Krajem rujna 2011. godine, točnije 30. rujna stupio je na snagu novi Pravilnik kojim se proisuju uvjeti i postupak ostvarivanja prava na stanku za dojenje djeteta, prava na dopust trudne radnice, prava na dopust radnice koja je rodila i prava na dopust radnice koja doji dijete te način obračunavanja i isplate naknade plaće za vrijeme korištenja prava.
Pravo na stanku za dojenje djeteta
Zaposlena majka i samozaposlena majka, koja nakon korištenja rodiljnog dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu nastavi dojiti dijete, tijekom rada u punom radnom vremenu, ima pravo na stanku za dojenje djeteta u trajanju od dva sata dnevno, neovisno od toga koristi li zaposleni otac u isto vrijeme i za isto dijete jedno od prava propisanih Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama (Primjer: Nakon što dijete navrši 6 mjeseci života, majka može početi raditi puno radno vrijeme, a roditeljski dopust koristi otac. Neovisno o činjenici što otac koristi roditeljski dopust, majka ima pravo na stanku za dojenje djeteta.)
Pravo na stanku za dojenje djeteta može se koristiti jednokratno ili dva puta u tijeku dana u trajanju od sat vremena, a pravo se može koristiti do navršene 1. godine života djeteta. Vrijeme stanke ubraja se u radno vrijeme, a zaposlena majka i samozaposlena majka za vrijeme korištenja navedenog prava ima pravo na naknadu plaće koja iznosi 100% proračunske osnovice, preračunate na satnu osnovicu za mjesec za koji se obračunava naknada plaće pod uvjetom da ispunjava staž osiguranja u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine. Naknadu plaće obračunava i isplaćuje HZZO. (Primjer: Za zaposlenu majku izračunava se naknada plaće za vrijeme korištenja prava za stanku za dojenje za mjesec koji ima 176 radnih sati (22 radna dana). Majka koristi pravo na stanku za dojenje dva sata dnevno. Izračun se vrši na sljedeći način: Mjesec ima 22 radna dana, a majka je dojila 2 sata dnevno (dakle 44 sata). 3.326,00 (proračunska osnovica/176 sati rada x 44 sata = 18,90×44 sata = 831,60 kn. Stoga majka ostvaruje pravo na naknadu plaće za vrijeme stanke za dojenje djeteta u svoti od 831,60 kn. Dakle, svotu od 831,60 kn isplaćuje HZZO, dok preostali dio plaće radnice za rad isplaćuje poslodavac.)
Zaposlena majka i samozaposlena majka, koja ne ispunjava uvjet staža osiguranja, ima pravo na naknadu plaće koja iznosi 50% proračunske osnovice, preračunate na satnu osnovicu za mjesec za koji se obračunava naknada plaće.
Radnica koja doji dijete, koja namjerava koristiti pravo na stanku, obvezna je o svojoj namjeri obavijestiti poslodavca i podnijeti zahtjev nadležnoj ustrojbenoj jedinici Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, na čijem području ima prebivalište ili stalni, odnosno privremeni boravak najmanje 15 dana prije dana početka korištenja toga prava. Uz pisani zahtjev HZZO-u radnica je dužna priložiti potvrdu izabranog doktora medicine, specijalista pedijatra da radnica doji dijete i potvrdu poslodavca da radnica radi u punom radnom vremenu, a o pravu na stanku odlučit će HZZO. Tijekom korištenja prava na stanku, radnica koja doji dijete obvezna je svaka dva mjeseca dostaviti HZZO-u novu potvrdu izabranog doktora medicine, specijalista pedijatra da doji dijete, te će biti obvezna HZZO-u u roku od 8 dana pisanim putem prijaviti svaku promjenu koja utječe na gubitak prava na stanku, računajući od dana nastanka te promjene.
Dopust trudne radnice, dopust radnice koja je rodila i dopust radnice koja doji dijete
Trudna radnica, radnica koja je rodila ili radnica koja doji dijete, a radi na poslovima koji su štetni po njezino zdravlje i/ili zdravlje djeteta koje doji, ostvaruje pravo na dopust ako joj poslodavac, prema propisima o radu i zaštiti na radu, nije osigurao obavljanje drugih odgovarajućih poslova. Ocjenu o poslovima koji mogu biti štetni po zdravlje trudne radnice, radnice koja je rodila ili radnice koja doji dijete, odnosno po život djeteta, utvrđuje ovlašteni liječnik.
Da bi trudna radnica, radnica koja je rodila ili radnica koja doji dijete ostvarila navedeno pravo na dopust, mora poslodavcu podnijeti pisani zahtjev za ostvarenje tog prava te zahtjevu priložiti potvrdu specijalista ginekologa da je trudna odnosno da je rodila, specijalista pedijatra da doji dijete, te mišljenje doktora specijalista medicine rada o poslovima koji su štetni za zdravlje trudne radnice, radnice koja je rodila ili radnice koja doji dijete, odnosno za dijete koje doji. Odluku o ostvarenju navedneog prava radnice donosi poslodavac u roku od 8 dana od dana zaprimanja zahtjeva, a ako poslodavac u navedenom roku ne donese odluku, smatrat će se da je to pravo priznao od idućeg dana nakon što je taj rok istekao. Odluku je poslodavac obvezan dostaviti trudnoj radnici, radnici koja je rodila ili radnici koja doji dijete te HZZO-u u roku od 8 dana od dana donošenja.
Pravo na dopust trudne radnice, dopust radnice koja je rodila ili dopust radnice koja doji dijete s pravom na naknadu plaće, priznaje se trudnoj radnici, radnici koja je rodila ili radnici koja doji dijete, s danom donošenja odluke poslodavca, a traje do dana s kojim je nadležno tijelo ili inspekcija utvrdila da je poslodavac mjerama zaštite na radu ili prilagodbom uvjeta rada otklonio štetne uvjete rada po njezino zdravlje, dojenje ili zdravlje djeteta koje doji ili ako joj je, prema propisima o radu i zaštiti na radu, osigurao obavljanje drugih odgovarajućih poslova, odnosno do dana stjecanja prava na rodiljni dopust ili do navršene godine dana djetetova života. Naknada plaće za vrijeme trajanja prava na dopust isplaćuje se u visini prosječne plaće isplaćene u tri mjeseca koja prethode mjesecu u kojem se stječe pravo na dopust trudne radnice, radnice koja je rodila ili radnice koja doji dijete, a isplaćuje se putem i na teret sredstava poslodavca.
Zaštita od noćnog rada
Pravo na zaštitu od noćnog rada trudna radnica, radnica koja je rodila ili radnica koja doji dijete ostvaruje na temelju odluke poslodavca donesene na osnovi njezinog zahtjeva za oslobađanje od obveze rada noću i potvrde liječnika specijalista ginekologa da je trudna odnosno da je rodila ili liječnika specijalista pedijatra da doji dijete i liječnika specijalista medicine rada o štetnom utjecaju noćnoga rada na sigurnost i zdravlje trudne radnice, radnice koja je rodila ili radnice koja doji dijete, odnosno na sigurnost i zdravlje djeteta. Odluku o oslobađanju obveze radnice da radi noću poslodavac je obvezan donijeti u roku od 8 dana od dana zaprimanja zahtjeva, a ako poslodavac u navedenom roku ne donese odluku, smatrat će se da je to pravo priznao od idućeg dana nakon što je taj rok istekao. Pravo na oslobađanje obveze radnice da radi noću priznaje se trudnoj radnici, radnici koja je rodila ili radnici koja doji dijete s danom donošenja odluke poslodavca, a traje u vremenu u kojem je to neophodno za sigurnost i zdravlje trudne radnice, radnice koja je rodila ili radnice koja doji dijete, odnosno za sigurnost i zdravlje djeteta, za vrijeme trudnoće, do navršene godine dana djetetova života ili za vrijeme dok radnica doji dijete do navršene godine dana života djeteta.
