Imajući u vidu mnoge događaje koji su se odvijali posljednjih mjeseci u Tiskari Vjesnik d.d. iz Zagreba, a o čemu smo redovito izvještavali u posljednjim brojevima, zamolili smo i predsjednika Uprave društva g. Zlatka Šoštarića da nam odgovori na nekoliko pitanja i dade svoje viđenje aktualne situacije.
● Što Vas je dočekalo kad ste preuzeli vodeću poziciju u Tiskari Vjesnik?
– Preuzimanjem dužnosti dočekao me niz poteškoćakoje nisu bile nepoznate. Tiskara se posljednjih 15 godina, točnije od 1998. godine i spajanja s listom Vjesnik nalazi u poteškoćama koje su svima znane. Sve do 2008. godine financirala je izlaženje državnog lista na temelju zahtjeva vlasnika, i uprave nisu mogle spriječiti taj interes većinskog vlasnika. Shvaćanje kako tiskara mora podržavati izlaženje lista, jer to vlasnik (država i stranka na vlasti želi), okončano je tek 2012. dolaskom sadašnje koalicije na vlast. U list Vjesnik, prema nalogu vlasnika, godinama je ulagan velik novac, iako se od 1991. znalo da list nije mogao biti profitabilan. Zbog toga Tiskara petnaest godina trpi svojevrsnu štetu. Odluke o spajanju nisu donosile uprave, ali posljedice osjećaju i radnici i Uprava.
● Jeste li očekivali da ćete preuzeti takvo stanje?
– Naravno, jer kao dugogodišnjem djelatniku i sindikalnom aktivistu, stanje mi je bilo poznato i nije bilo iznenađenja, osim činjenice da se u godini kad sam preuzeo vođenje, negativni trend u grafičkoj industriji nastavio još većim intenzitetom nego prije.
● Mogu li se podnijeti odgovarajuće prijave protiv članova prethodnih uprava društva?
– Sve su uprave odgovorne za stanje, pa i ova uprava, ali se problem treba locirati i reći istinu, uprave ne mogu protiv interesa vlasnika. Protekle uprave nalazile su djelomična rješenja s manje ili više uspjeha, nudeći restrukturiranja, no činjenica je da su ta rješenja ostajala u ladicama nadležnog ministarstva i nije bilo spremnosti prihvatiti ih. Dosadašnji prijedlozi stremili su restrukturiranju tvrtke prema načelu njezina dimenzioniranja za veličinu, obim i cijene koje diktiraju tržišta, a to je zapravo značilo prilagodbu tržišnim uvjetima. Govorim o vremenu od 2008. do danas, kad je obim grafičkog novinskog posla pao 60%. To najbolje pokazuje podatak da je najveći partner, EPH, za usluge tiska 2008. godine trošio 115 milijuna kuna, a danas troši 46 milijuna kuna na godišnjoj razini. Ovdje je svaki komentar suvišan. Možemo li tužiti bivše, pa i ovu upravu, zato što na tržištu nema dovoljno posla, i treba li tužiti prijašnje vlade za krizu u kojoj se nalazi hrvatsko gospodarstvo, ne znam.
● U kakvoj se situaciji nalazi Tiskara Vjesnik ovog trenutka?
– Vjesnikova tiskara specijalizirana je i osposobljena za novinski i revijalni tisak. Imamo specifičnu tehnologiju te se trenutno ne možemo baviti nekom drugom djelatnošću. Novinski i revijalni nakladnici prolaze katarzu, propala je Nacional Grupa,Vjesnik list, list 21. stoljeće i mnogo malih izdavača. Obim i broj tiskovina kontinuirano padaju, a dio se seli na elektroničke medije. Vrijeme velikih tiskara je prošlo. Država više ne želi pomagati medije, kao donedavno kroz smanjenje PDV-a dva puta. O tome se u Hrvatskoj šuti.
Situacija je vrlo složena jer se i dalje oko budućnosti i sadašnjosti sudaraju različiti interesi; naših komintenata, suvlasnika zemljišta, kao i interes većinskog vlasnika.
Svi smatraju da Tiskara treba postojati, ali o njenoj vlasničkoj strukturi, mjestu gdje se posao treba odvijati, veličini tiskare, postoje prijepori.
● Kakva je zainteresiranost i pomoć aktualne vlasti u rješavanju gorućih problema?
– Aktualna Vlada zainteresirana je za traženje rješenja, ali s gledišta Uprave ti se procesi ne odvijaju u suradnji. Naime, sve do svibnja 2012. godine vrijedila je odluka da smo dio Hrvatske pošte koja je kupila Hrvatsku tiskaru (Vjesnik tiskaru). Sve odluke bile su usmjeravane prema tom novom vlasniku. Podesili smo organizaciju, akte i sve ostalo. Zatim je ta odluka obustavljena tijekom jeseni 2012. godine, a uslijedio je novi dogovor o dokapitalizaciji. No, i taj dogovor s potpredsjednikom Vlade RH g. Čačićem je obustavljen.
Posljednje rješenje je predstečajna nagodba. Nadam se da će ova treća koncepcija u godinu dana biti i konačna. Takvi brojni koncepcijski i vlasnički obrati u samo godinu dana vrlo štetno djeluju na tvrtku. U zaštiti tvrtke u tom dijelu, Uprava je nemoćna. Mnogo toga se zaboravilo te svaka Vlada gura svoj koncept, što ne bi bilo loše kad bi se moglo ostvariti, no sve je izrazito nedefinirano i teško shvatljivo. Tvrtka je živi organizam i može poslovati uspješno ako Uprava ima precizna stajališta vlasnika.
● Što je predstečajna nagodba i kakav tijek ovog postupka očekujete?
– Predstečajna nagodba je postupak koji bi trebao tvrtke s poteškoćama u poslovanju kao što je naša postaviti na „zdrave“ noge. Uz pomoć vjerovnika te uz realan i kvalitetan plan restrukturiranja za sljedeće petogodišnje razdoblje, poduzeće bi ponovno trebalo uspostaviti gospodarsku stabilnost. Uprava čvrsto vjeruje da je predstavljen program restrukturiranja tvrtke kvalitetan i provediv, o čemu će konačnu riječ reći vjerovnici na prvom ročištu koje će se održati 8. ožujka ove godine.
● Kako je dosadašnja situacija utjecala na prava radnika i sigurnost zaposlenja?
– Teška gospodarska situacija, poremećaj tržišta i nedostatak likvidnih sredstava, svakako su utjecali na prava radnika. Osobno smatram da prava radnika trebaju biti usklađena s poslovnom situacijom. Govoriti o sigurnosti zaposlenja u ovom nestabilnom gospodarskom vremenu je jako nezahvalno. Vjesnik d.d. je tvrtka koja svoj prihod ostvaruje na tržištu, cijene usluga su znatno pale, i njima, odnosno prihodu tvrtke, treba podrediti i rashode u kojima, naravno, značajan dio čine prava radnika. Ali uz prava radnika i tvrtka mora pozitivno poslovati. Ponavljam, tržište je takvo kakvo jest, no vjerujem da će doći bolja vremena i za prava radnika. Ali, uz prava postoje i obveze koje bi trebale biti iste kao da je vlasnik tvrtke privatna osoba, a mi se sporo prilagođavamo tim uvjetima.
● Kakva su Vaša očekivanja?
– Moja očekivanja su apsolutno pozitivna. Sve što činimo vodi potpunom ozdravljenju poslovanja tvrtke prema tržišnim normama. Uvodimo ERP – odlučili smo se za SAP, optimiziramo proizvodni proces, svakodnevno radimo analitiku prihoda i troška. U sljedeća dva mjeseca odredit ćemo smjernice poduzeća, a za pola godine očekujem znatno bolju situaciju koja će nas polako voditi prema preseljenju na jeftiniju lokaciju.
Naravno, sasvim otvoreno, Tiskaru Vjesnik d.d. u budućnosti očekujem privatiziranu, s udjelom države, no bez uključivanja privatnog kapitala nema razvoja, nema investicija i naravno, nema proširenja proizvodnje koja vodi prema stabilnosti radnih mjesta.
● Postoji li mogućnost iskorištavanja vrijednosti postojećih nekretnina, kao i preseljenje na neku rentabilniju lokaciju?
– Postojeća lokacija je kolateralna za tvrtku te sam uvjeren da će poslužiti za sanaciju poduzeća, preseljenje i vjetar u leđa koji će Tiskaru Vjesnik d.d. „gurnuti“ prema pozitivnom poslovanju.
● Kako komentirate nedavne izjave da je Tiskara Vjesnik kriva za neuspjeh projekta i prestanak izlaženja “21. stoljeća”?
– To jednostavno nije istina. Svi oni koji smatraju da je Tiskara državna i da izvršene usluge stoga ne trebaju platiti, neka zaborave na to. Tiskara je kvalitetno i na vrijeme izvršila dostavljene narudžbenice, a sada uslugu treba platiti. U tom je problem.
● Koji su konkretni poslovni planovi i razmišljate li o nekim drugim proizvodnim programima?
– Okretanje prema novim proizvodnim programima je prisutno, radimo analize, i vjerujem da ćemo pronaći financijska sredstva kako bismo našu investiciju usmjerili prema novim proizvodima.
