„Godišnji gotov – idem na posao, nadam se bez previše simptoma depresije!“ – vjerojatno najčešća rečenica koju ste slušali ovih dana, uz još jednu jednako čestu: „Godišnji? Ma tko se toga još sjeća, kad je to bilo?!“
Postgodišnja depresija već se uvriježila kao pojam, iako je mnogi nazivaju čistom izmišljotinom. Problem je što kako god se taj simptom nazivao, osjećaj demotiviranosti koji nas obuzme pri povratku s godišnjeg na posao, može potrajati ako ga ne „liječimo“. Potištenost zbog povratka s godišnjeg odmora ne traje kod svih jednako. To je stanje koje varira, a najčešće traje od tjedan dana do tri tjedna. Kod osjetljivijih osoba koje sve primaju osobnije i onih koji su inače skloni depresiji, potištenost zbog povratka u svakodnevne brige može potrajati i duže, posebice ako se tome prepuste.
Začetak problema leži u tome što dok smo na godišnjem odmoru u dobrom raspoloženju i s puno slobodnog vremena, donosimo neke važne odluke za koje tvrdimo da ćemo ih provesti u djelo čim se vratimo na radno mjesto. Tamo na plaži/planini imamo potpuno drugu perspektivu, a zbog viška vremena, imamo i puno više volje poduzimati neke akcije.
Također, tada razmišljamo i o onim stvarima o kojima se bojimo dok nemamo vremena – da nas se ne cijeni dovoljno, da previše radimo, da nas posao jednostavno ne ispunjava i da ga već dulje vrijeme jednostavno odrađujemo. U konačnici često dolazimo do zaključka da nismo zadovoljni svojim poslom, a samim time i životom, jer nam posao svima oduzima najveći dio dana. U tom trenutku kada sve to vrtimo po glavi, zaista jesmo odlučni da ćemo poduzeti promjene i to odmah, prvog dana kad se vratimo. No, povratak nikad ne izgleda onako kako smo si ga zacrtali, jer smo, naravno, u toj ambiciji bili vrlo nerealni. Loše raspoloženje i tuga zbog povratka stoga su neizbježni.
Povratak s godišnjeg odmora za većinu ljudi također znači i minus na računu. U bezbrižnom stanju svima nam se omakne da malo više odriješimo kesu, a u rujnu s ostalim problemima, bez zakašnjenja stigne i račun. Znamo da nevolja nikad ne dolazi sama.
Ono što također obožavamo na godišnjem odmoru je onaj divan osjećaj da ne moramo naviti sat i nigdje ne moramo biti u toliko i toliko sati. Poremećaj je to našeg metabolizma koji obožavamo – nema rutine, nema stresa, samo potreba da ugađamo sebi i drugima oko sebe. A onda slijedi nagli povratak u realnost gdje je rutina svakodnevna i gdje nemamo baš puno vremena za ugađanje sebi u rasporedu „posao-kuća-posao“.
KAKO UMANJITI SIMPTOME POVRATKA?
Nemojte se zapustiti kad se vratite. Pokušajte dovoljno spavati, šetajte, nemojte samo sjediti za stolicom punih osam sati i podijelite s kolegom sve što mislite jer vrlo vjerojatno patite od simptoma iste „bolesti“ . Pokušajte se koliko god bilo teško, sjetiti onog dana na godišnjem kad ste pomislili: „Jao, pa ne bih mogao/la ovako zauvijek! Da svaki dan baš ništa ne radim.“ Vjerujem da je bio samo jedan takav, ali dovoljno da vas podsjeti da to što radite ima svoju svrhu i funkciju.
Nemojte žaliti za time što je prošlo, nego kad god buljite u prazan monitor ili se vozite prema radnom mjestu, dozovite one najbolje trenutke s vašeg ljetovanja. Od lijepih uspomena se zaista može živjeti. Barem neko vrijeme.
Na poslu obavezno krenite s manjim zadacima jer ako odmah počnete rješavati sve zaostatke, nećete riješiti ništa jer ne možete biti fokusirani na sve zadatke odjednom. Budite realni i iskreni prema samima sebi i vodite računa da prvi tjedan vrlo vjerojatno nećete napraviti ni polovicu onoga što ste planirali.
Ne budite nezahvalni. Ako imate tri tjedna godišnjeg odmora, sjetite se da mnogo ljudi nema niti dva a neki ni nemaju godišnji. Kada se vratite na posao, podijelite doživljaje s godišnjeg s kolegama jer ćete ga tako ponovno proživjeti.
Sugeriram da se manete društvenih mreža – pod a) zato što su neki ljudi još uvijek na godišnjem pa ćete im biti zavidni, pod b) zato što ćete imati inspiracije samo za tužne statuse i turobne fotografije, pod c) zato što gubite vrijeme i samo mislite da imate potrebu za time. Jeste li na godišnjem imali potrebu za tim? Čisto sumnjam, osim onda kad ste se htjeli pohvaliti najfinijom morskom večerom i najljepšim zalaskom sunca.
Što se tiče svih onih velikih odluka koje su nastajale dok ste s jedne strane čitali najdražu knjigu, a s druge brčkali noge u plićaku, probajte krenuti s najlakšom odlukom. Ali samo jednom! Krenite za stvarno – ako je to teretana – nađite neku koja vam je blizu, ako je to posudba tri knjige koje su vam preporučili da ih morate pročitati, posudite ih odmah, a ako vam je na pamet pao neki fenomenalan projekt kojeg biste mogli pokrenuti, krenite s prikupljanjem dokumentacije koja vam treba.
RASPORED AKTIVNOSTI NA POSLU
Prvi tjedan nakon godišnjeg odmora, vi ste u nekoj fazi poluhibernacije. Uspavani ste, spori, a bogami i lijeni, a ovo nikako nije pogodno vrijeme za to. Kao da ste potpuno fulali godišnje doba. Zato je bitno da napravite raspored koje ćete zadatke i kada rješavati.
Prvi tjedan više vremena posvetite planiranju nego kontaktima s drugima na sastancima – dajte i drugim ljudima vremena da se vrate u svakidašnji ritam. Kada sve dobro pripremite, realizacija će biti lakša i vama i vašim kolegama. Upravljajte svojim vremenom tako da rutinske zadatke obavljate u vremenu kada vam je bioritam sporiji, a za kreativne zadatke koristite vrijeme kada ste u najboljem raspoloženju i kada je vaš bioritam na vrhuncu. Iskoristite vrijeme kada ste „svježi“ i dok se još ne nije isprala brončana boja, za one zadatke koji će vas promovirati. Vidjet ćete i sami kako vam se vraća uobičajena brzina reakcija i prepustite se novim uspjesima. Ne zaboravite da niste sami, baš kao što ste bili jednako uzbuđeni kao i ostali kolege dok ste planirali godišnji, tako ste i sada okruženi suradnicima koji su se kao i vi tek vratili s godišnjeg odmora. Svi se trebate vratiti u formu za rad, stoga slobodno pitajte i vaše poslovne partnere kako im je bilo na godišnjem, prije nego što navalite s poslom.
ZAPOČNITE DAN S LAKŠIM STVARIMA
Mark Twain jednom je rekao da ako ujutro pojedete žabu, možete biti sigurni da je to najgora stvar koja će vam se toga dana dogoditi. „Žaba“ je zapravo fraza koja označava najveći i najteži zadatak koji bi trebali odraditi na početku svakog dana. Iznimno koristan savjet, ali ne i ovaj put. Ovo je jedini tjedan u godini kad se opravdano preporučuje izbjegavanje bitnih poslovnih odluka i kada ne smijete započinjati dan s prevelikim zalogajima.
Razmišljajte o pozitivnim stvarima – koje su to stvari koje su vam nedostajale na godišnjem odmoru?
Najdraži kolege, mjesta u vašem gradu koja volite, restorani, kafići u kojima pijete kavu tijekom pauze ili jutrima prije posla, kino, druženja s prijateljima… Ljetovanje je sve to poremetilo, zar ne? Pa sada treba unijeti red, osim u posao, i u ono što radite kad ste slobodni, ali i u spavanje i prehrambene navike, a sve to zajedno pridonosi da se osjećate loše jer se organizam preopteretio. Vašem je organizmu jednako kao i psihi potrebno jedno određeno vrijeme da to prepozna, a kada i prepozna onda se događa upravo ono što se događa kad završi nešto lijepo – nezadovoljstvo, tuga i želja da niste tu nego na drugom mjestu.
Također, ako ste se istinski odmorili na godišnjem (ako, dakle, uzmemo u obzir da niste visjeli na službenom mailu i mobitelu), onda bi se trebali vratiti potpuno odmoreni, svježi i spremni za rad. To ponovno govori da je sve u vašoj glavi i da vi kontrolirate kako ćete se osjećati.
Radite malo češće pauze nego inače. Tijekom radnog vremena barem jedanput ili dvaput napravite pauzu. Odmaknite se od radnog mjesta makar na par minuta – bolja cirkulacija u tijelu potaknut će i bolju cirkulaciju misli i lakše ćete izdržati preostalo radno vrijeme. Bez pauza ionako gubite fokus, a samim time pada i produktivnost, a kada se vratite potrebnije su vam malo više jer ste tijelo i um navikli na odmor. Naravno da ne možete izostajati s posla pod opravdanjem „vratio sam se s godišnjeg“, ali zato napominjem da nije nužno koliko te pauze traju, već to da ih je potrebno više.
Razgibajte se na neki način. Kada napravite pauzu od posla, napravite nekoliko kratkih tjelovježbi ili prošećite. Ukoliko vaše radno mjesto zahtijeva da na njemu sjedite, pokušajte barem svakih 20-ak minuta ustati i razgibati se. Izađite iz prostora u kojemu radite, izađite na svježi zrak bez obzira je li vani hladno ili vruće te prošećite nakratko ili barem otvorite prozor i napravite da bude više svjetla u prostoriji. Sve to djeluje na psihu.
Koliko god možete, krenite opet sa zdravom prehranom. Sad je najgore vrijeme za kupovanje ručka i grickalica s mnogo kalorija. Zaboravite na brzu hranu te visokokalorične namirnice zamijenite zdravijim obrokom. Voće, povrće, svježi sir, nemasno mlijeko i jogurt sadrže nužne sastojke koje mozak i tijelo trebaju tijekom dana. Pokušajte jesti zdrave količine obroka barem svaka dva do tri sata. Pijte dovoljno tekućine. Većina ljudi na poslu pije samo kavu kako bi, tvrde, ostali bolje fokusirani na ono što rade. Kava doista nekome pomaže zadržati bolju koncentraciju, ali zbog njezinih sastojaka tijelo brže gubi tekućinu potrebnu za neometano djelovanje. Ljudski mozak najbolje funkcionira kad tijelo ima dovoljno tekućine, stoga nemojte čekati da vam organizam dehidrira, već pored sebe uvijek imajte vodu i čaj, i neka vam budu dostupni u nečem praktičnom što možete konzumirati u svakom trenutku.
Ne odgađajte stvari previše. Koliko god vam se činilo da ako neke stvari odgađate, time ugađate sebi (baš kao što ste radili na godišnjem odmoru), zapravo si samo otežavate. Budite predani onome što radite. Nezadovoljstvo će inače kontinuirano rasti jer će se zadaci gomilati, a time i nezadovoljstvo vašeg nadređenog. Osim toga, vrijeme će vam prolaziti najsporije na svijetu ako ćete stvari odgađati.
Naporan rad nije tako strašan ako vjerujemo da je naš angažman vrijedan truda. Znamo već i sami da je puno teže izdržati radni dan, čak i ako se ne pretrgnemo od posla, ako vam je posao koji radite mrzak. Zato je sada pravo vrijeme pronaći dobre strane vašeg posla.
Probajte najviše vremena provesti radeći zadatke koje volite i sjetiti se da svaki posao može biti kreativan. Ako se posvetimo tom aspektu rada, bit ćemo puno zadovoljniji provedenim vremenom. Čak i ako pišemo izvještaj koji je prepun brojeva i nezanimljivih statistika, možemo ga učiniti slikovitijim, s više grafova ili različitih boja – odnosno osmisliti sistem pomoću kojeg će nam to biti lakše pratiti i sveukupno će bolje funkcionirati.
Posao vrlo vjerojatno niste u mogućnosti promijeniti odmah, a možete li poziciju? Razmislite gdje mislite da biste bolje funkcionirali i pred poslodavca izađite s već gotovim planom – pojasnite mu zašto mislite da bi neki drugi sektor ili neka zaduženja bila bolja za vas, ali i za cjelokupno poslovanje.
Ako ste podcijenjeni, ili se barem tako osjećate, a i dalje radite prekovremene koje nitko ne vidi niti honorira, morat ćete si samo odrediti „cijenu“. Ili počnite manje raditi i zadržati ispunjavanje zadataka unutar sati koje ste dužni odraditi ili jednostavno promijenite svoj cjenovni razred. Nikad nije bolje vrijeme za tražiti povišicu, nego točno onog trenutka kada ZNATE da ste ju zaslužili.
Poradite na samopromociji ove jeseni. Ne samo ove jeseni, nego u svim godišnjim dobima. Prema nekim istraživanjima, količina i kvaliteta obavljenog posla odgovorne su za svega desetak posto poslovnog uspjeha, a način na koji ga obavljamo i ophođenje s kolegama i klijentima pridonosi mu tek 30%. Ostatak od fascinantnih 60% udjela u poslovnom uspjehu otpada na reputaciju – a ona se stječe ”public relations” aktivnostima, poput sudjelovanja na raznim konferencijama i konvencijama, ležernom komunikacijom s najrazličitijim tipovima ljudi i sličnim aktivnostima, kojima se stječe ono što je u svijetu slavnih poznato kao ”dobar imidž”. To zahtijeva mnogo vremena i pažnje posvećene razmišljanju o tome kakvim želimo da nas smatraju. To je ujedno i odgovor na to zašto neki kolege za koje znate da su jednako vrijedni ili čak lošiji suradnici od vas, bolje kotiraju pred upravom.
Oslobodite se straha. U poslovnim se, a ne samo u ljubavnim ili drugim odnosima, mora riskirati ako ikad mislite promijeniti vrstu posla ili barem poduzeće u kojem radite. Nagla promjena smjera nije dobra, ali ako želite donijeti neku odluku koja nije uobičajena za vas, to ne znači da je ona samim time pogrešna. Ukoliko ste sjedeći na plaži zaista tako pomno i planski razmišljali kako morate promijeniti posao i bili nesretni kad god ste se sjetili kamo se vraćate, onda počnite s aktivnim traženjem vašeg sretnijeg radnog mjesta bez obzira na vanjske uvjete. Mnogima je kriza izgovor za neriskiranje i nepokušavanje. Da, svijet je postao prezahtjevan, ograničavajući i nehuman, no ne valja odustati i prestati pokušavati promijeniti stvari. Svatko od nas se na poslu želi osjećati dobro i ne smijemo pristati na to da budemo samo brojevi i da zaista većinu dana samo odrađujemo kao roboti.
Studije provedene posljednjih godina pokazuju da nas odmori i putovanja ne drže dugo sretnima, a njihovi pozitivni učinci brzo nestaju nakon povratka kući. Odnosno, kada putovanje završi, oni koji su putovali ne osjećaju se ništa bolje od onih koji su ostali kod kuće. Da to ne bi ostalo tako i da bismo iscijedili što je više moguće sreće iz onih dana kada „imamo pravo“ na odmor, počnite s planovima za sljedeći odmor. To može biti samo jedan zimski ili jesenski vikend, ne mora nužno biti tek onaj sljedećeg ljeta, jer čim imate nešto do čega ćete brojati i znati da vas čeka nešto lijepo u određenom trenutku, to će vam okupirati misli kad vam bude najteže. Iste te studije pokazuju da su najblagotvorniji odmori od dva do šest dana. Drugim riječima, nakon što ste završili vaš (dao Bog) godišnji normalne duljine, tjedan do desetak dana – ostaje vam priprema nekog čarobnog vikend-bijega. Posvetite se tome onda kad se ulovite da ne možete više podnijeti svoj radni dan ili kad shvatite da ste ostali prekovremeno na poslu.
Zapravo je naša ocjena kvalitete života općenito prilično stabilna i više ovisi o našoj osobnosti nego o onome što nam se u životu događa – što će reći da nam se ne mora događati nešto strašno uzbudljivo svakog dana, već je pitanje kako to doživljavamo. Premalo slobodnog vremena jedan je od najčešće spominjanih pojmova u anketama koje rješavaju Hrvati kad govore o kvaliteti svog posla i života. Naravno, to jako ovisi o tome kakav vam je poslodavac, zove li vas i nakon radnog vremena i morate li posvetiti svom poslu više od osam sati. No, to puno ovisi o vama i tome kako provodite to vaše slobodno vrijeme koje imate. Puno govori i to kako ste proveli svoj godišnji odmor, kao što ovisi i kako ste proveli prethodni vikend. Jeste li se zabavili? Jeste li proveli vrijeme s djecom ili mužem/dečkom/prijateljima? Jeste li otišli na izlet, na kavu do grada ili ste samo ležali pred televizorom?
Osvijestite činjenicu da gotovo svaki dan (jer zaista moraju postojati i oni loši dani u kalendaru, tako jednostavno svemir funkcionira), može biti dobar ako si ga takvim napravite. Imali vi tri sata kvalitetnog provedenog vremena ili punih tjedan dana kvalitetno provedenog vremena, bit ćete zadovoljni, ispunjeni i bit ćete sretni. Budimo realni, ni svaki dan na godišnjem odmoru nije idealno proveden, zar ne? I tamo se svađate, budete ljutiti – i na godišnjem se događaju nepredviđene stvari, loše situacije. Samo što vam tamo nitko ne diše za vratom i ne govori: ajmo, imaš pola sata da to popraviš.
Vratili ste se zajedno s jeseni – to ne mora uopće biti loše. Jesen donosi dobre filmove, kestenje, romantične večeri i prijatelje koje dugo niste vidjeli. Uživajte u svojim danima na načine koje si možete priuštiti i ne obazirite se na trajanje, već dajte sve od sebe da iskoristite baš svaku tu minutu koju ste dobili.
Sretan nam povratak na posao.
