Sindikat novinara Hrvatske i Sindikat grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske prekinuli su pregovore o Kolektivnom ugovoru (KU) za novinare i radnike u sektoru tiskarske i nakladničke djelatnosti jer HUP-ova Udruga novinskih izdavača ne pristaje na KU koji bi osigurao barem elementarna prava zaposlenih u medijima.
Ne možemo pristati na prijedlog poslodavaca jer ne želimo postati grobari profesije, a upravo to se od nas traži, izjavila je predsjednica Sindikata novinara Gabrijela Galić na konferenciji za novinare.
Sindikati su ponudili prijedlog KU po kojem bi se najniža osnovna plaća, u iznosu od 2.814 kuna, koliki je zakonski minimalac, množila s odgovarajućim koeficijentima složenosti radnog mjesta, a najniži koeficijent za novinara početnika bio bi 3,40.
Po tome bi novinar početnik primao bruto-plaću od oko 9.500 kuna, odnosno 6.500 kuna u neto-iznosu. Medijima koji su u financijskim problemima bilo bi omogućeno sklapanje sporazuma o umanjenim pravima zaposlenih na određeno vrijeme, dok ne izađu iz krize.
Poslodavci, međutim, ne žele prihvatiti takvu definiciju plaće, već ugovoriti samo minimalne uvjete koje radnicima ionako jamče Zakon o radu, Zakon o minimalnoj plaći i Pravilnik o porezu na dohodak. Prema prijedlogu poslodavaca, novinar početnik imao bi ugovorenu samo najnižu plaću od 4.000 kuna u bruto-iznosu, što neto iznosi 3.001 kunu, a to je čak za 3.500 kuna manje od trenutne prosječne bruto-plaće u državi. Za grafičare bi po njihovome najniža osnovna plaća bila 3.000 kuna.
Osim toga, poslodavci ne žele prihvatiti ni dodatak za minuli rad od 0,5 posto po godini staža.
Prihvaćanjem takva prijedloga, postalo bi moguće da zaposleni u cijeloj djelatnosti budu svedeni na unificirane plaće koje bi bile daleko ispod prosjeka u državi. – HUP time želi smanjiti postojeća prava u medijskoj industriji i faktički legalizirati ono što pojedini poslodavci provode u svojim kućama, ocijenio je predsjednik Sindikata grafičara Stjepan Kolarić.
Zbog toga prekidamo pregovore i ulazimo u kolektivni radni spor s poslodavcima u kojem su moguće razne industrijske akcije, a o tome će uskoro odlučiti članovi i vodstva obaju sindikata.
Razlozi prekida pregovora
Pregovori traju već godinama. Posljednju godinu intenzivnije, ali bez bitnih pomaka. Dogovoren je i usklađen niz članaka, ali onih koji ništa ne koštaju, zapelo je kad se krenulo na materijalna prava, a potom su pregovori i prekinuti. Svi članci koji govore o materijalnim pravima su upitni i nedogovoreni. Osim njih, sporna su i vrlo važna područja kao što je radno vrijeme, u dijelu koji određuje dane u tjednu kada se radi. Također, dani godišnjeg odmora su neriješeni – poslodavci predlažu da godišnji odmor traje četiri tjedna bez dodatnih dana.
Plaću ne prihvaćaju u predloženom iznosu, nema više minulog rada, koeficijente složenosti radnih mjesta ne žele u Kolektivni ugovor. Iznose pojedinih prava čije iznose regulira Pravilnik o porezu na dohodak ne žele kao minimalno pravo radnika nego traže da to bude regulirano do tog iznosa, što opet daje pravo poslodavcu da određuje pravo po imenu i prezimenu. Osim toga, sve isplate su regulirane kao mogućnost, a ne pravo radnika.
Na taj bi se način sva prava utvrđivala na razini Zakona o radu, ispod iznosa neoporezive osnovice ili kao mogućnost, a ne pravo, a neka bi se i ukinula, što je neprihvatljivo za sindikat. Praktički bi to bilo rušenje dosadašnjih prava ostvarenih kroz kolektivne ugovore pojedinih društava.
To su i bili osnovni razlozi zbog kojih su Sindikat grafičara i Sindikat novinara prekinuli pregovore. O eventualnim industrijskim akcijama koje bi mogle uslijediti, članovi obaju sindikata odlučit će na svojim organima.
