Radnik se ne može odreći dijela plaće za udio u tvrtki
Novi Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, koji je na snazi od 1. listopada 2012., tražbinom radnika smatra bruto plaću koja uključuje mirovinske doprinose, porez na dohodak, prirez i neto svotu novčanog primitka. Doprinosi na plaću ne ubrajaju se u prioritetne tražbine, nego dijele sudbinu potraživanja drugih vjerovnika. Zakon će u značajnoj mjeri utjecati na poslovnu sudbinu i rezultate mnogih poslovnih subjekata, onih koji budu pokretali postupke predstečajnih nagodbi i njihovih vjerovnika, primjerice tiskara Vjesnik.
Radnici u odnosu na svoga poslodavca imaju položaj vjerovnika, stupanjem Zakona na snagu ne mijenja se pravni položaj radnika zaposlenih u trgovačkim društvima i kod poslodavaca fizičkih osoba koji zbog nelikvidnosti ili nesolventnosti pokrenu postupak predstečajne nagodbe. Naime, prema tom zakonu, tražbine radnika nastale na osnovi radnog odnosa do dana otvaranja predstečajne nagodbe smatraju se prioritetnim tražbinama. Za tražbine radnika kao prioritetne Zakon nije predvidio mogućnost odricanja dijela potraživanja u postupku nagodbe, nego polazi od obveze da se u postupku sanacije namire ukupna potraživanja radnika nastala do pokretanja postupka predstečajne nagodbe.
Prioritetni vjerovnik
Prioritetnim tražbinama smatraju se plaće radnika u bruto iznosu, otpremnine do iznosa propisanog zakonom odnosno kolektivnim ugovorom i tražbine na osnovi naknade štete pretrpljene zbog posljedica nesreće na radu ili profesionalne bolesti. Prioritetnim tražbinama smatraju se sva novčana potraživanja iz radnog odnosa koja poslodavac na temelju zakona, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu i ugovora o radu duguje radnicima.
Ako je riječ o novčanim primicima na koje se plaćaju propisani doprinosi i porez na dohodak, tražbinom radnika smatra se bruto svota primitka koja uključuje mirovinske doprinose iz plaće, porez na dohodak, prirez i neto svotu novčanog primitka. Doprinosi na plaću ne ubrajaju se u prioritetne tražbine, nego dijele sudbinu potraživanja drugih vjerovnika.
Jesu li spremni na popuštanje?
Prema intenciji i obvezi iz Zakona, svi su vjerovnici predstečajnog dužnika (osim izlučnih i razlučnih vjerovnika koji imaju povoljniji položaj u postupku) dovedeni u položaj preispitivanja je li im isplativije, ekonomski opravdanije i poslovno svrhovitije odreći se dijela svojih potraživanja, dobrovoljno odgoditi naplatu, neka ili čak sva svoja potraživanja pretvoriti u uloge ili na drugi način omogućiti predstečajnom dužniku predah i pokušaj ozdravljenja.
Kada se otvori postupak predstečajne nagodbe, vjerovnici tog poslovnog subjekta dobrovoljno će odlučivati o tome jesu li spremni za popuštanje kako bi uz druge provedene mjere u nekome vremenskom roku možda spasili poslovni subjekt od stečaja i tako više zaštitili i svoje poslovne interese. Iako su i radnici vjerovnici predstečajnog dužnika za neisplaćene plaće i druge novčane primitke koje im poslodavac duguje, njihov je položaj drugačije uređen.
Plan restrukturiranja
Dok su drugi vjerovnici dužni u roku od 30 dana od otvaranja postupka imenovanom povjereniku predstečajne nagodbe prijaviti svoja novčana potraživanja, radnici ne podnose prijavu za možebitne neisplaćene plaće ili dijelove plaća, zakasnjele otpremnine ni za druge eventualno neisplaćene novčane primitke koje im duguje poslodavac.
Poslodavac koji je dospio u stanje nelikvidnosti ili insolventnosti obvezatan je u planu financijskoga restrukturiranja odnosno planu operativnoga, o kojima odlučuju vjerovnici, planirati ispunjavanje svih obveza prema zaposlenima. Poslodavac je obvezatan u planove koje izrađuje i nudi vjerovnicima na nagodbu uključiti ispunjavanje novčanih potraživanja radnika u ukupnom iznosu dugova nastalih do otvaranja postupka.
Ne pokrenu li direktori nagodbu, država će ih lupiti po džepu
Prijetnjom visokim prekršajnim kaznama – do milijun kuna za tvrtke dužnike te do 50.000 kuna za njihove uprave, ako u zakonskim rokovima ne pokrenu proceduru predstečajne nagodbe, objavila je Fina u svojem pozivu nelikvidnim i insolventnim tvrtkama da se drže slova novog Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi.
Manji broj radnih mjesta i niža razina prava?
Mogao bi se izvesti zaključak da skorašnji predstečajni postupci ni na koji način neće ugroziti položaj radnika u poduzećima koja u spašavanju svoje likvidnosti budu pokušavala sklopiti nagodbu s vjerovnicima.
No valja računati na to da će planovi restrukturiranja u pravilu uključivati snižavanje svih troškova poslovanja, pa i troškova rada. Može se pretpostaviti da će vjerovnici koji odlučuju o programima restrukturiranja, a prije njih nagodbeno vijeće i ovlašteni revizori, predlagati racionalizaciju poslovanja mjerama smanjivanja broja zaposlenih i/ili njihovih novčanih prava.
Stoga se zaključak o apsolutnoj zaštiti radničkih tražbina kao prioritetnih odnosi samo na potraživanja nastala do dana otvaranja predstečajnog postupka. Namirenje tih potraživanja mora biti uključeno u plan financijskog restrukturiranja, ali nema obveze da se sva dotadašnja prava zaposlenih zadrže kao mjera u planu operativnog restrukturiranja.
Insolventni subjekti
Su svi oni koji su nesposobni za plaćanje (blokirani) ili su prezaduženi pa moraju bez odgađanja, a najkasnije 21 dan od nastanka insolventnosti pokrenuti postupak predstečajne nagodbe. Zakonski rok od 90 dana vrijedi za tvrtke koje su u tom statusu zatečene na dan stupanja zakona na snagu.
Nelikvidni subjekti
Prema zakonu nelikvidni su oni koji više od 60 dana kasne s plaćanjem obveza čiji iznos prelazi 20 posto od iznosa obveza objavljenih u godišnjem izvješću za proteklu financijsku godinu. To je težak izračun i za financijaša, a kamoli za državu. Fina nema podatke da bi mogla pouzdano i jednostavno utvrditi kad je neka tvrtka nelikvidna pa je prekršajna odgovornost prilično neuhvatljiva kategorija kad je riječ o nelikvidnoj tvrtki.
