mnogi će reći, zaista ste pretjerali – takav čovjek skoro da ne postoji! Možda smo malo dodali, ali ne mnogo, jer takav je povjerenik Ivan bio pravi zaštitnik prava radnika. Nadati se je da slični povjerenici Ivani postoje u drugim poduzećima, te da će ih u budućnosti biti sve više.
*ZZR – Zakon o zaštiti na radu (Narodne novine br. 59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08. i 75/09.).
**ZOR – Zakon o radu (Narodne novine br. 38/95., 54/95., 65/95., 17/01., 82/01., 115/03., 142/03., 30/04., 137/04., 68/05., 149/09. i 61/11).
