Nešto više od 1,5 milijuna osiguranika (radnika) koji plaćaju doprinose za mirovinsko osiguranje jamči mirovine za 1,203.700 umirovljenika, što je neodrživo. Omjer umirovljenik – radnik je katastrofalan i iznosi samo 1:1,26. Godišnje za mirovine ode blizu 35 milijardi kuna; od toga je 20 milijardi iz doprinosa poreznih obveznika, a ostatak se isplaćuje iz proračuna RH. Broj umirovljenika je u porastu – 1990. ih je bilo 656.000, a danas ih ima više od 1,200.000, što je povećanje za 180 posto. To stanje je neodrživo i ako se nešto ne promijeni, bit će upitna isplata budućih mirovina!
Nema plaće do mirovine
Uvođenjem sustava neoliberalnog kapitalizma u Hrvatsku, zahtjevi radnog mjesta postali su sve teži, pa mnogi aktivni zaposlenici naprosto žele čim prije u mirovinu. Od ukupnog broja umirovljenika, svaki četvrti je u invalidskoj mirovini, što je rekord u Europi. Puno ih je u prijevremenoj mirovini, a samo 11,6% ima 40 godina radnog staža, dok je prosječni radni staž ukupnog broja umirovljenika tek 29 godina. Zašto je to tako?
Ljudi su nekad odlazili u mirovinu po sili zakona, katkad raznim malverzacijama, ali u najviše slučajeva olako su postajali mladi umirovljenici. Oko 830.000 umirovljenika prima višu mirovinu od onoga što su trebali uplatiti da su odradili puni radni staž. Na temelju takvih parametara za ranije umirovljenje, iz mirovinskog je sustava isisano 100 milijardi kuna, i nikomu ništa!
Danas je prosječna mirovina oko 2.300 kuna, a prosječna neto plaća 5.200 kuna iz čega proizlazi da su sadašnje mirovine oko 40% iznosa plaća. Iako su već tri godine mirovine zamrznute, mnogima je još uvijek želja otići u mirovinu na bilo koji način, jer je isplata mirovina dosad uvijek bila sigurna.
Prijevremene mirovine
Danas smo suočeni s činjenicom da je sve više onih koji odlaze u prijevremenu mirovinu, a sve je manje radnika koji plaćaju doprinose. Omjer je poražavajući; jednog umirovljenika financira 1,26 radnika osiguranika. Frapantan je podatak da je gotovo 800 tisuća umirovljenika steklo prijevremene mirovine na razno-razne načine. Među njima je podosta mladih s malim radnim stažom, a puno ih je i mlađe od 40 godina, što je granica radnog staža za odlazak u mirovinu, a ne starosti. Stoga je veliki broj umirovljenika i građana Hrvatske nezadovoljno time što je previše onih koji nisu zaslužili mirovinu, a dobili su je. Jedno od glavnih pitanja je kako to da čovjek sa 40 godina života može postati umirovljenik? Ovo je jedan od glavnih razloga što se mirovinski sustav Hrvatske sve više urušava. I ako se što prije ne poduzmu radikalne mjere, lako može doći do kolapsa čitavog mirovinskog sustava.
Povlaštene mirovine
Hrvatski mirovinski sustav, ne računajući vojne umirovljenike izgleda tako da je svaki sedmi korisnik mirovina privilegiran, svaki četvrti je invalid, a svaki treći je u prijevremenoj mirovini! To znači da oko 830.000 umirovljenika u Hrvatskoj prima višu mirovinu od onoga što su uplatili tijekom svog radnog vijeka. Zbog svih tih povlastica koje imaju zakonsku podlogu, debelo su zakinuti oni umirovljenici koji su pošteno plaćali doprinose, odradili 40 godina staža i dočekali mirovinu.
Povlaštenih umirovljenika u Hrvatskoj ima blizu 180.000 koji su razvrstani u 13 skupina. To su partizani, MUP-ovci, domobrani, bivši politički zatvorenici, pripadnici JNA, članovi HAZU-a, javni službenici, zastupnici u Saboru i članovi Vlade, rudari istarskih ugljenokopa i radnici izloženi azbestu, djelatne vojne osobe, pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (BiH), te branitelji Domovinskog rata (70.000).
Najnižu povlaštenu mirovinu imaju domobrani – u prosjeku 2.199 kuna, dok najviše mirovine primaju saborski zastupnici i članovi Vlade – 9.000 kuna. Umirovljeni akademici i članovi njihovih obitelji primaju gotovo 8.000 kuna, dok prosječna braniteljska mirovina iznosi 5.200 kuna mjesečno. Za sve te povlaštene mirovine godišnje se izdvaja oko 7 milijardi kuna, što je 20% od ukupnog rashoda za HR mirovine. Sindikati i dio umirovljenika koji su pošteno odradili puni radni staž (40 godina), traže da se revidiraju sadašnje povlaštene mirovine, posebice braniteljske i one političke.
Ističu da gotovo pola branitelja koji koriste povlaštene mirovine nije sudjelovalo u borbi, a sami su si još podijelili i činove. No svaka čast onima koji su zaista branili domovinu i ostavili svoje zdravlje i živote na ratištu. Oni zaslužuju svoju mirovinu, no problem je što njihov doprinos kao paraziti koriste oni koji to ničime nisu zaslužili.
Ovome treba dodati da uz braniteljske mirovine HVO-a još 732 korisnika prima mirovine iz Hrvatske za što država mora svaki mjesec izdvojiti novac. To su mirovine za inozemstvo koje redovito plaća naš mirovinski sustav!
Invalidske mirovine
U ukupnim rashodima za mirovine, približno 26% odlazi na invalidske mirovine, dok je u Europskoj uniji taj prosjek 15%. Prema podacima
Instituta za javne financije (IJF) u Zagrebu, Hrvatska je rekorder po broju invalida koji koriste mirovine. To potvrđuje istraživanje asistentice Instituta Mirjane Bađun koja je zaključila da oko 330.000 osoba u Hrvatskoj prima invalidske mirovine, od čega ih je 225.000 steklo to pravo prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, a preostali su stekli to pravo kao ratni vojni invalidi. Mirovinski sustav svojevrstan je odraz Hrvatske u ogledalu, što je osobno izraženo kod invalidskih mirovina. Tomu su uvelike pridonijeli loši zakoni, posljedice rata, nezaposlenost, loši uvjeti rada, loše zdravstveno stanje, te raširena korupcija i mito! Ovo su osnovni razlozi za invalidnine, ističe gđa Buđan, ali i mnogo je slučajeva „kupovanja invalidnosti“ odnosno stjecanja lažnih mirovina, o čemu svjedoči najnoviji primjer zloporabe dr. Drage Rubale, kojem je određen istražni pritvor. Sumnja se da je on kao predsjednik Invalidske komisije mnogo „pomogao“ oko stjecanja prava na invalidske mirovine.
Više umirovljenika nego novorođenih
Činjenica da korisnici mirovine sve dulje žive, a natalitet u Hrvatskoj pada, govori da sve više starimo. Samo u 2010. godini 60.000 građana otišlo je u razne oblike mirovina, a istovremeno broj novorođenih bio je 40.000. Dakle, više osoba je umirovljeno nego što ih je rođeno! Stoga je neodrživ sadašnji sustav mirovinskog osiguranja, gdje imamo prosjek radnog staža samo 29 godina i stvarnu dobnu granicu daleko ispod 60 godina. Drugi zabrinjavajući podatak je da od ukupnog broja umirovljenika u Hrvatskoj 40% ili gotovo pola milijuna ljudi korisnici su invalidskih ili obiteljskih mirovina.
Statistički podaci
– Broj umirovljenika u Hrvatskoj veći je od 1,200.000 korisnika
– Broj zaposlenih koji uplaćuju doprinose je oko 1,5 milijuna
– Broj umirovljenika koji primaju više mirovine od onoga što su uplatili tijekom radnog vijeka je 830.000
– Godišnje se za mirovine isplaćuje oko 35 milijardi kuna. To je 10,5% udjela u BDP-u
– Broj korisnika starosnih mirovina je 625.000
– Broj korisnika invalidskih mirovina je 255.000 (svaki četvrti)
– Broj korisnika obiteljskih mirovina je 240.000
– Broj korisnika povlaštenih mirovina je oko 180.000
– Broj korisnika prijevremenih mirovina je 120.000.
IZVOR: Jutarnji list od 23. listopada 2011.
