Studija Instituta Galup kaže da 68% zaposlenih radi samo onoliko koliko mora, tj. onoliko koliko je propisano, 19% je otkazalo firmi i radi što manje može, a samo 13% preostalih tvrdi da bi za poduzeće dali sve od sebe.
Milijun radnika u Njemačkoj smatra sebe žrtvom mobinga
Posljedica mobinga: pad produktivnosti i izgubljeni radni sati, koji godišnje odnose najmanje 15 milijardi eura (prema časopisu »Psihologija danas«). Pojavio se i jedan relativno nov fenomen: sve češće i šefovi su žrtve mobinga koji nad njima provode suradnici. O tome se malo govori, jer oni koji rukovode, u paničnom su strahu da će saznati kako su nesposobni. Najveći broj takvih šefova su dobro školovani, dobro im ide retorika, ali im strategija moći ne uspijeva, kaže profesorica Bauer-Jelinek, i upozorava da je u liberalnom kapitalizmu i surovoj konkurenciji
slabost u primjeni strategije moći fatalna.
Dominacija financijskih žonglera, koji zakidaju na radnim pravima
Tako tvrdi industrijski psiholog Valter Bungard. Problem je, tvrdi Bungard, što neophodna reorganizacija i premještanje ljudstva ne idu istovremeno. Takve mjere daju plodove samo kad se u ostvarivanje uvedu svi suradnici, kada se stvori osjećaj pripadnosti (»to smo mi«), tj. kada svi zasuču rukave. Uz to, kaže Bungard, mnogi dobri stručnjaci kasno budu obaviješteni o reorganizaciji, pa se osjećaju potcijenjenima, tako da i sami odlaze. Ostaju samo oni s manjim sposobnostima ili oni koji ne mogu naći posao na drugim sličnim mjestima.
Stvaranje plaćeničkog mentaliteta
U svojoj studiji o lojalnosti u poduzećima, Bungard piše da se »među nositeljima posla javlja loš osjećaj, a primjećuje se i stvaranje plaćeničkog mentaliteta«. I kada se zalažu u poslu, tvrdi Bungard, »to ne čine zarad napretka firme, nego za svoj račun.« Odnosi su surovi, jer se svatko bori protiv svakoga. Tome se moraju dodati i negativne vijesti o masovnom otpuštanju, koje pogoršava atmosferu. Pogledajte »Nokiu« ili »Siemens« – to što je
konjunktura upravo pozitivna, ne mijenja lošu atmosferu u tim kompanijama.
Iz upitnika agencije FORZA vidi se da 44% radnika tvrdi da je klima u firmi gora nego što je bila. »Lojalnost je nešto što iščezava«, zaključuje Bungard.
Je li dioničarstvo luka spasa?
Neki teoretičari – ekonomisti, psiholozi i sociolozi – drže da je dioničarstvo jedini izlaz iz sveopće otuđenosti radnika od rada i kapitala, jer dioničko društvo svim svojim zaposlenicima osigurava pravo vlasništva i upravljanje rezultatima svoga rada, dakle spaja individualno i opće u jednu cjelinu, dovodeći ih u istu ravan prava i odgovornosti i snošenja posljedica za svoje poslovodne odluke.
Takvi suodgovorni odnosi i isprepleteni interesi svih zaposlenika u dioničkom društvu uklanjaju prostor za mobing i svaku vrstu ponižavanja ljudi.
