Prema podacima Ministarstva pravosuđa, trenutačno se pred svim sudovima u zemlji vode ukupno 18.132 radna spora, a najveći broj sporova vodi se na specijaliziranom Općinskom sudu za radne sporove koji je od početka godine počeo djelovati u Zagrebu.
Riječ o 7.433 predmeta od kojih je većina preuzeta početkom rada suda, s obzirom na to da je u petomjesečnom radu taj sud zaprimio 1.872 nova predmeta. Istovremeno, riješena su 1.954 predmeta.
Prošle godine, svi općinski sudovi zaprimili su 27.256 takvih sporova, a riješeno ih je 24.312.
Do prvostupanjske presude od jedne do tri godine?
O uspješnosti radnog suda, odnosno skraćivanju rokova u kojima se radni sporovi zaključe s obzirom na kratak rok njegova djelovanja, teško je govoriti. No, u resornom ministarstvu navode kako se dvije trećine radnih sporova u prvostupanjskom postupku riješi u roku od jedne do tri godine. Petina svih radnih sporova, međutim, vodi se duže od tri, odnosno duže od pet godina.
Ugovorena a neisplaćena materijalna radna prava na temelju kolektivnog ugovora trenutačno se utužuju u 2.998 slučajeva, dok se 47 sporova vodi zbog neispunjavanja ostalih prava iz kolektivnog ugovora. Zbog isplate materijalnih davanja radnicima i naknade štete aktivno je gotovo 8,5 tisuća sporova, dok u 2.769 slučajeva radnici sudskim putem pokušavaju osigurati svoja prava nakon što su prestali raditi. Naime, taj se broj sporova odnosi na postupke pokrenute zbog prestanka radnog odnosa, otkaza, ali i zbog utvrđivanja radnog odnosa. Zbog diskriminacije trenutačno se vodi više od stotinu sporova, dok je mobing na radnom mjestu predmet 56 aktivnih sudskih predmeta.
Građani dužni više od 13 milijardi kuna
U statistici radnih sporova u Hrvatskoj se vode i ovrhe. Međutim, nije riječ o ovrhama koje proizlaze iz nepoštivanja odredbi radnog odnosa, nego zbog, u zadnje vrijeme aktualnijoj temi – neplaćanja. Ovih dana Financijska agencija (Fina) trebala bi objaviti nove podatke o neizvršenim osnovama za plaćanje u zemlji kada je riječ o svim poslovnim subjektima, ali i građanima. Zadnji podaci kazuju kako je u ožujku zbog ovrha kao posljedica neplaćanja financijskih obveza bilo blokirano 212.317 građana koji su ukupno dugovali 13,08 milijardi kuna.
Sve više građana živi na dug
Ekonomski trendovi se ne mijenjaju, a sve više i više građana žive na dug. U sudskom postupku, pak, trenutačno je gotovo tri tisuće sporova vezanih uz ovrhe, od čega je gotovo tisuću novih predmeta, odnosno sporova preuzetih u prvih pet mjeseci ove godine. Otprilike isti broj ovršnih predmeta na sudovima vodio se i lani. Kada bi se ovrhe, koje nisu predmet radnog zakonodavstva, izuzele iz statistike radnih sporova, onda trenutačno u zemlji ne bi bilo aktivno 18.132 prvostupanjska radna spora, nego tri tisuće manje.