U Zagrebu je 23. ožujka 2005. godine održana jednodnevna međunarodna konferencija pod nazivom “Pretpristupni fondovi EU: Izazovi za Hrvatsku”, koju je organizirao Institut za međunarodne odnose u suradnji sa Zakladom Friedrich Ebert. Cilj konferencije, koja je okupila domaće stručnjake i stručnjake iz Bugarske, Češke, Mađarske i Slovenije, a kojoj su prisustvovali i predstavnici SSSH i Sindikata usluga UNI-Cro, bio je potaknuti raspravu među predstavnicima državne uprave te domaćim i inozemnim stručnjacima o glavnim izazovima te o iskustvima novih članica EU u korištenju pretpristupnih fondova.
Pretpristupni fondovi-pomoć u prilagodbi standardima EU
Kako je 18. lipnja 2004. godine Republika Hrvatska stekla status kandidata za članstvo u Europskoj uniji, Hrvatskoj su se time otvorile mogućnosti korištenja financijskih sredstava Unije u procesu prilagodbi za članstvo u EU. Naime, prije ulaska u članstvo Europske unije svaka država kandidat mora prilagoditi svoje gospodarstvo, institucije i pravni sustav standardima EU koji su u primjeru većine država viši od nacionalnih standarda. Stoga je Europska unija, kao pomoć za pripremu zemalja srednje i istočne Europe za članstvo u EU, osnovala tri programa financijske pomoći pod nazivom PHARE – program s ciljem jačanja institucija potrebnih za približavanje Uniji i financiranja investicijskih projekata, kao npr. u infrastrukturi, razvoju malog i srednjeg poduzetništva, obrazovanju; ISPA – program namijenjen provedbi europskih standarda u području prometa i zaštite okoliša; SAPARD – program namijenjen prilagodbama u poljoprivredi i ruralnom razvitku.
Hrvatskoj na raspolaganju oko 245 milijuna eura
Sukladno Prepristupnoj strategiji za Hrvatsku, koju je objavila Europska komisija krajem prošle godine, u sljedeće dvije godine Hrvatska bi prema prijedlogu Komisije, u sklopu pretpristupnih fondova, trebala dobiti ukupno oko 245 milijuna eura. Međutim samo će o Hrvatskoj ovisiti hoće li iskoristiti sav novac koji joj Komisija stavlja na raspolaganje ili će većina novca ostati neiskorištena. Iskustva novih 10 članica EU u vezi pretpristupnih fondova pokazuju da je apsorpcijska nemoć bila problem većine tranzicijskih zemalja na putu u EU.
Kao preduvjet za korištenje fondova Unije Vlada će morati osigurati primjeren institucionalni, pravni i administrativni sustav, što će zahtijevati znatna vremenska i financijska ulaganja. Hrvatska mora pripremiti institucije i kadrove koji će biti sposobni osmisliti kvalitetne projekte i za njih dobiti novac iz pretpristupnih fondova EU. Učinak kvalitetnog i učinkovitog korištenja pretpristupnih fondova ocjenjivat će se s obzirom na ostvarene institucionalne ciljeve, gospodarske koristi i veću sposobnost Hrvatske u prilagodbi standardima pravne stečevine.
Osim toga Vlada RH je u cilju što kvalitetnijeg korištenja pretpristupnih fondova usvojila odgovarajuće dokumente, odnosno dokument pod nazivom Potrebe RH za stranom pomoći u procesu pristupanja EU od 2004. do 2006. godine, u kojem su po prvi puta službeno sustavno procijenjeni rezultati dosadašnje tekuće inozemne tehničke pomoći Hrvatskoj i projekti programa ulaganja u RH, dok je potkraj 2004. godine usvojen Akcijski plan priprema za korištenje pretpristupnih programa, kojim se predviđa da će sustavi provedbe biti osposobljeni za korištenje sredstva pretpristupnih fondova tijekom 2005. godine (ISPA, PHARE), odnosno 2006. godine (SAPARD). Također će biti će potrebno uložiti dodatne napore kako bi se potencijalni korisnici izvan sustava državne uprave što bolje informirali o mogućnostima i načinima korištenja sredstava iz fondova SAPARD i PHARE. Stoga su ovakve i slične konferencije uvijek dobro došle.
Prepristupni fondovi – poticaj započetim reformama
Stjecanje statusa kandidata i korištenje pretpristupnih i drugih fondova Europske unije bit će Hrvatskoj jaki poticaj intenziviranju nužnog procesa reformi i daljnjem provođenju već započetih reformi, jačanju demokracije, poštivanju ljudskih prava, prava manjina, kao i vladavini prava. Na gospodarskom planu, priprema Hrvatske za ulazak u Europsku uniju utjecat će na bolje investicijsko ozračje, uklanjanje administrativnih zapreka, konsolidaciju državnih financija, liberalizaciju trgovine, povećanje ekonomskog rasta i stvaranju radnih mjesta, a time i povećanju životnog standarda hrvatskih građana.
