Za period između IV. i V. Kongresa sačinjeno je detaljno Izviješće o radu Sindikata grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske na preko 200 stotine stranica, a njegov sastavni dio je i Izviješće o kolektivnom pregovaranju čije pojedine segmente odnosno sažetak donosimo u nastavku. Posljednje četiri godine kolektivno pregovaranje označio je: prestanak važenja Kolektivnog ugovora za tiskarsku djelatnost ali i pregovori za Novi kolektivni ugovor djelatnosti s HUP-om; zadržavanje visoke pokrivenosti članstva putem kolektivnih ugovora na razini pojedinog poslodavca; te nastojanja mnogih poslodavaca da smanje prava radnika navodeći gospodarsku krizu kao razlog ili opravdanje.
Uvod
Kolektivni ugovori su jedno od najvažnijih područja rada i djelovanja Sindikata i vrlo su važni za ostvarivanje prava radnika. Dokazuju to i međunarodne konvencije, Zakoni Republike Hrvatske te ostali propisi koji reguliraju i dograđuju materiju, a dokazuju to i današnja vremena krize kada je pritisak poslodavaca na smanjenje prava ogroman, ali i ne tako jednostavan i učinkovit kao kod drugih načina reguliranja prava radnika.
Republika Hrvatska prihvatila je konvencije Međunarodne organizacije rada koje su vrlo značajne za područje kolektivnog ugovaranja i plaća. Prvenstveno se tu misli na konvenciju broj 87 o slobodi udruživanja i zaštite prava na organiziranje te konvencije broj 98 o primjeni načela prava na organiziranje i kolektivno pregovaranje.
Pristupajući ovim konvencijama Vlada Republike Hrvatske obvezala se na usvajanje takvog nacionalnog zakonodavstva koje će poticati socijalne partnere na slobodu udruživanja i organiziranja, na kolektivno pregovaranje u dobroj vjeri, odnosno na stalni i kontinuirani socijalni dijalog. Stoga Hrvatsko zakonodavstvo s područja socijalno radnog prava a posebno Zakonom o radu daje veliki značaj kolektivnim ugovorima i kolektivnim pregovorima kao jednim od najvažnijih instrumenata regulacije i zaštite prava radnika. Iako moramo priznati da se to u praksi izigrava i izbjegava pogotovo zadnje dvije godine – od početka gospodarske krize.
Sadržaj kolektivnih ugovora
Kolektivnim ugovorima utvrđuju se osnovna prava, obveze i odgovornosti iz rada i po osnovi rada radnika i poslodavca. Njima se pokušava normativno osigurati jednak položaj iz rada i po osnovi rada, bez obzira na oblik vlasništva i oblik organizacije u kojoj se obavlja rad.
Kolektivnim ugovorima utvrđuje se minimum prava, obveza i odgovornosti radnika i poslodavca u oblasti zasnivanja radnog odnosa, isplati plaća, naknada i materijalnih prava radnika, prestanka radnog odnosa, sindikalnog organiziranja, zaštite prava radnika, informiranja radnika, rješavanja sporova iz radnog odnosa itd. Treba istaknuti da su jedino u kolektivnim ugovorima utvrđena i regulirana sva materijalna odnosno financijska prava koja proizlaze iz radnog odnosa i to najčešće u novčanom iznosu ili u postotku od plaće, a regulirana su i prava kojih nema u drugim propisima ili zakonima (regres za godišnji odmor, otpremnina za odlazak u mirovinu, minuli rad, pravo na troškove prijevoza na i sa posla, jubilarne nagrade, solidarne pomoći, božićnice, uskrsnice, poklone za djecu).
Kolektivni ugovori koncipirani su tako da uz odredbe koje reguliraju financijsku stranu radnog odnosa, sadrže i odredbe o sklapanju i prestanku ugovora o radu, odredbe o socijalnom miru, rješavanju sporova, načinu rada sindikata u društvu te još nekim područjima koja dogovaraju potpisnici.
Na taj način smo kroz kolektivni ugovor približili našem članstvu cjelovitu materiju radnog odnosa od njegovog sklapanja do njegovog prestanka. Štampanjem i podjelom knjižica teksta kolektivnog ugovora našim članovima stvorili smo i edukativnu cjelinu. Možemo reći da su sve osnovne postavke, a odredili smo ih dvadesetak, sadržane u potpisanim kolektivnim ugovorima.
Kolektivni ugovor za tiskarsku djelatnost
Prvi kolektivni ugovor djelatnosti, koji smo sklopili 1992. godine, bio je obvezujući za sva društva grafičke, izdavačke i informativne djelatnosti slijedom obveznog članstva društava u Hrvatskoj gospodarskoj komori s kojom je bio potpisan. Izmjenom u zakonu kolektivni ugovor mogu sklapati samo udruge organizirane na dobrovoljnoj osnovi, što je značilo da treba naći udrugu poslodavaca udruženih na dobrovoljnoj osnovi i s njima sklopiti kolektivni ugovor što je i učinjeno.
Poslije više mjesečnih pregovora pregovarački timovi Sindikata grafičke i nakladničke djelatnosti te udruge poslodavaca “Hrvatski grafičar” uskladili su odredbe ugovora. U Umagu su ga 14. lipnja 1997. potpisali predsjednik Sindikata grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske Stjepan Kolarić te predsjednik udruge poslodavaca “ Hrvatski grafičar” Franjo Beser. Ovaj kolektivni ugovor se uz manje izmjene redovito produžavao svake ili svake druge godine i vrijedio je do 31. svibnja 2008. godine. Danas on više nije na snazi jer je udruga poslodavaca prestala s aktivnim djelovanjem.
Dok je ovaj Kolektivnom ugovoru za tiskarsku djelatnost Hrvatske bio na snazi on se primjenjivao na sve poslodavce koji su bili članovi Udruge poslodavaca Hrvatski grafičar. Također bilo je moguće poslodavcima da pristupe tom ugovoru te ga primjenjuju, ili da on postane osnova u koju će se ugraditi specifičnosti društva te ga kao takvog i potpisati na nivou društva. Ova mogućnost je u praksi iskorištena u periodu njegova važenja ali i poslije kada se intenzivno pregovaralo o kolektivnim ugovorima na nivou društava.
Kućni kolektivni ugovori
Dugotrajni i mnogo teži je način sklapanja kolektivnog ugovora je na nivou društva u direktnim pregovorima između pojedinog poslodavca i sindikata. Kolektivni ugovori društava rađeni su na osnovi teksta kolektivnog ugovora djelatnosti, koji čini veći dio odredaba kolektivnog ugovora društva, a koji je dopunjen sa specifičnostima vezanim za konkretnog poslodavca ili sa dijelovima teksta pravilnika o radu iz društava uključujući na taj način postojeću praksu i pravila.
Prijedlog teksta kolektivnog ugovora društva izrađuje stručna služba Sindikata u dogovoru sa sindikalnim povjereništvom i pregovaračkim timom sindikata. Uz pokretanje inicijative poslodavac dobiva prijedlog kolektivnog ugovora na koji se je u pravilu pismeno očituje a zatim bi pregovarački timovi usklađivali i definirali konačni tekst ugovora.
Kolektivni ugovori su saživjeli i naša su stvarnost. Već nekoliko godina, bolje reći sistematski od 1996. godine, pokreću se aktivnosti kako za produženja kolektivnih ugovora, tako i za potpisivanje novih ali i za provođenje odredaba postojećih kolektivnih ugovora u praksi.
U većini društava od poslodavaca se uglavnom zahtjeva produženje važenja kolektivnog ugovora, povećanje iznosa najniže osnovne plaće te poboljšanje pojedinih odredaba. Najčešće su to iznosi pojedinih financijskih prava (otpremnine, jubilarne nagrade, solidarne potpore, regresi itd.).
No, mnogi poslodavci i dalje nastoje smanjiti dosadašnja prava radnika. Najveći problem je što poslodavci (vlasnici) shvaćaju rad kao trošak na koji mogu najlakše djelovati. Isto tako ne žele se odreći dijela dobiti kao rezultata dobrog poslovanja i na taj način priznati radnicima doprinos za njegovo ostvarenje. Uglavnom nastoje troškove rada smanjiti ili zadržati na istoj razini.
Podaci na osnovu kojih bi se argumentirano moglo raspravljati s poslodavcem veliki su problem. Iako je zakonska obveza davanja podataka o poslovanju već dugo na snazi, kod poslodavaca još uvijek nema niti navike niti volje za davanje takovih podataka. Praćenjem podataka o poslovanju i dolaženje do njih od strane sindikalnih povjerenika umnogome bi olakšalo pregovore.
Važenje i primjena kolektivnih ugovora
Tisak
– kolektivni ugovor važi od 01. travnja 2006. godine. Sindikat grafičara ga nije potpisao zbog smanjenja prava radnika, ali smo kasnije potpisali odluku o pristupanju. Potpisan je na tri godine s odredbom da se u ožujku svake godine pregovara o iznosu najniže osnovne plaće. U proljeće 2008. godine umjesto povećanja plaća dogovoreno je povećanje koeficijenta složenosti za radno mjesto prodavač sa 1,22 na 1,30. U ožujku 2009. pokrenuta je inicijativa za povećanje najniže osnovne plaće koju je poslodavac odbio, nakon čega je otkazao kolektivni ugovor 30. lipnja iste godine, a tijekom rujna ponudio je prijedlog teksta novog kolektivnog ugovora. U pregovorima sindikati su dali svoje prijedloge i dopune na predloženi tekst. Sporni su bili dani godišnjeg odmora i postotak naknade za bolovanje, a neka prava su smanjena. Plaća je ostala ista, a podignuti koeficijent složenosti prodavača na 1,35. Ugovor je sklopljen na pet godina dok je Dodatak kolektivnom ugovoru sa financijskim pravima sklopljen na godinu dana sa početkom primjene od 01. travnja 2010. godine.
–
Model Pakiranja
– kolektivni ugovor potpisan je 11. veljače 2007. i vrijedi do 31.12.2008. Dogovoreno je povećanje plaće i to kroz izmjene koeficijenata složenosti i povećanja iznosa najniže osnovne plaće. Dogovoreno je da je regres i božićnica obveza poslodavca i da iznose po 1.250,00 kuna svaka. Također je dogovoren besplatni sistematski pregled za sve zaposlene i to svake tri godine. Kolektivni ugovor je produžen i 2009. godine, da bi 2010. godine bio produžen do 30. travnja 2011., a uz njega potpisan je i aneks kolektivnom ugovoru u kojem je dogovoreno smanjenje plaće za 5% također do 30. travnja 2011. godine.
–
Glas Slavonije
– kolektivni ugovor je na snazi. Nakon vrlo dugih pregovora (preko godinu dana) on je potpisan 21. studenog 2007. godine a primjenjuje se unatrag od 1. srpnja te godine od kada se obračunava plaća po novim koeficijentima i osnovici. Odmah početkom 2008. godine potpisan je dodatak kojim se regulira novi iznos najniže osnovne plaće 2.450,00 kuna i koji se isplaćuje. Kolektivni je potpisan potpisan na dvije godine. Poslodavac si je najprije samovoljno dao za pravo, a zatim uz pristanak dvaju sindikata smanjio plaće u određenom postotku ovisno o veličini koeficijenta složenosti na već nekoliko puta po šest mjeseci.
–
Bakrotisak
– na snazi je bio Kolektivni ugovor za tiskarsku djelatnost Hrvatske. Izrađen je prijedlog kolektivnog ugovora na nivou društva za staru upravu. U međuvremenu je promijenjen vlasnik koji je donio novi Pravilnik o radu, ali je i primjenjivao Kolektivni ugovor djelatnosti. Došlo do promjene direktora koji traži prava i nivo prava bude kao u Kolektivnom ugovoru djelatnosti. Budući je u praksi nivo prava bio veći pregovara se i nastoji ugovoriti veća razina prava. U međuvremenu se većina prava iz dosadašnjeg kolektivnog ugovora poštuju, ali se krše prava oko preraspodijele radnog vremena, prekovremenih sati, obračuna plaća i stimulacije,
–
Varteks Tiskara
– na snazi su bila dva kolektivna ugovora; kolektivni ugovor na nivou cijele grupacije Varteksa i Kolektivni ugovor Varteks Tiskare kojim je određen viši nivo nekih prava za radnike Tiskare (najniža osnovna plaća, regres i božićnica, jubilarne nagrade). U međuvremenu se Tiskara Varteks izdvojila iz grupacije Varteks, a novi vlasnici i uprava dali su prijedlog teksta kolektivnog ugovora Tiskare Varteks. Prijedlog se bazirao na dosadašnjem tekstu Kolektivnog ugovora Varteksa. Izmijenjena su pismena očitovanja poslodavca i sindikata te su pregovarački timovi trebali završiti pregovore. No, zbog problema u poslovanju (blokade računa) sve je stalo, društvo je završilo u stečaju, radnici dobili otkaze te nema daljnjih akcija.
–
Tipografija
– sindikat je u studenom 2007. godine pokrenuo inicijativu za promjene i produženje kolektivnog ugovora. Budući da su pregovori trajali dugo, a da dogovor nije postignut radnici su iskazali spremnost da štrajkom izbore novi kolektivni ugovor što je i učinjeno. Štrajk je organiziran i proveden. Trajao je od 24. lipnja do 02. srpnja 2008. godine nakon čega je potpisan kolektivni ugovor na jednu godinu sa početkom primjene od 01. srpnja 2008. godine. Dogovoreno je da se prihodi radnika povećaju na način da se neoporezivi iznosi za prigodne godišnje nagrade od 2.500,00 kuna, koje do sada poslodavac nije davao, isplate kroz slijedećih šest mjeseci ove i slijedeće godine. Nakon toga do potpisa novog ugovora nije došlo iako je bio dogovoren.
–
Glas Istre
– kolektivni ugovor potpisan na neodređeno vrijeme s početkom primjene od 01. srpnja 2007. godine. Ugovorena su povoljnija prava radnika sa definiranom najnižom osnovnom plaćom i koeficijentima složenosti radnih mjesta u odnosu na prethodni ugovor. Cijeli postupak inicijative i pregovora rađen je u vrlo uspješnoj suradnji sa Sindikatom novinara. Iako je dogovoreno da su koeficijenti složenosti privremeni i da ih poslodavac i sindikati trebaju dogovoriti u slijedećih šest mjeseci to nije učinjeno. U 2009. godini, zbog izvanrednog stanja i velikih gubitaka, poslodavac je napravio reorganizaciju društva na dva društva kćeri, otkazao postojeći kolektivni ugovor, predložio novi sa smanjenim pravima, poduzeo niz nepoželjnih radnji i postupaka zbog kojih se održalo niz sastanaka i upućivalo veći broj dopisa. Pokrenuta inicijativa provedeni pregovori i potpisan Kolektivni ugovor za novo društvo kćer Glas Istre Trgovina, i to na tri godine sa početkom primjene od 01. lipnja 2010. godine, sa zadržanim dosadašnjim pravima osim plaće za koju je uz kolektivni potpisan i aneks na godinu dana u kojem je regulirano smanjenje plaće za 5%. U ljetu 2011.g. održan je sastanak potpisnika sa temom visine plaće, sa dogovorom da će ostvariti pomaci u u mjesecu rujnu.
–
Narodne novine
– kolektivni ugovor važio je do 31.12.2008. godine a potpisan je 20. prosinca 2007. godine. Uz nekoliko promjena koje su dogovorene, najvažnija je o povećanju plaće za 5% od siječnja 2008. godine te da će se sredinom godine nakon što se vide rezultati poslovanja razgovarati o porastu plaće. Aneksom iz srpnja 2008. godine plaće su povećane za 8%.
U 2009. godini potpisan je kolektivni ugovor sa važenjem do 31. ožujka 2010. godine, a sva prava su zadržana. Tijekom kolovoza poslodavac pokreće inicijativu za promjene kolektivnog ugovora sa ciljem smanjenja plaće, a zbog izvršenja preporuke Vlade RH za smanjenjem plaća u društvima u pretežitom državnom vlasništvu. Pregovori završili, učinjene su određene izmjene i uštede prema preporuci, no plaća i druga važna prava radnika ostala na istom nivou. Nakon toga je dogovoreno produženje primjene kolektivnog ugovora do 31. prosinca 2010. godine. Krajem 2010. gopdine počeli su pregovori i kolektivni ugovor produžen je do 31. siječnja 2012. godine.
–
Vjesnik tiskara
– kolektivni ugovor potpisan je 03. ožujka 2008. godine, važio je jednu godinu sa primjenom od 01. veljače 2008. godine. Plaća je povećana za 5%, a definirana su još neka prava. Kolektivni ugovor je ratificiran od strane članstva. U 2009. godini 01. ožujka potpisan je kolektivni ugovor na rok od jedne godine, a uz njega potpisan je dodatak sa nekoliko izmjena kolektivnog ugovora te smanjenjem plaće za radnike na radnim mjestima sa koeficijentom složenosti iznad 2,00. Kolektivni ugovor i dodatak je potpisan i 2010. godine. U ožujku 2011. godine potpisan i produžen Kolektivni ugovor na dvije godine, dakle do 2013. godine te dodatak do kraja godine 2011.
–
Agencija za komercijalnu djelatnost
– kolektivni ugovor potpisan je 7. veljače 2008. godine nakon dužih i tešžih pregovora. Vrijedio je godinu dana sa početkom primjene od 01. veljače. 2008.g. Uz nekoliko novih odredaba i novih članaka povećana je i plaća i to na način da se uvodi kategorija stalni dodatak u iznosu 300,00 za radna mjesta do koeficijenta 2,00 i 200,00 kuna preko koeficijenta 2,00. U 2009. godini kolektivni ugovor je potpisan 1. srpnja i produžen do 31.prosinca 2010. godine, a uz njega je potpisan i aneks kojim je smanjeno tjedno radno vrijeme na 37 sati sa rokom primjene kao i kolektivni ugovor. Tijekom veljače i ožujka održani pregovori na kojima su dogovorene promjene izazvane promjenom Zakona o radu i gdje je dogovoren produžetak Aneksa do kraja 2010. godine. U 2011. godini važenje kolektivnog ugvora i aneksa je produženo.
–
DES
– Split – dosadašnji tekst doživio je niz promjena, većih i manjih. Sve prigodne nagrade i novčana prava koja su određena sa neoporezivim iznosima su obveza poslodavca i isplate ne ovise o njegovoj volji. Plaća se povećala i sastoji se iz obračunskog dijela 2.300,00 kuna i stalnog dodatka od 800,00 kuna. Ugovor je potpisan na dvije godine i primjenjuje se od 01. siječnja 2008. godine. Tijekom 2010. godine nova Uprava poslala je zahtjev za izmjene i dopune te usklađenje sa izmjenama Zakona o radu, izmjene nisu usklađene, primjenjuje se dosadašnji kolektivni ugovor.
–
LANA
– Karlovac – već tradicionalno potpisom aneksa produžuje se primjena kolektivnog ugovora za godinu dana i povećava se plaća. Plaća se povećala uvođenjem stalnog dodatka od 450,00 kuna. Primjena aneksa traje od 01. travnja 2008. godine. I 2009. godine potpisali smo produženje kolekivnog ugovora sa važenjem od 1. travnja 2009. godine do travnja 2010. godine. Zbog naglog pada poslovanja poslodavac je jednostrano smanjio plaće (20%), te otpustio dvadeset radnika (“dobrovoljnih”), uz sva nastojanja nismo uspjeli smanjiti umanjenje plaće, te ga zbog toga nismo htjeli regulirati kroz aneks. Procjena poslodavca bila je da će ovakva situacija trajati do kraja ožujka 2010. godine, što se i ostvarilo. U 2010. godini usklađen je ugovor sa izmjenama Zakona o radu i produžen, kao i u ožujku 2011. godine, kada je kolektivni ugovor produžen za još jednu godinu.
–
Grafički zavod Hrvatske
– 29. svibnja 2008. godine potpisan je aneks kolektivnog ugovora. Početak primjene bio je od 01. travnja 2008.g., uz produženo važenje jedne godine. Povećana je plaća za 6%. U 2009. godini inicijativu za izmjene i produženje postojećeg kolektivnog ugovora poslodavac nije prihvatio, početkom ožujka 2010. godine poslan je novi dopis za produženje Kolektivnog ugovora te rješavanje problema prekovremenog rada i naplate štete. Do kraja godine kolektivni nije potpisan (potpisan je u srpnju 2011, no to je izvan perioda ovog izviješća).
–
Lipa Mill
– Kolektivni ugovor potpisan je s novim direktorom na period od 01. lipnja 2008. do 31. prosinca 2009. godine, s time da će se o plaći dogovarati tijekom siječnja 2009. godine. Plaće su inače korigirane novim koeficijentima i svima su povećane. Prigodne isplate postale su obveza poslodavca, a ne mogućnost. Nakon podjele i prodaje društva, nova društva preuzela su obveze po kolektivnom ugovoru do kraja 2009. godine. Tijekom 2010. godine pokrenuta inicijativa za sklapanje kolektivnog ugovora u Lipa Mill – kuverta i Lipa Mill – registratori, ali se nisu više produživali i nisu više u primjeni.
–
Slobodna Dalmacija Trgovina
– Split – aneksom je produženo važenje kolektivnog ugovora za godinu dana, a primjena je počela 01. travnja 2008. godine. Najznačajnija promjena je porast plaće koja je porasla za 9,4%. Tijekom ožujka 2009. godine pokreću se pregovori, poslodavac ne želi prihvatiti prijedloge sindikata za povećanje plaća niti kroz promjenu nekih koeficijenata radnih mjesta, organiziran je referendum, najavljen štrajk za 27. kolovoza 2009. godine, no mirenjem obustavljen postupak štrajka dogovoreno je rješavanje problema tijekom rujna i listopada. Kolektivni se primjenjuje i dalje. U proljeće 2010. godine završeni pregovori i potpisan novi kolektivni ugovor na dvije godine.
–
Zrinski
– Čakovec – u listopadu 2007. godine aneksom je produžen i djelomično promijenjen kolektivni ugovor društva. Važenje je dogovoreno za period od 01. listopada 2007. do 01 listopada 2009. godine. Najvažnija promjena je porast iznosa najniže osnovne plaće za 10,5%. Nakon isteka potpisan aneks kolektivnog ugovora u kojem se produžuje važenje kolektivnog ugovora do listopada 2010. godine, a u njemu se regulira smanjenje plaće. U prosincu 2010. potpisan kolektivni sa važenjem do 01. prosinca 2011. godiine.
–
Istragrafika
, Rovinj – poslodavac je poslao dopis 30. rujna 2009. godine da otkazuje postojeći kolektivni ugovor i da će ponuditi prijedlog teksta novog kolektivnog ugovora, pregovori završeni uz minimalna smanjenja nekih prava radnika. Ugovor je potpisan je 22. siječnja 2010. godine i vrijedi do 31. prosinca 2010 godine. Za produženje ugovora korištena odredba po kojoj je kolektivni produžen za još jednu godinu tj. do kraja 2011. godine.
–
Školska knjiga
– kolektivni ugovor je vrijedio do 24. srpnja 2004. godine, a dalje se primjenjuje po članku o produženoj primjeni iz Zakona o radu. Ugovor nije otkazan, pregovori su u zastoju s obzirom da nije moguće dogovoriti njihov nastavak zbog “zauzetosti” predsjednika uprave. Održano je nekoliko sastanaka proširenog povjereništva i radničkog vijeća, upućeno nekoliko dopisa prema poslodavcu na koje nismo dobili odgovor, vođen veliki broj usmenih, telefonskih kontakata sa poslodavcem na svim nivoima. Nove inicijative za produženje i sklapanje kolektivnog ugovora pokrenute su 2009. i 2010. godine međutim odgovora i dobre volje nema.
U 2009. godini kolektivni ugovori u društvima
URIHO
– Zagreb,
Slobodna Dalmacija
– Split su u primjeni.
Kolektivni ugovori u
A. G. Matoš
– Samobor i
Gradska tiskara
– Osijek su u produženoj primjeni zbog isteka datuma važenja.
Društva u kojima se primjenjivao kolektivni ugovor djelatnosti su
Tiskara Zelina, Naša djeca, Željeznička tiskara, Radin –Repro, Grafičar –
Ludbreg
, Tivis –
Virovitica
, Bakrotisak
– Garešnica i u njima se moralo ići sa ponudom teksta kolektivnog ugovora na nivou društva u pregovore i potpisivanje budući je prestao važiti 30. svibnja 2008. godine Kolektivni ugovor tiskarske djelatnosti. Planom za 2009. godinu to je i učinjeno, predviđeno je produženje postojećih kolektivnih ugovora te pokretanja inicijativa za sklapanje novih kolektivnih ugovora na nivou društava. Poduzet je niz akcija da se društvima koja su ga primjenjivala, upute inicijative za sklapanje kolektivnog ugovora društva. Prijedlog kolektivnih ugovora načinjen je na osnovi kolektivnog ugovora tiskarske djelatnosti Hrvatske i postojeće prakse u društvu. Inicijativa podsjeća poslodavca na važnost reguliranja prava i obveza poslodavca i radnika i to kroz kolektivni ugovor kao oblik kojega Sindikat grafičara preferira. Produženja, pregovori i inicijative su u tijeku a situacije po društvima u proljeće 2011. godine su slijedeće:
–
Tiskara Zelina
iz Sv. Ivan Zeline – pokrenuta inicijativa, pregovori završeni a kolektivni ugovor je potpisan sa primjenom od 01. svibnja 2009. na rok od dvije godine, dosadašnja prava zadržana. U travnju 2010. godine na zahtjev poslodavca, zbog lošijeg poslovanja a uz pristanak radnika potpisan aneks kolektivnom ugovoru sa važenjem od 01. svibnja do 30. rujna. Do kraja godine potpisan je još jedan aneks kojim se smanjenje plaća smanjuje na 5%
–
Naša djeca Tiskara
iz Zagreba – pokrenuta inicijativa, poslodavac je uputio svoje primjedbe na predloženi tekst, pregovori završeni a kolektivni ugovor je potpisan travnja 2009. godine sa primjenom od 01. svibnja na rok od dvije godine, dosadašnja prava zadržana.
–
Grafičar
iz Ludbrega – pokrenuta inicijativa, poslan prijedlog kolektivnog ugovora, pregovori u tijeku, tijekom godine usklađen sa izmjenama Zakona o radu te su nastavljeni pregovori,
–
Željeznička tiskara
iz Zagreba – pokrenuta inicijativa, upućen prijedlog i održan sastanak sa upravom, postupak obustavljen jer je cijela sindikalna podružnica prešla u sindikat HŽ–a.
–
Znanje
– inicijativa je pokrenuta i prijedlog kolektivnog ugovora je poslan u drugom mjesecu 2009. Iako je nastavak pregovora dogovoren za rujan 2009. godine nastavak razgovora je uslijedio u veljači 2010. godine kada je dogovoreno da se prijedlog uskladi sa promjenama Zakona o radu. Nakon usklađenja pregovori završeni i kolektivni je potpisan na dvije godine sa primjenom od 01. kolovoza sa odredbom da se plaća isplaćuje po starome do kraja godine a da se nakon nove organizacije i novih koeficijenata složenosti radnih mjesta prijeđe na novi obračun.
–
URIHO
– Zagreb, Novi List -Rijeka, Slobodna Dalmacija – Split – kolektivni ugovori u tim društvima su potpisani na neodređeno vrijeme, primjenjuju se i nema zahtjeva za promjene.
Pregovori za novi kolektivni ugovor djelatnosti
Nakon prestanka važenja Kolektivnog ugovora za tiskarsku djelatnost Hrvatske poduzet je niz akcija. Osim akcije da se društvima koja su ga primjenjivala, upute inicijative za sklapanje Kolektivnog ugovora društva pokrenuta je i akcija za sklapanje Kolektivnog ugovora koji bi objedinio tiskarsku djelatnost, nakladništvo, medijske radnike i novinare. Prijedlog takvog Kolektivnog ugovora načinjen je, stupilo se u kontakt sa poslodavcima koji posluju u sektorima koje bi obuhvatio kolektivni ugovor. Upućen im je prijedlog teksta Kolektivnog ugovora. Prijedlog i inicijativu izradili su i pokreću zajedno Sindikat grafičara i Sindikat novinara. Potpisan je protokol o pregovaranju a pregovarački timovi održali su nekoliko sastanaka na kojima su prodiskutirani svi članci. Kod većine je nađeno zajedničko mišljenje, a neriješeni su ostali članci koji govore o nekom financijskim pravima radnika odnosno obvezama poslodavca. Iako je protokolom bilo predviđeno da pregovori završe do kraja ožujka 2011. godine nije su uspjelo održati taj rok pa pregovori traju i dalje.
Gospodarska kriza i pregovaranje
Problemi u pregovorima oko izmjena i produženja kolektivnih ugovora su sve veći od početka 2009. godine, što se produžilo i u 2010. godini. Gospodarska kriza odrazila se na poslovanje društava u našoj djelatnosti, kod nekih više kod nekih manje. Veliki je pritisak na prava iz kolektivnih ugovora pogotovo na plaće. U Zrinskom, Model pakiranju i Vjesniku dogovorena smanjenja plaća ili drugih prava su produžena i u 2010. godini te su potpisani aneksi kolektivnim ugovorima koji reguliraju smanjenje plaće na određeni vremenski period. U AKD su išli na smanjenje broja sati rada te tjedno rade 37 sati, no vrijednost sata rada nije umanjena i ovo se čini kao prihvatljivo riješenje. Drugi problem je „višak radnika“ odnosno nedostatak posla koji poslodavac nije osigurao, ali redovito ga tumači viškom radnika. Najteže je ovdje što se ova dva problema povezuju i poslodavac ih paralelno prezentira, povezuje i pokušava riješiti, dakle i kroz smanjenje broja ljudi i smanjenje prava odnosno plaća, neki razmišljaju i o skraćenju radnog vremena.
Dakle, kolektivni ugovori se uglavnom produžuju sa postojećim nivoom prava ili su prava smanjena. Radi se o smanjenjima plaća ili nekih drugih prava kroz smanjenje najniže osnovne plaće ili kroz skraćenje radnog vremena. Treba napomenuti da su sva smanjenja vremenski ograničena i da se pažljivo procijenila situacija u svakom društvu prije nego se pristalo na smanjenje plaća. Tamo gdje se poslovanje smanjilo i gdje je bilo pitanje opstanka društva pristajalo se na privremena smanjenja prava.
Konstatacija iz 2009. godine i dalje stoji – poslodavci nakon dobivenih uputa od HUP- a (Udruga poslodavaca) otkazuju postojeće kolektivne ugovore sa napomenom da će dostaviti prijedlog teksta novog kolektivnog ugovora. Na taj način priznaju kolektivni ugovor kao način reguliranja prava i obveza iz radnog odnosa ali na taj način i predlažu manja prava od postojećih. Kod nas je za sada otkaz kolektivnog ugovora uputio poslodavac u Tisku – Zagreb i Istragrafici – Rovinj ali su obadva nakon pregovora dogovoreni i potpisani. Poslodavci su shvatili značenje i važnost kolektivnih ugovora, ali ne kao oblik suradnje i dogovora već kao oblik pritiska na radnike i smanjenja njihova prava.
Visina ugovorenih plaća
Najniža osnovna plaća u kolektivnim ugovorima društava ugovorena je različito ovisno o situaciji u društvu. Raspon se kreće od najnižih 1.750,00 kuna pa do preko 3.500,00 kuna. Većina se kreće između 2.000,00 i 2.500,00 kuna. Međutim pravi odnos u plaćama u društvima dobijemo tek kada se najniža plaća pomnoži sa koeficijentima složenosti radnih mjesta, jer svako društvo uz svoju najnižu osnovnu plaću ima i svoje koeficijente složenosti radnih mjesta, a tek umnožak ta dva faktora daje stvaran iznos plaće radnika.
Pokrivenost članstva
Podaci o primjeni i potpisanim kolektivnim ugovorima gledano prema broju članova koji su pokriveni pravima iz kolektivnih ugovora vidljivi su u slijedećoj tabeli.
Regije/ godine 2007. 2008. 2009. 2010.
Međimursko-zagorska 100% 55% 62% 65%
Slavonsko-baranjska 68% 67% 61% 63%
Dalmatinska 92% 91% 92% 92%
Primorsko-goranska i Istarska 97% 92% 99% 99%
Prosjek gornjih regija 92% 78% 81% 83%
Zagreb-okolica 76% 32% 52% 45%
Zagreb 89% 81% 85% 82%
Prosjek Zagrebačke regije 88% 76% 82% 79%
Hrvatska ukupno 89% 77% 82% 80%
Pokrivenost članstva sa Kolektivnim ugovorima kao što je vidljivo u padu je, odnosno u zadnje četiri godine na nivou Hrvatske se kreće između 77% i 89%. Gledajući 2008. godinu primjećuje se veliki pad u odnosu na 2007. godinu gotovo 12%, što je rezultat prestanka važenja Kolektivnog ugovora za tiskarsku djelatnost Hrvatske. U 2009. se zamječuje oporavak, a to je rezultat pokrivanja društava koja su bila primjenjivala taj Kolektivni ugovor kolektivnim ugovorima na nivou društva. Održati taj nivo pokrivenosti sa zadržavanjem ostvarenih prava u kolektivnim ugovorima bila bi osnovna zadaća na ovom području djelovanja sindikata.
Primjena i provođenje kolektivnih ugovora u praksi ovisi o poslovanju i položaju društva na tržištu, ali i o poslodavcu te zahtjevima vlasnika. Možemo reći da je manje problema u primjeni odredaba ugovora potpisanih na nivou društva, kojeg poslodavci budući su učestvovali u njegovom stvaranju i potpisivanju shvaćaju kao svoju dužnost i obvezu.
Kolektivnim ugovorima štitimo prava radnika
Tendencija smanjenja prava radnika ili želja da se to napravi i dalje se nastavlja. Prvenstveno se to odnosilo na financijska i materijalna prava, a zatim na prava radnika odnosno na otkazni rok, otpremninu te dane godišnjih odmora. Od izmjena Zakona o radu 2008. godine u većini kolektivnih ugovorima mijenjale su se odredbe o danima godišnjih odmora. Naime zakon je pomakao zakonski broj dana godišnjeg odmora na četiri tjedna (do tada 18 dana). Ovisno o društvu kod većine smo uspjeli zadržati dosadašnji nivo prava dok smo kod nekih na žalost uspjeli samo djelomično odnosno za neke strukture radnika, a to je ovisilo o kriterijima kojima se određivao broj dana iznad zakonskog minimuma.
Nastojanje zamjene odredaba kolektivnih ugovora odredbama pravilnika o radu se ponovno javlja za razliku na period prošlog Kongresa kada je pritisak bio manji. Sada se ovisno o poslodavcu žele smanjiti prava na minuli rad, godišnji odmor i plaće u sklopu pregovora kod produženja kolektivnog ugovora. Naime Zakon o radu omogućuje poslodavcu da mijenja članke pravilnika o radu kako hoće, kad hoće i koliko često hoće što pogoduje poslodavcu. Očitovanje sindikata ili radničkog vijeća ga ne obvezuje na ništa, odnosno ne treba prihvatiti njihove primjedbe. Što je najtragičnije poneka radnička vijeća daju i pozitivna mišljenja i time sindikatima otežavaju situaciju. Upravo odustajanje od pravilnika o radu te nastojanje rješavanja ovakvih situacija kroz kolektivne pregovore pokazuje našu dosljednost, snagu ali i tradiciju donošenja i produživanja kolektivnih ugovora. Pokretanje inicijative i inzistiranje na potpisivanju kolektivnog ugovora društva gdje će to biti riješeno i ugovoreno uvažavajući mišljenje i stavove obiju ugovornih strana, i sindikata i poslodavca je način rada koji mi preferiramo i provodimo u praksi.
Edukacija pregovarača i članova
Nositelji kolektivnog ugovaranja prvenstveno su sindikalna povjereništva sa pregovaračkim timovima a sa stručne strane stručna služba Sindikata. Priprema i izrada teksta kolektivnog ugovora vrši se u stručnoj službi. Članovi pregovaračkih timova uglavnom su članovi sindikalnog povjereništva pojačani sa nekim od članova sindikata te obavezno sa voditeljem kolektivnog ugovaranja i pravnikom iz stručnih službi Sindikata, a u većim i specifičnim društvima i sa predsjednikom Sindikata.
Članovi pregovaračkih timova educiraju se na seminarima u organizaciji stručnih službi tijekom godine ili prije samih pregovora od strane stručne službe.
Zbog važnosti i složenosti materije seminare bi trebalo održavati najmanje jednom godišnje s time da se uz sadašnje članove pregovaračkih timova angažiraju i obrazuju novi pregovarači. Uz angažiranje na području pregovora vrlo važna uloga sindikalnog povjerenika, ali i cijele sindikalne podružnice je praćenje i kontrola primjene odredaba kolektivnog ugovora, jer kolektivni ugovor je živa materija podložna promjenama, usporedbama i prilagođavanjima. Važnost uloge kolektivnih ugovora članovi sindikata shvaćaju sve više i više a pogotovo kad izgube pojedino pravo ili sva prava otkazom ili ne produženjem važenja kolektivnog ugovora. Posjedovanje prava ostvarenih pregovorima i potpisivanjem kolektivnog ugovora a koja poslodavac poštuje članovi sindikata najčešće nisu ni svjesni, tek kod više mjesečnih uskraćivanja – najčešće plaća – spremni su i radikalnim mjerama ostvariti ili sačuvati svoja prava.
Pogled naprijed
Porast pokrivenosti kolektivnim ugovorima, porast prava koja proizlaze iz radnog odnosa a pogotovo materijalna osnovno je obilježje na ovom području djelovanja sindikata do 2009. godine, dok u posljednje dvije godine uspjevamo uglavnom zadržati do sada ostvarena prava ili kontrolirana smanjenja na određeno vrijeme. Uz istaknute probleme te usprkos stanju i teškoćama u društvima i okruženju u kojem djelujemo ipak nam daju pravo da možemo biti zadovoljni.
Treba zadržati ovaj visoki postotak članstva pokrivenog odredbama kolektivnih ugovora, ali i raditi na tome da se sve odredbe poštuju i primjenjuju u društvima. U ovim teškim godinama gospodarske i političke krize treba nastojati zadržati dosadašnja prava na ostvarenom nivou. Tu moramo apelirati na sindikalne povjerenike, ali i sve članove da kontroliraju i reagiraju na nepoštivanje ili zloupotrebu odredaba kolektivnih ugovora a u težim kršenjima da se obrate stručnoj službi.
Sindikalni povjerenici trebaju svoje djelovanje prema poslodavcu uskladiti sa sindikalnom centralom i ne dozvoliti podjele od strane poslodavaca na „naš“ i“vaš“ sindikat, jer svi smo mi jedan jedinstveni sindikat sa istim ciljevima i zahtjevima.
Ukoliko u društvu djeluje radničko vijeće treba koristiti podatke koje ono dobije od poslodavca, ako ne onda tražiti od poslodavca podatke koji će nam koristiti za pregovore te za dobivanje slike stanja i situacije u društvu.
Na kraju – obrazovanje – i to permanentno obrazovanje sadašnjih i budućih pregovarača sa težištem na što veću samostalnost pregovarača iz sindikalnih podružnica.
Voditelj plaća i kolektivnog ugovaranja
Boris Šifter, dipl. oec.
