U ožujku 2005. godine biti će provedeni redoviti izbori za radnička vijeća. Propisani postupak izbora složen je i uključuje veći broj obveznih predradnji od kojih je neke potrebno poduzeti i sedam tjedana unaprijed.
Pravo na radničko vijeće
Zakon o radu (NN 137/04 – pročišćeni tekst, dalje u tekstu i kao ZOR) kao osnovni akt kojim se u Republici Hrvatskoj uređuju radni odnosi određuje pravo radnika na izbor radničkog vijeća, ovlaštenja radničkog vijeća, a postupak izbora radničkog vijeća definira samo u osnovnim crtama. Postupak izbora za radničko vijeće detaljno je propisan Pravilnikom o provođenju izbora za radničko vijeće (NN 12/02, dalje u tekstu i kao Pravilnik).
Pravo da sudjelovanja u odlučivanju o pitanjima iz sfere gospodarsko-socijalnih prava i interesa, imaju radnici zaposleni kod poslodavca, koji zapošljava najmanje 20 radnika, osim radnika zaposlenih u tijelima državne uprave (čl.139. ZOR-a). Dakle, kod poslodavaca koji zapošljavaju 20 i više radnika (osim državne uprave) radnici imaju pravo izabrati radničko vijeće – jednog ili više predstavnika koji će radnike zastupati kod poslodavca u zaštiti i promicanju njihovih prava i interesa (čl.140., st.1. ZOR-a). Izbori za radničko vijeće, kandidacijski i izborni postupak moraju biti otvoreni, slobodni i pošteni, bez ometanja i pritisaka te provedeni na način koji osigurava rezultate izbora sukladno stvarnoj i slobodno iskazanoj volji radnika (čl.148., st.1. ZOR-a).
Radničko vijeće nije obavezni organ, ono nije tijelo koje mora egzistirati kod svakog poslodavca s 20 i više radnika. Naime, Zakon o radu određuje da radnici imaju pravo, ali ne i obvezu utemeljenja radničkog vijeća. Hoće li radnici u konkretnom slučaju zaista utemeljiti radničko vijeće ovisi o njihovoj samostalnoj odluci, no svaki poslodavac koji zapošljava 20 i više radnika (osim tijela državne uprave) dužan je radnicima omogućiti izbor odnosno utemeljenje radničkog vijeća ukoliko oni tako odluče. Poslodavac, ne samo da je dužan radnicima dozvoliti da provedu izbore za radničko vijeće, nego je dužan i osigurati materijalno tehničke uvjete i omogućiti nesmetano glasovanje za izbor radničkog vijeća (čl.9., st.4. Pravilnika). Pored toga poslodavac snosi sve troškove izbora za radničko vijeće (čl.148, st.4 ZOR-a, čl.9., st.5. Pravilnika).
Izborno razdoblje i vrijeme održavanja izbora
Radničko vijeće bira se na izborno razdoblje od tri godine, a izbori se redovito održavaju u ožujku (čl. 143. ZOR-a). Prvi redoviti izbori za radnička vijeća održani su 1996. godine pa se izbori u ožujku 2005. nazivaju četvrtim redovitim izborima za radnička vijeća . Redoviti izbori za radničko vijeće moći će se provesti i u ožujku 2006. i 2007. godine s obzirom da Zakon samo određuje da se oni redovito provode u ožujku. Pored toga zakonska odredba da se izbori redovito moraju održati u ožujku ima instruktivan karakter, s obzirom da za njezino nepošitvanje nije pripisana sankcija, pa je stoga izbore moguće provesti i u nekom drugom razdoblju (oni tada vjerojatno ne bi nosili naziv redovitih izbora). Tako radnici kod novog poslodavca, koji će početi s poslovanjem u travnju 2005., neće morati čekati do ožujka 2006. da bi utemeljili svoje radničko vijeće, a nakon toga ipak bi trebali nastojati da slijedeći izbori budu redoviti, u ožujku.
Utemeljenje prvog radničkog vijeća
Ukoliko kod poslodavca još ne postoji radničko vijeće prijedlog za utemeljenje prvog radničkog vijeća mogu podnijeti u pisanom obliku sindikati koji kod poslodavca imaju svoje članove te skupina od najmanje 10% radnika zaposlenih kod poslodavca (čl.140., st.2. ZOR-a, čl.2., st.1. Pravilnika). Prijedlog za utemeljenje mora se objaviti na svim oglasnim mjestima poslodavca i dostaviti svim sindikatima koji imaju svoje članove kod poslodavca te samom poslodavcu. U prijedlogu se poziva svaki sindikat i svaka skupina od najmanje 10% radnika koji namjeravaju podnijeti listu kandidata za članove radničkog vijeća da predlože svog predstavnika koji će na skupu radnika biti imenovan u izborni odbor i njegova zamjenika (čl.2., st. 3. Pravilnika).
Podnositelj prijedloga za utemeljenje radničkog vijeća ovlašten je sazvati skup radnika, pri čemu se mora savjetovati s poslodavcem i voditi računa da vrijeme i mjesto održavanja skupa radnika ne šteti djelotvornosti poslovanja poslodavca. Odluku o sazivanju skupa radnika potrebno je objaviti na svim oglasnim mjestima poslodavca najmanje tri radna dana prije dana održavanja skupa (čl.2., st. 4. Pravilnika). Skup radnika saziva se da bi se na njemu utvrdilo da li su ostvareni zakonski uvjeti za utemeljenje radničkog vijeća, te da bi se nakon toga imenovao izborni odbor u kojem će svaki sindikat i skupina radnika koji će podnijeti listu kandidata imati svojeg predstavnika.
Nakon imenovanja na skupu, izborni odbor će donijeti Odluku o raspisivanju i provođenju izbora za prvo radničko vijeće (čl.2., st.6. Pravilnika), a daljnji postupak jednak je kao i kod redovitih izbora za radničko vijeće.
Raspisivanje redovitih izbora za radničko vijeće
U slučaju da kod poslodavca već postoji radničko vijeće nije potrebno podnositi prijedlog za utemeljenje radničkog vijeća niti održavati skup radnika. Naime, Odluku o raspisivanju redovitih izbora tada donosi postojeće radničko vijeće, najkasnije sedam tjedana prije isteka njegovog mandata . Odluka o raspisivanju redovitih izbora za radničko vijeće objavljuje se na svim oglasnim mjestima poslodavca i dostavlja se sindikatima koji imaju svoje članove kod poslodavca te poslodavcu. Odluka sadrži poziv sindikatima koji imaju članove kod poslodavca i skupinama od najmanje 10% radnika, koji namjeravaju podnijeti listu kandidata za članove radničkog vijeća da, u roku pet radnih dana od objave/dostave odluke, predlože u pisanom obliku svog predstavnika u izbornom odboru i njegovog zamjenika (čl.3., st.1. Pravilnika). Po primitku prijedloga predstavnika (odnosno po proteku roka od pet radnih dana) radničko vijeće imenovati će izborni odbor. Odluku o imenovanju radničko vijeće dostaviti će predsjedniku, članovima izbornog odbora i njihovim zamjenicima (čl.3., st.2. Pravilnika) i to je posljednja radnja dotadašnjeg radničkog vijeća s obzirom da nakon toga centralnu ulogu u provođenju izbora preuzima izborni odbor.
Ukoliko radničko vijeće ne donese odluku o raspisivanju redovitih izbora u roku od 7 tjedana prije isteka njegovog mandata provodi se isti predpostupak kao da se radničko vijeće utemeljuje prvi puta (čl.3., st.3. Pravilnika).
Izborni odbor i birački odbori
Ovisno o tome radi li se o prvim ili redovnim izborima za radničko vijeće, izborni odbor utemeljuje se na skupu radnika odnosno odlukom dotadašnjeg radničkog vijeća, a daljnje radnje u postupku izbora jednake su u oba slučaja.
Izborni odbor najvažnije je tijelo u daljnjem postupku izbora novog radničkog vijeća. Izborni odbor brine se o zakonitosti izbora, priprema, provodi i nadzire glasovanje, odlučuje o prijavama nepravilnosti, može odlučiti da se zbog utvrđenih nepravilnosti dio ili cijeli izborni postupak ponovi, te na kraju objavljuje rezultate izbora (čl. 147., st.2. ZOR-a, čl.7., st.1. Pravilnika). Izborni odbor u često saziva i prvu sjednicu novoga radničkog vijeća (pogotovo kod utemeljenja).
Izborni odbor ima najmanje 3 člana, a čine ga predsjednik i članovi, koji obvezno imaju svoje zamjenike. Broj članova odbora (s predsjednikom) uvijek je neparan kako bi se lakše odlučivalo, jer izborni odbor odlučuje običnom većinom glasova. Svaki podnositelj liste kandidata ima po jednog predstavnika u izbornom odboru, a ukoliko bi broj članova izbornog odbora bio paran podnositelj liste (sindikat odnosno grupa radnika) koji ima najveći broj članova/radnika daje još jednog člana i njegovog zamjenika. Predsjednik, član niti zamjenik člana u izbornom odboru ne može biti osoba koja je ujedno izborni kandidat za člana radničkog vijeća ili njegova zamjenika, jer bi time bila dovedena u pitanje njezina objektivnost kao člana izbornog odbora (čl.7. Pravilnika).
Ukoliko će se glasovanje provoditi na više mjesta izborni odbor će imenovati biračke odbore, koji djeluju kao njegova produžena ruka. Birački odbori rade po uputama i nalozima izbornog odbora. Birački odbori organiziraju i nadziru glasovanje za izbor radničkog vijeća na biračkom mjestu za koje su određeni, te sastavljaju i izbornom odboru dostavljaju zapisnik o rezultatima glasovanja na njihovom biračkom mjestu s pratećim dokumentima. Sastav biračkih odbora utvrđuje se odgovarajućom primjenom pravila o imenovanju izbornog odbora (čl.8. Pravilnika).
Odluka o provođenju izbora za radničko vijeće
Odluku o provođenju izbora za radničko vijeće donosi izborni odbor u roku od pet radnih dana od dana dostavljanja odluke o njegovom imenovanju (čl.5., st.1. Pravilnika). Odluku o provođenju izbora ne treba zamijeniti s Odlukom o raspisivanju izbora.
Odluka o provođenju izbora određuje velik broj konkretnih pitanja od važnosti za izbore. Tako se u Odluci o provođenju izbora određuje vrijeme(na) i mjesto(a) glasovanja (dan, sat, adresa, naziv prostorije i slično), utvrđuje se predviđeni broj članova budućeg radničkog vijeća, određuje se rok od pet radnih dana za podnošenje lista kandidata za članove radničkog vijeća, pozivaju se podnositelji lista kandidata da u roku pet radnih dana predlože po jednog svog predstavnika i njegovog zamjenika za svaki od biračkih odbora, obavještavaju se radnici o mogućnosti glasovanja putem pošte (čl.5., st.6. Pravilnika).
Prije donošenja Odluke o provođenju izbora, izborni odbor dužan je savjetovati se sa poslodavcem o vremenu(ima) i mjestu(ima) glasovanja na izborima i voditi računa da se provođenjem izbora ne šteti djelotvornosti poslovanja poslodavca. Ako se kod poslodavca radi u više smjena izborni odbor može odlučiti da se glasovanje obavi pri kraju jedne smjene i na početku iduće smjene, pri čemu vrijeme glasovanja ne smije biti kraće od jedne trećine trajanja smjene, a ovaj raspored mora se objaviti na oglasnim mjestima poslodavca najkasnije pet radnih dana prije dana glasovanja (čl.5., st.2. i 3. Pravilnika).
Odluka o provođenju izbora za radničko vijeće objavljuje se idućeg radnog dana od donošenja na svim oglasnim mjestima poslodavca i dostavlja se poslodavcu (čl.5., st.7. Pravilnika).
Broj članova radničkog vijeća
Zakon o radu propisuje najmanji broj članova radničkog vijeća uzimajući u obzir broj radnika zaposlenih kod određenoga poslodavca. Tako radnici kod poslodavca koji zapošljava do 75 radnika imaju pravo na 1 predstavnika, kod poslodavca koji zapošljava 76 do 250 radnika imaju 3 predstavnika, kod poslodavca koji zapošljava 251 do 500 radnika imaju 5 predstavnika, kod poslodavca koji zapošljava 501 do 750 radnika imaju 7 predstavnika, kod poslodavca koji zapošljava 751 do 1000 radnika imaju 9 predstavnika, a za svakih sljedećih započetih tisuću radnika, broj članova radničkog vijeća povećava se za dva člana (čl.141., st. 1. i 2. ZOR-a). Prateći navedeni raspored broja članova radničkog vijeća može se zaključiti da broj članova radničkog vijeća mora biti neparan, a što potvrđuje odluka Županijskog suda u Rijeci u kojoj se između ostalog konstatira da: “Zaposleničko (radničko vijeće) nije propisno sastavljeno ukoliko broji samo dva člana, već ono mora imati neparan broj članova” .
Sporazumom s poslodavcem moguće je odrediti da će radnici imati pravo i na veći broj zastupnika u radničkom vijeću, no poslodavci rijetko na to pristaju.
Liste kandidata
Liste kandidata mogu podnijeti sindikati koji imaju svoje članove zaposlene kod poslodavca ili skupina radnika koju podržava najmanje 10 posto radnika (čl.145., st. 1. ZOR-a). Pri izboru članova radničkog vijeća, a time i pri utvrđivanju lista kandidata predlagatelji moraju voditi računa o ravnomjernoj zastupljenosti svih organizacijskih jedinica i skupina zaposlenih (čl.141., st.3. ZOR-a, čl.6., st.3. Pravilnika). Liste se podnose predsjedniku izbornog odbora, a uz njih se moraju dostaviti i pisane izjave kandidata o njihovom pristanku za uvrštenje na listu (čl.6., st.2. i 5. Pravilnika). Predsjednik izbornog odbora svojim potpisom, na primjerku koji ostaje podnositelju, potvrđuje datum i primitak liste kandidata.
Na listi mora biti isti broj kandidata koliko ih se bira u radničko vijeće (čl.6., st.1. Pravilnika), da bi u slučaju apsolutnog uspjeha na izborima određena lista mogla popuniti sva mjesta u radničkom vijeću. Ovo je bitno stoga što se često događa da na izborima za radnička vijeća i biva predložena samo jedna lista kandidata, pa je stoga jasno da će ona dobiti sva mjesta u budućem radničkom vijeću . Prvoimenovani radnik na listi smatra se nositeljem liste (čl.6., st.4. Pravilnika). Svaki kandidat na listi mora imati svojeg zamjenika da bi se osigurao nesmetani rad radničkog vijeća ako bi nekom od izabranih kandidata prestao mandat, a do čega najčešće dolazi zbog prestanka radnog odnosa kod poslodavca. Naime, svojstvo člana radničkog vijeća veže se uz svojstvo radnika kod određenog poslodavca, pa prestanak svojstva radnika kod poslodavca dovodi i do prestanka svojstva člana radničkog vijeća.
U slučaju nedostataka, predsjednik izbornog odbora pismeno će pozvati podnositelja da u roku tri dana otkloni nedostatak na listi, a ako podnositelj to u roku ne učini smatra se da lista nije ni podnesena (čl.6., st.5. Pravilnika). Nakon isteka roka za ispravak, liste koje su ispravne odnosno pravovremeno ispravljene objavljuju se na svim oglasnim mjestima poslodavca, a na dan glasovanja moraju biti istaknute i na svim glasačkim mjestima (čl.6., st.6. Pravilnika).
Biračko pravo
Pravo da biraju radničko vijeće i pravo da budu birani u radničko vijeće, u načelu, imaju svi radnici zaposleni kod poslodavca (čl.144., st.1. ZOR-a). Radnici imaju pravo da izađu na izbore odluče tko će biti njihovi predstavnici (aktivno biračko pravo), ali također imaju i pravo da osobno budu kandidati koji će se na izborima natjecati za mjesto člana radničkog vijeća (pasivno biračko pravo). Valja napomenuti da je biračko pravo za radničko vijeće šire od općeg biračkog prava u Republici Hrvatskoj. Opće biračko pravo građanin Republike Hrvatske stječe s navršenih 18 godina života. Donja dobna granica za zapošljavanje je navršenih 15 godina života (čl.21., st.1. ZOR-a), a to onda predstavlja i dobnu granicu biračkog prava za radničko vijeće. Tako biračko pravo za radničko vijeće imaju i radnici u dobi od 15 do 18 godina života.
Biračko pravo (aktivno i pasivno) nemaju članovi upravnih i nadzornih tijela te članovi njihovih porodica, niti radnici ovlašteni da zastupaju poslodavca u odnosu na treće osobe ili u odnosu na kod njega zaposlene radnike (čl.144., st.2. ZOR-a), jer su u obavljanju ovih dužnosti u suprotstavljeni radničkom vijeću (odnosno u bliskoj vezi s tim osobama). Predstavnik radnika u nadzornom odboru, ima biračko pravo s obzirom da on u nadzornom odboru (ili drugom odgovarajućem tijelu) upravo predstavlja radnike prema poslodavcu i nije u koliziji s njihovim interesima (čl.144., st.3. ZOR-a).
Predsjednik izbornog odbora ovlašten je od poslodavca zatražiti odvojene popise radnika koji nemaju biračko pravo te radnika koji imaju biračko pravo, a u slučaju da se glasuje na dva ili više biračkih mjesta poslodavac je dužan dostaviti i popise radnika s biračkim pravom za svako pojedino biračko mjesto. Poslodavčevi popisi radnika s biračkim pravom (cjeloviti i po biračkim mjestima) sadrže redne brojeve, imena i prezimena radnika po abecednom redoslijedu i njihov jedinstveni matični broj građana. Poslodavac je ove popise dužan dostaviti u roku tri dana od primitka zahtjeva (čl.9., st.1.-3. Pravilnika).
Nakon što poslodavac dostavi popise, izborni odbor u roku tri dana njihovog primitka utvrđuje popis birača kojeg objavljuje na svim oglasnim mjestima poslodavca. Kada se glasovanje vrši na više biračkih mjesta na oglasnim pločama svakog biračkom mjesta objavljuje se i popis birača tog biračkog mjesta (čl.10., st.1. Pravilnika).
Svi popisi birača (cjeloviti i po biračkim mjestima) također sadrže redne brojeve, imena i prezimena radnika po abecednom redoslijedu, njihov jedinstveni matični broj građana, ali i uputu da svaki radnik ima pravo u roku tri dana od objave podnijeti pismeni prigovor na popise birača (čl.10., st.2. Pravilnika).
Izborni odbor donijeti će konačnu odluku o prigovoru radnika u roku tri dana, a ukoliko se prigovor usvoji popis birača će se ispraviti, ali bez obveze posebne objave ispravljenog popisa (čl.10., st.3.,4.,6. Pravilnika).
Poslodavac je sve do provođenja izbora dužan pismeno obavještavati izborni odbor o naknadnim promjenama u popisima radnika sa biračkim pravom i radnika bez biračkog prava (prestanak radnog odnosa, novo zapošljavanje, imenovanje u upravna tijela i sl.). Izborni odbor će po naknadnim obavijestima poslodavca ispraviti popise birača, ali ih ne mora objavljivati u ispravljenom obliku (čl.10., st.5.,6. Pravilnika).
Glasački listić i glasovanje
Pravilnik o provođenju izbora za radničko vijeće pripisuje izgled i broj glasačkih listića (čl.11. Pravilnika). Veličina glasačkog listića je 14,85 x 21 cm (A5). Pri dnu glasačkog listića mora stajati uputa: “Glasuje se isključivo zaokruživanjem jednog od rednih brojeva. Glasački listić na kojem nije zaokružen jedan od rednih brojeva smatrat će se nevažećim.” Izborni odbor odlučuje o broju glasačkih listića koji će biti pripremljeni za glasovanje. Taj broj ne smije biti manji od broja radnika upisanih u popis birača, niti smije biti iznad 5% od tog broja. Glasački listići ovjeravaju se pečatom poslodavca, u prisustvu predsjednika izbornog odbora, ali i potpisom, parafom ili faksimilom potpisa predsjednika izbornog odbora, ovisno o broju listića.
Prije glasovanja, izborni/birački odbor ovlašten je od radnika zatražiti na uvid osobnu iskaznicu ili putovnicu ako nijedan član odbora ne može utvrditi identitet tog radnika. Nakon što se utvrdi identitet radnika, a prije nego mu se uruči glasački listić, zaokružiti će se redni broj ispred njegovog imena i prezimena kako bi se spriječilo da ponovno glasuje (čl.12. Pravilnika).
Glasovanje na izborima neposredno je i tajno. Glasovanje se obavlja zaokruživanjem jednog rednog broja na glasačkom listiću ispred liste kandidata (imena i prezimena nositelja liste, imena i prezimena kandidata). Prazan glasački listić odnosno listić na kojem je zaokruženo više od jednog rednog broja nije važeći. Glasačka kutija mora biti tako zatvorena tako da se iz nje ne mogu izvaditi glasački listići. Izborni/birački odbor, otvara glasačku kutiju po isteku vremena određenog za glasovanje, a ranije samo ako su prije tog vremena već glasovali svi radnici upisani u popis birača (čl.13. Pravilnika).
Utvrđivanje rezultata izbora
Ukoliko su izbori provedeni na dva ili više biračka mjesta svaki će birački odbor, neposredno nakon glasovanja, sastaviti će zapisnik o rezultatima glasovanja na tom biračkom mjestu i prvog idućeg radnog dana objaviti će Zapisnik na oglasnom mjestu biračkog mjesta. Primjerak Zapisnika te izvoda iz popisa birača koji su na biračkom mjestu imali biračko pravo, kao i važeće, nevažeće i neupotrebljene glasačke listiće u vrijednosnom pismu birački će odbor poslati na adresu sjedišta poslodavca s napomenom: ne otvarati – za Izborni odbor (čl.8., st.4. Pravilnika). Nakon što od svih biračkih odbora primi Zapisnike o rezultatima glasovanja izborni odbor će ih zbrojiti rezultate da bi dobio ukupne brojeve glasova koje je pojedina lista kandidata osvojila na razini poslodavca .
Ako se bira jedan predstavnik, izabran je onaj kandidat koji je dobio najveći broj glasova radnika koji su glasovali, a u slučaju da dva ili više kandidata dobiju isti broj glasova, izabran je kandidat koji je duže neprekidno zaposlen kod poslodavca (čl.149., st. 1. i 2. ZOR-a).
U slučaju da se bira tri ili više predstavnika, broj predstavnika izabranih sa svake liste utvrđuje se D’Hondtovom metodom sustava razmjernog predstavništva tako da se ukupan broj glasova koje je dobila svaka lista (biračka masa liste) dijeli se s brojevima od 1 do, zaključno, broja predstavnika koji se bira. Svi tako dobiveni rezultati redaju se od najvećeg do najmanjeg, a rezultat koji po redu odgovara broju predstavnika koji se bira, je zajednički djelitelj. Svaka lista dobit će onoliko mjesta koliko puta ukupni broj njezinih dobivenih glasova (biračka masa liste) sadrži cijeli broj zajedničkog djelitelja. Ako su glasovi tako podijeljeni da se ne može utvrditi koja bi između dviju ili više lista dobila koje mjesto, ono će pripasti onoj listi koja je dobila više glasova (čl.149., st.3. ZOR-a). Lista koja je na izborima dobila manje od pet posto glasova radnika koji su glasovali, ne sudjeluje u diobi predstavničkih mjesta (čl.149., st.4. ZOR-a). Takva lista ne ulazi u navedeni sustav diobe mjesta u radničkom vijeću, s obzirom da nije prešla preko tzv. izbornog praga (od 5% glasova).
PRIMJER:
Kod poslodavca je zaposleno 490 radnika > radničko vijeće imati će 5 članova
Biračko pravo ima 470 radnika
Glasovalo je 420 radnika > izbori su valjani jer je glasovalo više od 1/3 radnika s pravom glasa
Istaknute su bile 3 liste kandidata.
Lista I. dobila je 300 glasova
Lista II. dobila je 100 glasova
Lista III. dobila je 20 glasova > Lista III. ne sudjeluje u diobi predstavničkih mjesta jer je dobila
samo 4,76% glasova radnika koji su glasovali (20:420=0,0476).
Liste I. i II. sudjeluju u diobi predstavničkih mjesta.
Broj glasova koji je svaka lista dobila dijeli se redom brojevima od 1 do 5 (jer će radničko vijeće imati 5 članova).
Lista I: 300 : 1 = 300 – 1 Lista II: 100 : 1 = 100 – 3
300 : 2 = 150 – 2 100 : 2 = 50
300 : 3 = 100 – 4 100 : 3 = 33,33
300 : 4 = 75 – 5 100 : 4 = 25
300 : 5 = 60 100 : 5 = 20
5-ti rezultat dijeljenja po veličini jest 75 i to je zajednički djelitelj.
Lista I. – 300 : 75 = 4 > 4 mjesta u radničkom vijeću
Lista II. – 100 : 75 = 1,33 > 1 mjesto u radničkom vijeću
Nakon što se utvrdi koliko je mjesta u radničkom vijeću osvojila pojedina lista mora se točno odrediti koje će osobe sa tih lista postati članovi radničkog vijeća. Kandidati sa lista koji su raspoređeni od rednoga broja 1. do rednoga broja koliko je određena lista dobila mjesta biti će članovi radničkog vijeća koje će dati ta lista (čl.149., st.5. ZOR-a). Zamjenici predstavnika sa svake liste biti će kandidati koji nisu izabrani, po redu od prvoga neizabranoga, pa najviše do broja koliko je određena lista dobila predstavničkih mjesta, a nakon što se iscrpi lista kandidata, zamjenici su osobe s liste zamjenika kandidata (čl.149., st.6. ZOR-a).
Kada utvrdi rezultate izbora, izborni odbor će sastaviti Zapisnik o prethodnim rezultatima izbora, koji dakle nije konačan. Uz podatke o izborima i rezultatima izbora ovaj Zapisnik sadrži i pouku da u roku tri dana od njegove objave radnici mogu podnijeti pismenu prijavu nepravilnosti izbornog postupka, te da svaki kandidat može u istom roku podnijeti pisani prigovor na utvrđeni rezultat izbora (čl.15., st.1. Pravilnika). Zapisnik sadrži i konstataciju da je na izborima glasovalo više od 1/3 radnika s pravom glasa, a što je jedan od uvjeta za valjanost izbora za radničko vijeće (čl. 148. st. 3. ZOR-a).
Ukoliko bude podnesena prijava nepravilnosti odnosno prigovor na utvrđeni rezultat izbora , izborni odbor dužan je u roku tri radna dana odlučiti o toj prijavi/prigovoru (čl.16., st. 1. Pravilnika). Nakon odlučivanja o prijavama/prigovorima odnosno nakon proteka roka za njihovo podnošenje, izborni odbor ocijeniti će da li je bilo nepravilnosti u izbornom postupku i da li je potrebno ponoviti izbore u cijelosti ili nekom dijelu (čl.16., st.2. Pravilnika).
Kada ustanovi da nije bilo većih nepravilnosti, te da nije potrebno ponavljati izborni postupak, izborni odbor će sastaviti Zapisnik o konačnim rezultatima izbora. Ovaj završni Zapisnik mora tijekom tri radna dana biti objavljen na svim oglasnim mjestima poslodavca, a po primjerak zapisnika mora se dostaviti poslodavcu, sindikatima koji su podnijeli liste kandidata za radničko vijeće, te nositeljima liste kandidata za radničko vijeće podnesenih od skupine radnika (čl.17., st.2. Pravilnika).
Radničko vijeće organizacijske jedinice i glavno radničko vijeće
Kod većih poslodavaca koji su svojom poslovnom organizacijom podijeljeni u više organizacijskih jedinica može se u svakoj pojedinoj organizacijskoj jedinici utemeljiti radničko vijeće te organizacijske jedinice, ali pod uvjetom da je toj jedinici zaposleno najmanje 20 radnika. Prijedlog za utemeljenje radničkog vijeća organizacijske jedinice može nakon savjetovanja s poslodavcem dati sindikat koji u organizacijskoj jedinici ima svoje članove ili najmanje 10% radnika organizacijske jedinice. Broj članova radničkog vijeća organizacijske jedinice određuje se odgovarajućom primjenom odredaba o broju članova radničkog vijeća odnosno članka 141. Zakona o radu i to tako da se svaka organizacijska jedinica promatra kao jedan “poslodavac”. Postupak izbora radničkog vijeća organizacijske jedinice provesti će se odgovarajućom primjenom odredaba Pravilnika o postupku izbora za radničko vijeće (tako čl.18. Pravilnika).
Nakon što se provedu izbori za radnička vijeća organizacijskih jedinica na razini poslodavca ustrojiti će se glavno radničko vijeće, a čiji su članovi predsjednici radničkih vijeća organizacijskih jedinica, ako sporazumom sklopljenim između poslodavca i radničkih vijeća nije drukčije određeno (tako čl.18. Pravilnika i čl.142., st.2. ZOR-a).
Ustroj glavnog radničkog vijeća predstavlja mogućnost, ali ne i obvezu jer “kod poslodavaca s više organizacijskih jedinica mogu, a ne moraju, biti utemeljena zaposlenička (radnička) vijeća organizacijskih jedinica, pa ne mora niti postojati glavno zaposleničko (radničko) vijeće.”
Obrasci
Pravilnik o provođenju izbora za radničko vijeće određuje da se u provođenju izbornog postupka imaju koristiti Obrasci koji se nalaze u njegovom prilogu. Na prvi pogled može se učiniti da to još jedna od formalnosti kojima Pravilnik opterećuje provedbu izbora za radničko vijeće. Na sreću, Obrasci će imati upravo je suprotnu ulogu i radnicima koji će provoditi izbore pružati najveću će najveću pomoć (veću od samog Pravilnika). Naime, 19 obrazaca koji se nalaze u prilogu Pravilnika poredano je prema redoslijedu osnovnih radnji koje je potrebno poduzeti i zorno prikazuju kako treba izgledati svaka od njih (od navođenja zakonskih temelja pojedine radnje, navođenja nositelja radnje, sadržaja same radnje, upućivanja na slijedeće radnje uz navođenje rokova do oznake samog nositelja pojedine radnje i dr.). Obrasci se moraju koristiti za provođenje izbora, a mijenjati se mogu samo ako to okolnosti slučaja zahtijevaju. Za neke radnje nisu pripisani Obrasci, no ipak to su jednostavnije radnje koje neće biti teško provesti .
Treba napomenuti da je Pravilnik o provođenju izbora za radničko vijeće (NN 12/02) stupio na snagu prije nego što je objavljen pročišćeni tekst Zakona o radu (NN 137/04). Stoga se u Pravilniku i Obrascima nalaze brojevi članaka koji ne odgovaraju pročišćenom tekstu Zakona o radu, nego odgovaraju tekstu tada važećeg Zakona o radu (NN 38/95, 17/01, 82/01). Sretna okolnost je što Zakon o radu prilikom svojih izmjena i dopuna u 2003. godini u ovom području nije doživio značajnije promjene, ali to ne znači da nije potrebno izvršiti usklađivanje Pravilnika i Obrazaca s pročišćenim tekstom Zakona o radu i njegovom numeracijom.
Poništenje izbora
Poništenje izbora za radničko vijeće mogu zatražiti: radničko vijeće, izborni odbor, poslodavac, sindikati koji imaju svoje članove zaposlene kod određenog poslodavca ili kandidat. Poništenje izbora može se kod nadležnog suda zahtijevati u slučaju teškog kršenja odredaba Zakona o radu koje određuju provođenje izbora za radničko vijeće, ako su te povrede utjecale na rezultate izbora (tako čl.165., st.1. ZOR-a). Tužitelj treba biti oprezan i svoju tužbu mora usmjeriti na poništenje izbora, a ne smije ju usmjeriti na isključenje člana odnosno raspuštanje radničkog vijeća (iako će to radničko vijeće vjerojatno već biti u radu), jer bi mogao biti odbijen zbog pogrešno istaknutog tužbenog zahtjeva. Naime, ne može se tražiti isključenje člana niti raspuštanje radničkog vijeća zbog teškog kršenja odredaba o provođenju izbornog postupka. Iz ovih razloga može se tražiti samo poništenje izbora .
U ovim sporovima, kao sud prvog stupnja, odlučuje Županijski sud na čijem području djeluje radničko vijeće, a ako radničko vijeće djeluje na području dvije ili više županija nadležan je Županijski sud u Zagrebu. Županijski sud u vijeću sastavljenom od tri suca mora donijeti odluku prvog stupnja u roku četiri dana od podnošenja tužbe. O žalbi protiv ove odluke odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske u roku od 5 dana od dostave predmeta (tako čl.165., st.3. i čl.227. ZOR-a).
U slučaju da pravomoćnom odlukom nadležnog suda budu poništeni izbori za radničko vijeće ili bude privremenom mjerom zabranjeno djelovanje radničkog vijeća do pravomoćnog okončanja tog spora, raspisati će se izvanredni izbori za radničko vijeće, u skladu s člankom 4. i ostalim odredbama Pravilnika i Zakona o radu.
